Pratite nas

Događaji

MILIVOJ ŠPIKA: Mirovine se mogu povećati za 15 posto samo jednom odlukom Vlade!

Objavljeno

na

Mirovinska i socijalna politika, zamrzavanje uplate od 5 milijardi kuna u drugi mirovinski stup i povećanje mirovina za 15 posto bile su glavne teme su konferenciji za novinare održane u prostorima Stranke rada i solidarnosti.

O njima su govorili Milivoj Špika, predsjednik Stranke Blok umirovljenici zajedno i drugi kandidat na listi Koalicije za Premijera u I.izbornoj jedinici, Marija Kelebota, predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba i kandidatkinja na listi koalicije u I.izbornoj jedicni, Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih i kandidat koalicije na listi u II. izbornoj jedinici te Roman Baštijan, kandidat na listi Koalicije za Premijera u I. izbornoj jedinici.

Kandidat za ministra rada i mirovinskog sustava Koalicije za Premijera Milivoj Špika istaknuo je kako istinske slobode nema bez ekonomske slobode, odnosno dostojnog života svakog građanina Hrvatske, a posebno umirovljenika i osoba s invaliditetom koji su današnjim zakonima prilično zakinuti.

„Ovo se tiče budućnosti oko 3 milijuna ljudi. Kod nas se pojam demokracija koristi na potpuno pogrešen način, odnosno kod političara ima previše slobode u izričaju, a premalo odgovornosti za izrečeno. Mi imamo program koji je vrlo konkretan i nudi ostvariva rješenja. Glavna točka je zamrzavanje uplate u drugi mirovinski stup, a riječ je o oko 5 milijardi kuna te se taj novac treba transferirati u mirovine i ih povećati za 15 posto. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je ostala na tom programu uplate 5 posto proračunskih sredstava u drugi mirovinski stup, a svi moraju znati da nema garancije da ćemo te novce na kraju i dobiti. Pritom se daju i potpuno pogrešne informacije o ovom stupu i prikazuje ga se kao da je zapravo treći mirovinski stup. Druge zemlje su odavno smanjile te uplate na 1 posto. U Čileu, zemlji od koje smo kopirali ovakav sustav, već se dogodio slom mirovinskog sustava te su ostali bez 700 milijardi dolara, što je izazvalo višemilijunske demonstracije. To bi se moglo dogoditi i nama i stoga je prioritet riješiti ovaj problem. Druga bitna stvar je da se prolongira odluka o odlasku u mirovinu sa 67 godina počevši sa 2037. godinom, kao što je prvotno dogovoreno, a ne 2028.godinom. Dodajmo da je krajnji cilj do 2038. godine uvesti rok za odlazak u mirovinu sa 70 godina. Mi smo apsolutno protiv toga. Treće, potrebno je definirati iznos najmanje mirovine jer trenutno u Zakonu stoji samo nerazumljiva rečenica da mirovina mora biti dostatna za život. Svi mi svjedočimo da tome nije tako. Također, u sklopu socijalne politike želimo riješiti i problem blokiranih na način da se jedina nekretnina ne može oduzeti. Također, treba ukinuti penaliziranje prijevremenog odlaska u mirovinu jer se time ljude prisiljava da rade do 67 godina te se onemogućava da se ide u mirovinu s 40 godina radnog staža“, objasnio je Milivoj Špika.

Marija Kelebota, kandidatkinja Koalicije za premijera u I. izbornoj jedinici i predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba iznijela je pak zabrinjavajuće brojke koje svjedoče o vrlo niskom standardu hrvatskih umirovljenika.

„ S datumom 30. lipnja 2016. godine imamo registriranih 553.120 umirovljenika u Hrvatskoj s mirovinom nižom od 2.000 kuna neto. Ovo su stravične brojke na ukupno 1.200.000 umirovljenika u Hrvatskoj. Kako ti ljudi uopće preživljavaju, pitam se. U Gradu Zagrebu dobivaju pomoć upravo te skupine umirovljenika s najnižim mirovinama, no i s tim pomoćima se teško preživljava i umirovljenike vodi u blokade, ovrhe i na kraju bolnice. Grad Zagreb brine se za umirovljenike bolje nego državne institucije te može biti primjer kako se može pomoći umirovljenicima“, naglasila je Marija Kelebota.

O problemima ljudi s invaliditetom govorio je Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih.

„Ljude s invaliditetom država je otjerala na prosjački štap. Politika se uvijek lomila preko najranjivijih skupina, a posebno preko osoba s invaliditetom. Danas osobe s invaliditetom u Hrvatskoj dobivaju 46 Eura mjesečno za njihove troškove na prosjek plaća od 750 Eura. Dvostruko više, negdje čak i četvrerostruko se izdvaja u zemljama u okruženju, kao što su Srbija, BIH, Moldavija. U Hrvatskoj postoji samo jedna osoba koja dostatno brine o invalidima, a to je Milan Bandić. Grad Zagreb zapošljava više osoba s invaliditetom nego sve državne institucije zajedno. Zagreb nas jedini spašava i daje nam dodatke te mogu reći da je Zagreb grad u kojem živim zadovoljno i dostojanstveno“, rekao je Vojin Perić.

Roman Baštijan, kandidat u I. izbornoj jedinici Koalicije za premijera istaknuo je da je njegova kandidatura okrenuta budućnosti osoba s invaliditetom

„Kao osoba s invaliditetom radio sam u brojnim nevladinim organizacijama koje se bave problemima osoba s invaliditetom te sam zaključio kako je najbolje rješenje za takve osobe da samostalno privređuju. Trenutni zakoni i pravilnici su destimulirajući za njih jer ih se tretira kao socijalne slučajeve i to treba promijeniti. Stoga je moj glavni savjet osobama s invaliditetom da izbjegnu mirovine te da se obrazuju i samostalno rade. Bez toga se ne može unaprijediti njihov život“, istaknuo je Roman Baštijan.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obljetnica akcije “Širinci 92”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Širincima, 18 kilometara zapadno od Nove Gradiške, u srijedu je održana komemoracija u spomen na 17 poginulih branitelja i vojnu akciju “Širinci 92”, koja je bila dio vojne operacije “Orkan” kojom je od listopada 1991. do početka 1992. oslobođen dio okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Tom akcijom omogućena je i uspostava kraće prometne veze između Slavonije i ostatka Hrvatske.

U ime Ministarstva obrane zapovjednik kopnenih snaga Hrvatske vojske (HKOV) general Siniša Jurković, koji je i sam bio sudionik ratnih akcija na novogradiškom području, rekao je da je operacija “Orkan” bila vrlo uspješna i pokazala da je Hrvatska vojska stasala u ozbiljnu oružanu snagu.

Tijekom operacije “Orkan” Hrvatska vojska oslobodila je 21 uporište, rekao je Jurković, dodajući kako su se borili i “sanjali jednu bolju i pravedniju Hrvatsku”.

Umirovljeni pukovnik Adam Tomičić, prisjećajući se vremena prije 26 godina, pozvao je da “prestane otuđenje hrvatske države” i da se za Hrvatsku bori Vlada kao što su se i oni borili. Pozvao je vlast da se posebno zauzme za “stvaranje uvjeta koji će zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske”.

“Tko zna što nas u budućnosti čeka, sve nas je manje i sve smo stariji”, istaknuo je Tomičić.

“Akcija ‘Širinci 92’ bila je posljednja vojna akcija na slavonskom ratištu uoči Sarajevskog primirja koje je na snagu stupilo 3. siječnja u 18 sati. Unatoč primirju, provokacije na novogradiškom ratištu nisu prestajale, a u nekima od njih poginuo je dio branitelja kojima je danas odana počast”, podsjetio je umirovljeni bojnik, sudionik akcije “Širinci 92” Marko Derežanin.

Okupirani teritorij zapadnog dijela Slavonije potpuno je oslobođen u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak” 1995. godine.

Obilježavanje 26. godišnjice vojne akcije “Širinci 92” organizirali su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune”, ogranak iz Nove Gradiške, Odbor za obilježavanje datuma iz Domovinskog rata novogradiškoga kraja i Općina Rešetari.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari