Pratite nas

Pregled

Milivoj Petković: Iako sam Šibenčanin, bilo bi kukavički ostaviti Hrvate u BiH, mi smo jedan narod

Objavljeno

na

U završnom obraćanju pred haaškim sudom, zamjenik načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoj Petković, kazao je da je mogao, kao Hrvat iz Hrvatske, napustiti BiH, no da bi to bilo kukavički ostaviti vojsku i svoj narod u drugoj zemlji.

Milivoj Petković, zamjenik načelnika Glavnog stožera HVO-a u svom obraćanju haaškom sudu , kako je on kao Hrvat iz Hrvatske, u BiH došao slučajno, a da je otišao krajem 1992. danas sigurno ne bi bio pred haaškim sudom.

„Tijesno smo surađivali sa HVO-om i nekim postrojbama Armije BiH tijekom 1992. kako bismo se suproststavili srpskog agresiji, desetine ljudi uz Matu Bobana pokušavali su organizirati HVO-a, a ja sam zbog svojeg profesionalnog poziva odlučio ostati u BiH u jeku najžešćih ratnih sukoba“, izjavio je Petković.

Dodao je i kako je mislio da će srpska agresija i inače ratna zbivanja u BiH trajati tek nekoliko mjeseci.

„U najtežim razdobljima sukoba HVO-a i Armije BiH, ostao sam u BiH, mislio sam da će srpska agresija trajati tek neko vrijeme, no ostao sam tu duže od dvije godine. Bilo bi kukavički ostaviti kolege i svoje vojnike“, rekao je Petković.

Govoreći o HVO-u, kazao je kako je želio da u HVO-u bude i Hrvata i Muslimana te da se veselio svakom novom vojniku i da nikada nije obraćao pažnju koje je nacionalnosti vojnik bio.

„Sredinom 1992. HVO je oslobodio značajne dijelove BiH zajedno s nekim postrojbama Armije BiH,  tada su to bile dvije komponente iste vojske – HVO, tako sam to osjećao, sa Seferom Halilovićem obilazio sam mjesta sukoba diljem BiH“, naveo je Petković.

Istaknuo je kako je uvijek  u zapovjednim konaktima inzistirao da  se vojska prema civilima, posebice, djeci, ženama i starcima odnosi pažljivo i da je izdao niz naredbi kako bi se spriječio aktivnosti pojedinih kriminalnih grupa u BiH.

Na samom kraju istaknuo je nadu kako se slični sukobi u BiH neće ponoviti te izrazio žaljenje za svim stradalima u ratu u BiH, posebice civilnim žrtvama.

Bruno Stojić, bivši ministar obrane HRHB također je izrazio žaljenje za svim stradalima u ratu u BiH.

U ime Berislava Pušića, njegov odvjetnik Fahrudin Ibrišimović, izrazio je žal za svim civilnim žrtvama rata u BiH ali i nadu kako će Žalbeno vijeće donijeti ispravnu i valjanu odluku.

GENERAL PRALJAK: Pripadnici HVO-a bili su frustrirani činjenicom da ih je napao saveznik i da je svo oružje kojim ih je napao dobio od Hrvata

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marijan Knezović u Otvorenom: BiH nije onakva kako je dogovoreno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je službeni posjet Bosni i Hercegovini. Nenajavljeno je posjetila Križančevo Selo i Ahmiće te odala počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika Damira Smrtića o njezinome posjetu BiH, o odnosima Hrvatske s tom susjednom zemljom, o položaju Hrvata i izmjenama izbornog zakona razgovarali su posebni savjetnik Predsjednice RH Mate Granić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Josip Klisović (SDP), komentator HRT-a Tihomir Vinković i analitičar Marijan Knezović.

Posjet predsjednice Grabar-Kitarović BiH Mate Granić ocjenjuje jako važnim. Atmosfera svih sastanaka bila je odlična, iako je bilo nerazumijevanja u njihovoj pripremi.

Granić čvrsto vjeruje da će ovaj posjet pomoći da legitimni predstavnici tri naroda pronađu najbolja rješenja za otvorena pitanja koja postoje.

Joško Klisović kazao je da nije bilo nikakvih novih poruka za BiH u posjetu predsjednice i da bi posjet bio besmislen da nije odlučila otići u Ahmiće i Križančevo selo.

Na taj način je simbolički pokazala da Hrvatska stoji iza svih žrtava rata, neovisno o tome tko su bili počinitelji. Dodao je kako je predsjednica posjetila BiH da bi objasnila što je radila u Turskoj, koju je, prema Klisoviću, posjetila kako bi dobila potporu Erdogana za promjenu izbornog zakona u BiH – u čemu nije uspjela.

Granić mu je rekao da ne poznaje činjenice i temeljne principe diplomacije, kao i da laže o razlogu posjetu Turskoj, koji je bio postizanje Daytonskog sporazuma i njegovih elemenata.

Marijan Knezović smatra da će prava kriza u BiH doći s izbornim zakonom. Hrvati u BiH ne prihvaćaju i ne vole ovakvu BiH, ali žele uspjeh BiH u kojoj će se osjećati ravnopravno i biti treći entitet. Hrvate se već 25 godina politički izolira kao da nisu temelj BiH, rekao je Knezović. BiH je dogovor tri temeljna naroda, a ako se izbaci jedan, to onda nije ista država.

Knezović ne vjeruje da će se dogoditi novi izborni zakon i to zbog onih koji tvrde da provode građansku politiku u BiH, a ustvari je to fasada za velikobošnjački nacionalizam pričom o tome kako su druga dva nacionalizma loša, a građanstvo je dobro. BiH ionako nije nikome u fokusu, kao ni njega funkcionalnost i stabilnost, jer takva BiH nikome ne bi odgovarala. Problem je u samom ustavnom uređenju BiH koja je, kaže Knezović, postala protuustavna država. Više od 200 puta amandmanima – koji su prisilno nametnuti od strane predstavnika i nisu ratificirani u parlamentu – mijenjan je Daytonski sporazum.  Uvijek je to bilo na štetu Hrvata i Srba, tj. onih koji žele federalizam.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Božinović u State Departmentu: Hrvatska ključna za sigurnost jugoistočne Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wess Mitchell, istaknuo je u srijedu na sastanku s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem da je Hrvatska ključna za sigurnost jugoistočne Europe i “primjer dobre vladavine i uspješnog pristupanja euroatlanskim integracijama”.

“U tom smislu joj pripada i važna uloga za dovršetak euroatlanske integracije ostalih zemalja jugoistočne Europe. Prioritet naše administracije je imati snažne strateške odnose s Republikom Hrvatskom”, kazao je Mitchel na sastanku u američkom State Departmentu kojega je Božinović posjetio kao prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova u vrijeme nove američke administracije.

“Ovo je bila dobra prilika da se potvrde dobri saveznički odnose SAD-a i Hrvatske. Mitchel je poznavatelj prilika u Europi i Hrvatska i Amerika na sve izazove s kojima je suočena Europa i naš dio svijeta dijele jednak pristup”, izjavio je Božinović nakon sastanka.

SAD podržava izgradnju NLG terminala na Krku i rješavanje pitanja sa Slovenijom

Na sastanku s Mitchelom razgovaralo se o strateškom partnerstvu Hrvatske i SAD-a kada je riječ o bilateralnim odnosima i zajedničkoj ulozi u jugoistočnoj Europi. Poseban naglasak stavljen je na nastavak suradnje oko izgradnje LNG terminala na Krku koji je važan i za energetsku sigurnost i diversifikciju, a koji SAD promatraju i kao strateški projekt.

Ministar je izvijestio o donošenju posebnog zakona kojim bi se ubrzala operacionalizacija tog projekta, a pomoćnik Mitchel je potvrdio da je to jedan od strateških projekata i za vladu predsjednika Trumpa te da uživa punu podršku SAD-a.

Mitchela je posebno zanimalo hrvatsko stajalište o dinamici odnosa sa Slovenijom u svjetlu odluke Arbitražnog suda. Božinović ga je detaljno izvijestio o genezi graničnog pitanja te iznio poznato hrvatsko stajalište, posebno istaknuvši kako nije moguća provedba odluke Arbitražnog suda koju Slovenija pokušava jednostrano primijeniti te da se Hrvatska zalaže za bilateralno rješavanje ovog pitanja slijedom. Na tom tragu je, dodao je Božinović, Hrvatska slovenskoj strani izložila konkretan prijedlog u vidu Protokola kojim se predlažu konkretni koraci i potvrđuje konstruktivan pristup Hrvatske u rješavanju ovog pitanja.

Mitchel je prenio očekivanja da dvije saveznice u EU i NATO-u ovo pitanje riješe na konstruktivan način, ali i izrazio spremnost da se, ukoliko to obje strane ocjene uputnim, SAD eventualno uključi u postizanje dogovora. Najavio je posjet regiji u proljeće ove godine.

Susret sa senatorom Johnsonom

Nakon posjeta State Departmentu Božinović se u Senatu sastao sa senatorom Ronom Johnsonom kojega je izvijestio o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.

“Ono što nam je zajednički cilj je da države našeg susjedstva postanu članice NATO-a i EU i Hrvatska tu kao država koja je i model da je sve te ciljeve moguće postići uz ozbiljan trud i ozbiljnu opredijeljenost prema euroatlanskim aspiracijama može sa svoje strane dati puni doprinos”, kazao je Božinović nakon sastanka hrvatskim novinarima.

I sa senatorom je bilo riječi o izgradnji LNG terminala na Krku te je, u kontekstu njegove realizacije, istaknuta strateška pozicija Hrvatske za koju je i SAD-u i Hrvatskoj “u interesu da ju iskoristimo”.

“Razgovarali smo i o izazovima suvremenog doba kao što su borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, a to su i pitanja koja ćemo malo detaljnije razmotriti s našim sugovornicima u danima koji slijede”, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova.

Na novinarsko pitanje kako interes američke administracije za naš dio svijeta ne posustaje ni unatoč agendi nove administracije “Amerika prva”, Božinović je kazao: “Amerika prva, ali Amerika koja je svjesna da je Hrvatska njezin najstabilniji partner u jugoistočnoj Europi”.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari