Pratite nas

Politika

Milijan Brkić: Smiješno je i žalosno da se sumnjiči mene koji sam koordinirao akciju

Objavljeno

na

Izlazeći s ispitivanja u Državnom odvjetništvu zamjenik predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić kazao je da je “žalosno” da njega terete za probijanje mjera u akciji koju je 2011. vodio kao zamjenik ravnatelja policije, a rezultirala je uhićenjima i sudskim epilogom.

“Ja razumijem vašu potrebu da imate informaciju, ali i morate i vi razumjeti mene, da ne smijem na bilo koji način odavati sadržaj razgovora. Razgovarao sam s glavnim državnim odvjetnikom, dao sam izjavu ponovno na okolnosti iz 2011. Ono što je smiješno, mogu reći i žalosno, da ja koji sam u to vrijeme bio zamjenik ravnatelja policije, koji sam koordinirao cijelu akciju, u konačnici je rezultirala uhićenjem i pravosudnim epilogom, sad sam pozvan ponovno da dajem izjave na te okolnosti i da se mene sumnjiči da sam ja probio mjere. Da sam želio na bilo koji način kontaminirati akciju, onda sigurno ne bi došlo do realizacije te akcije”, kazao je Brkić.

Dodao je da je na razgovor pozvan “u svojstvu svjedoka”, da ponovno da izjavu kao i 2011.

Ratni put Milijana Brkića: Prijatelj je poginuo kraj njega…

‘Politička hajka možda usmjerena i prema HDZ-u’

Na pitanje radi li se o političkoj hajci Brkić je kazao: “Pustite sad političke hajke na mene, možda je usmjerena i prema HDZ-u, samo je zanimljivo je da se ta priča ponovno ponavlja, a reciklirana je već nekoliko puta.”

Kazao je i da s predsjednikom Vlade i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem razgovara “kontinuirano, svakodnevno”, no o sadržaju ne može govoriti.

Na novinarsko pitanje je li teret svojoj stranci Brkić je kazao da afera “sigurno na jedan način jest teret stranci”. “Ali pitanje je opet u kojoj mjeri je to usmjereno protiv mene, a u kojoj mjeri protiv HDZ-a”, zaključio je Brkić.

Na razgovor u Državno odvjetništvo Brkić je došao nakon što je glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić ranije najavio da će se detaljno istražiti nestanak spisa iz Općinskog državnog odvjetništva 2011. o curenju podataka iz istrage o prostituciji.

Tvrdnje da je bio krtica Brkić nazvao smiješnim

Brkića se povezuje s otkrivanjem policijskih mjera, zbog čega je navodno i ranije ispitan u tom slučaju, ali je njegov iskaz kao i državnoodvjetnički spis u tom slučaju nestao.

Stoga je Brkić, koji od početka odbacuje krivnju i tvrdi da je žrtva političkih unutarstranačkih obračuna, u ponedjeljk došao u Državno odvjetništvo koje želi ispitati niz osoba kako bi rasvijetlili pucanje mjera i nestanak spisa.

“Odazvao sam se kao i svaki drugi građanin na poziv Državnog odvjetništva, čuli smo se došao sam ponovno dati svoju izjavu koju sam dao Općinskom državnom odvjetništvu 2011.”, kazao je Brkić ulazeći u sjedište DORH-a u Gajevoj. O okolnostima ranijeg ispitivanja kada je bio zamjenik ravnatelja policije nije želio govoriti.

Na pitanje je li on “krtica koja je tada bila u sustavu” Brkić je tek kratko odgovorio: “Smiješno”.

Na ispitivanju i osobe iz policije i tužiteljstva

Neslužbeno se doznaje da će u Državnom odvjetništvu biti ispitano desetak osoba koje su imali veze s nestalim spisom.

Jelenić je u petak rekao da nestanak spisa u ovom trenutku vodi kao propust državnoodvjetničke uprave te da treba utvrditi radi li se o slučajnom propustu ili namjeri.

U Državnom odvjetništvu, osim s Brkićem od ljudi izvan njihova sustava žele razgovarati i s tadašnjom općinskom državnom odvjetnicom Željkom Pokupec koja je u međuvremenu otišla iz tužiteljstva, a suočena je i s optužbom da je kao državna odvjetnica pogodovala sinu načelnika zagrebačke policije.

Očekuju se i razgovori s visoko rangiranim policajcima koji su u vrijeme curenja podataka bili na odgovornim dužnostima ili pisali izvješća o probijanju tajnih policijskih mjera. Prema pisanju medija u ranijoj istrazi dvoje svjedoka, povezanih s lancem prostitucije, s pucanjem mjera povezali su Brkića, ali to nisu ponovili pred istražnim sucem.

(Hina)

 

Nikakve podvale Milijanu Brkiću ne će zaustaviti lustraciju SDP-a i dijela HDZ-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak da je Vlada sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti te im poručio da treba realno valorizirati “kada ti netko podigne plaću 20 posto”.

“Mislim da smo s naše strane dali veoma korektne prijedloge, konzistentne, u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika, te pritom nismo zaboravili privatni sektor”, poručio je Plenković na sjednici Vlade, osvrnuvši se na bezuspješne pregovore sa sindikatima obrazovanja, koji su i dalje u štrajku.

Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće

Naglasio je kako je u mandatu njegove Vlade, od 2016. godine, osigurano povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11,49 posto, odnosno da su sredstva državnog proračuna za isplatu plaća povećana za oko 3,2 milijarde kuna godišnje.

Vlada je pokazala želju da riješi nastali problem te je vodeći politiku na tragu povećanja životnog standarda ljudi u Hrvatskoj opet kroz temeljni kolektivni ugovor, “koji je glavna velika autocesta za povećanje plaća”, napravivši politički korak nazad te odustavši od smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod, osigurala sredstva za povećanje plaća u državnim i javnim službama za još 6,12 posto.

Plenković je ustvrdio kako je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18,3 posto, te poentirao da se “niti Vladina tajnica ne sjeća da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće”.

“Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da to prepoznaju i čelnici sindikata – da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna. Plaća se podiže bez da se zadužujemo ili da radimo deficit. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novaca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća”, rekao je premijer.

Naglasio je kako odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor “ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću”.

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima – potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena – znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti 18 posto nego više od 20 posto. “Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati”, poručio je Plenković.

Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenoga neće plaćati vrijeme provedeno u štrajku, jer smatraju da to nema smisla. “Ta odluka je nakon razmatranja, razgovora, dijaloga koji se odvijao u nekoliko formata, po našem dubokom uvjerenju razumna i racionalna i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu”, kazao je.

U mandatu ove Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune

Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, po kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. neto plaću od 7813 kuna, iduće godine primao neto od 9475 kuna.

“Kad se dogodi ovaj 2+2+2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune”, istaknuo je Plenković.

Plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora u rujnu 2016. godine u neto iznosu bila je 7210 kuna, a 2020. godine bit će 8656 kuna, što znači povećanje od 1446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, odgajatelja u rujnu 2016. godine bila je 6359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu, naveo je premijer.

“Mi brinemo o obrazovanju i zato je ukupni proračun MZOS-a veći od 18 milijardi kuna za 2020. i ne može se stoga ići s tezom da ne brinemo o obrazovanju”, poručio je.

S obzirom da je, kaže, Vlada svjesna da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, istaknuo je da će za to angažirati vanjsku instituciju koja će “hladne glave i bez pristranosti” obaviti posao. (Hina)

 

Ministar Aladrović poručio sindikatima: Objektivnih okolnosti za štrajk više nema

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednički izbori 22. prosinca, odluka stupa na snagu 21. studenoga

Objavljeno

na

Objavio

Izbori za predsjednika Republike bit će održani u nedjelju 22. prosinca, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, a odluka stupa na snagu 21. studenoga odnosno s 22. studenim počinju teći svi rokovi za obavljanje izbornih radnji.

Predsjednički kandidati od 22. studenoga do 3. prosinca u ponoć, odnosno u 12 dana, imaju rok da prikupe potrebnih 10 tisuća potpisa birača za svoju kandidaturu, a Državno izborno povjerenstvo (DIP) potom u roku od 48 sati objavljuje listu pravovaljanih kandidata.

Nakon objave liste počinje izborna promidžba koja traje do subote 21. prosinca, odnosno 24 sata prije dana izbora. U subotu te u nedjelju, na dan izbora, zabranjena je svaka promidžba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Uz odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe, a ona se raspoređuje kandidatima koji su osvojili više od 10 posto glasova, razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.

Za kandidata odnosno kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu ta naknada iznosi milijun kuna, s time da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

U proračunu je za naknadu troškova izborne promidžbe osigurano 2,8 milijuna kuna.

Prema zakonskim odredbama, predsjednički izbori moraju se održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije 18. veljače iduće godine, kada istječe mandat predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina.

Predsjednika biraju i za to se mjesto mogu kandidirati hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidata mogu predlagati registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno, a kandidat mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača. Pritom svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Predsjedničke izbore provode DIP, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te birački odbori, a glasuje se od 7 do 19 sati na biračkim mjestima na području RH i na biračkim mjestima u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava i inozemnih ureda.

Rezultate izbora utvrđuje DIP na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima, a Ustavni sud RH nadzire njihovu ustavnost i zakonitost te rješava izborne sporove.

Aktualna predsjednica Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat na Pantovčaku, a protukandidati bi joj, prema dosadašnjim najavama, mogli biti Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić…

Ako nitko ne osvoji većinu odnosno više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, dva tjedna kasnije održat će se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu dobili najviše glasova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari