Pratite nas

Politika

Milinović, Starčević i Bura do većine u Ličko-senjskoj županiji bez HDZ-a?

Objavljeno

na

Ima li HDZ razloga za brigu?

Iako je HDZ na nedavnim izborima za Županijsku skupštinu Ličko-senjske županije odnio pobjedu, čini se da bi njihova krhka većina mogla biti ozbiljno narušena. Takve signale poslao je Ante Dabo, nositelj nezavisne liste Bura promjena, u neobičnom priopćenju u kojem ‘pozdravlja razgovore koji su vođeni između gospodina Darka Milinovića i Karla Starčevića’

Milinović i Starčević jučer su, naime, održali sastanak na kojem su razgovarali o mogućoj suradnji te su se usuglasili da je usvajanje proračuna koji će biti modificira.

Iako je HDZ relativni pobjednik ponovljenih izbora za Skupštinu Ličko-senjske županije, moglo bi se dogoditi da većinu sastave lista Darka Milinovića, aktualnog župana i bivšeg HDZ-ovca kojeg je HDZ htio destabilizirati neprihvaćajući njegov proračun, zbog čega su i ponovljeni izbori, HSP Karla Starčevića te Bura promjena. Te tri opcije zajedno imaju 17 zastupnika u Skupštini (Milinović 8, HSP 6 i Bura promjena 3) što je apsolutna većina, piše VečernjiList

O sastanku su se oglasili zajedničkim priopćenje, ali i pozvali sve ostale političke opcije da se očituju o ovom stavu te zaključili kako se pregovori o suradnji nastavljaju. Odmah potom oglasio se i Ante Dabo uime Bure promjena te pozdravio razgovore Milinovića i Starčevića te naglasio da je Buri promjena cilj da se otvore razgovori političkih opcija koje žele podržati proračun i projekte od kapitalne važnosti.

– Razgovore sam započeo s onim opcijama koje su se u kampanji ili kasnije izjasnile da nisu za ponovno rušenje proračuna – rekao nam je jučer Milinović. Iako se početni razgovori odnose na dogovor o usvajanju proračuna, čime bi Milinović izbjegao da ga se ponovnim rušenjem proračuna ruši kao župana, ali izbjegli bi se i još jedni izbori za Skupštinu, oni bi mogli biti i temelj za sastavljanje većine bez HDZ-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Crobarometar: Zemlji se vratio optimizam, ali i potpora vladi

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Milanović je najpopularniji, ali i političar od kojeg građani na početku mandata nemaju velika očekivanja. Naime, za sada njih 51 posto misli pozitivno. Zanimljivo, prije 5 godina i pobjede sličan rejting kod birača imala je i Kolinda Grabar-Kitarović o kojoj je te 2015. pozitivan dojam imalo 52 posto ispitanika. Ali je zato 2010., kada je pobijedio, Ivo Josipović imao potporu od 72 posto, rezultati su to Crobarometra kojeg donosi Dnevnik Nove TV.

Milanović je najpopularniji, a Kolinda Grabar- Kitarović funkciju napušta s potporom od 45 posto građana, ali 48 posto onih koji o njoj imaju negativno mišljenje.

Andrej Plenković popravio je osobni rejting i sada o njemu pozitivan dojam ima 41 posto ispitanika, a negativan njih 52 posto.

Osobni rejting bolji je i Boži Petrovu o kojem 39 posto građana misli pozitivno, a njih 46 posto negativno.

Davor Bernardić popularniji je početkom 2020., ali daleko od Zorana Milanovića. O njemu pozitivan dojam ima 33 posto, a negativan njih 52 posto.

Milan Badić pak gubi potporu i sada o njemu pozitivan dojam ima 24 posto građana, a negativan 69 posto.

2020. godina donosi oporavak optimizma i sada 28 posto građana misli da zemlja ide u dobrom smjeru, što je jedan od najboljih rezultata posljednjih godina. Ali i dalje 63 posto građana misli da idemo u lošem smjeru.

Vladine politike isto tako sada podupire 31 posto građana, što je jedan od boljih rezultata posljednjih godina, ali i dalje 60 posto građana ne podupire poteze Banskih dvora.

Napomena

Istraživanje je provela agencija ISPOS u sklopu redovitog CROBAROMETRA na 985 građana od 1. do 20. ovog mjeseca. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv – Domovinski rat bio je poraz srpske politike i strategije

Objavljeno

na

Objavio

U šestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv Davor Dijanović je razgovarao s Marinom Sabolovićem, magistrom primijenjene geografije, doktorandom na poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti na Sveučilištu u Zadru, kolekcionarom službenih odora hrvatskih oružanih formacija, znakovlja i odlikovanja i predsjednikom Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije.

Kako je došlo do realizacije projekta vojnoga muzeja u Bjelovaru? Čime se bavi Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije? Što nam donosi projekt uređenja spomen-doma Barutana u Bjelovaru?

Koja je bila uloga Omega, bjelovarske specijalne policije i 105. bjelovarske brigade u Domovinskom ratu? O čemu možemo čitati u Sabolovićevoj znanstvenoj monografiji „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990.-1996.“?

Zašto ne može nikada doći do zabrane zastave s prvim “bijelim” poljem? Kakav je odnos mlađih naraštaja prema Domovinskome ratu? Zašto određene strukture kriminaliziraju obrambeni Domovinski rat? Je li Hrvatska srednjoeuropska ili balkanska država?

Zašto se mladi iseljavaju iz Hrvatske? Vrijedi li ostati u Hrvatskoj i boriti se, poslušajte u podcastu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari