Pratite nas

Politika

Milivoj Špika: Nema spasa mirovinskom sustavu ako ne dođe do povećanja radnih mjesta

Objavljeno

na

U Saboru je sjednica počela zahtjevom stranaka za stankom i to, između ostalog, i zbog mirovinskog sustava.

[ad id=”93788″]

Milivoj Špika (Blok umirovljenici zajedno) je govorio o mirovinskoj reformi.

‘U posljednje vrijeme puno se priča o reformama pa želimo reći nekoliko stvari.

Zakon koji je mijenjan 2013. godine, što je radila Kukuriku koalicija, i kojim je definirano da će se u mirovinu ići sa 67 godina, ali do 2038. godine, sada u ovim reformama bez ičije prisile se to pomjera na 2028. godinu, što mi se čini nepotrebno. Hrvatska javnost treba znati da je mirovinski sustav isključivo u domeni Hrvatske. Nitko nas ne može natjerati.

Ono što će se dogoditi s ovim skraćivanjem roka odnosno povećanje na 67 godine kumulativno znači 2 godine na kraju ušteda u proračunu jer se 2 godine kao da neće isplaćivati mirovina.

S druge strane povećat ćemo broj nezaposlenih za 90 tisuća ljudi. Zašto se to u ovom trenutku radi – ne znam… Na kraju cijelog procesa je ušteda u budžetu.

Ovo je pogrešna politika. Blok umirovljenici to neće prihvatiti. Silvano Hrelja najavljuje referendum. Bilo bi mi drago da ste to radili 2013. godine kad ste bili u koaliciji koja je ovo radila.

Krenuti s ovim reformama na ovakav način je bolje nego ništa. Ali nema spasa mirovinskom sustavu ako ne dođe do povećanja radnih mjesta.

Tek prava reforma može dati pravi odgovor na ova pitanja. Na ovakav način to ne može. To ne može ići preko leđa umirovljenika.

Vidim da mnogi klubovi najavljuju promjene ovršnih zakona. Mi smo nešto počeli raditi. Otvorimo i poduzmimo nešto da budu otvorena radna mjesta. Sve drugo je kozmetika’, rekao je Špika.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari