Pratite nas

Politika

Milivoj Špika: Nema spasa mirovinskom sustavu ako ne dođe do povećanja radnih mjesta

Objavljeno

na

U Saboru je sjednica počela zahtjevom stranaka za stankom i to, između ostalog, i zbog mirovinskog sustava.

[ad id=”93788″]

Milivoj Špika (Blok umirovljenici zajedno) je govorio o mirovinskoj reformi.

‘U posljednje vrijeme puno se priča o reformama pa želimo reći nekoliko stvari.

Zakon koji je mijenjan 2013. godine, što je radila Kukuriku koalicija, i kojim je definirano da će se u mirovinu ići sa 67 godina, ali do 2038. godine, sada u ovim reformama bez ičije prisile se to pomjera na 2028. godinu, što mi se čini nepotrebno. Hrvatska javnost treba znati da je mirovinski sustav isključivo u domeni Hrvatske. Nitko nas ne može natjerati.

Ono što će se dogoditi s ovim skraćivanjem roka odnosno povećanje na 67 godine kumulativno znači 2 godine na kraju ušteda u proračunu jer se 2 godine kao da neće isplaćivati mirovina.

S druge strane povećat ćemo broj nezaposlenih za 90 tisuća ljudi. Zašto se to u ovom trenutku radi – ne znam… Na kraju cijelog procesa je ušteda u budžetu.

Ovo je pogrešna politika. Blok umirovljenici to neće prihvatiti. Silvano Hrelja najavljuje referendum. Bilo bi mi drago da ste to radili 2013. godine kad ste bili u koaliciji koja je ovo radila.

Krenuti s ovim reformama na ovakav način je bolje nego ništa. Ali nema spasa mirovinskom sustavu ako ne dođe do povećanja radnih mjesta.

Tek prava reforma može dati pravi odgovor na ova pitanja. Na ovakav način to ne može. To ne može ići preko leđa umirovljenika.

Vidim da mnogi klubovi najavljuju promjene ovršnih zakona. Mi smo nešto počeli raditi. Otvorimo i poduzmimo nešto da budu otvorena radna mjesta. Sve drugo je kozmetika’, rekao je Špika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ZH i HN županija do kraja ovog tjedna dobivaju novu zakonodavnu vlast

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija će do kraja ovog tjedna dobiti novu zakonodavnu vlast. Održavanje konstituirajućih sjednica skupština obiju županija planirano je za petak 23. studenoga. Kada je riječ o ZH županiji na konstituirajućoj sjednici bit će izabran novi predsjednik Skupštine ZHŽ-a, predsjednik kluba HDZ-a BiH te mandatar nove Vlade ZHŽ-a, piše Večernji list BiH.

HDZ-u 16 mandata

Konstituirajućoj sjednici prethodit će sjednica Županijskoga odbora HDZ-a BiH na kojoj će biti razmatrani kandidati za gore navedene pozicije. Po već uvriježenoj praksi, mjesto predsjedatelja Skupštine pripast će Ljubušaku, dok će mandatar Vlade biti iz Širokoga Brijega. Jedini kandidat za ovo mjesto trenutačno je aktualni premijer ZHŽ-a Zdenko Ćosić. Kada je riječ o samoj Skupštini ZHŽ-a, kao i u ranijem sazivu, vladat će HDZ BiH. Ova stranka osvojila je na listopadskim izborima čak 16 mandata, od ukupna 23. Izborni prag prešli su i Hrvatsko zajedništvo, HRS, HSP dr. Ante Starčević te HSP BiH. Kada je riječ o novom sastavu skupštine ZHŽ-a, njega će, barem do sastavljanja Vlade, činiti sljedeći zastupnici iz HDZ-a BiH: Toni Kraljević, Zdenko Ćosić, Milan Ševo, Ivan Jelčić, Zdravko Bešlić, Ivana Barišić, Marko Radić, Ivan Damjanović, Ivana Zrimšek Šaravanja, Ivan Leko, Tomislav Mandić, Klaudija Skoko, Damir Jurišić, Ružica Mikulić, Žana Miličević te Marija Iličić. Ispred Hrvatskog zajedništva HDZ 1990. – HKDU – HRAST – HNL u iduće četiri godine u Skupštini ZH županije sjedit će tri Ljubušaka Ante Pavlović, Željko Dragičević i Dobroslav Bukmir. Hrvatsku republikansku stranku zastupat će dva zastupnika, i to Darko Kvesić i Mirko Jelić. U novi saziv Skupštine ZH županije ušao je i po jedan zastupnik HSP-a dr. Ante Starčevića BiH – Hrvatska demokratska unija BiH i HSP-a BiH. Prve će zastupati Marija Lovrić, a druge Zvonko Jurišić. Novu Vladu ZH županija trebala bi dobiti najdalje do Božića.

HN županija

Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji, HDZ BiH je osvojio čak 13 mandata. U skupštinske klupe ispred ove stranke tako će sjesti Nevenko Herceg, Iva Raguž, Tomislav Martinović, Zora Dujmović, Đuro Prkačin, Julineta Jurić, Damir Džeba, Slavko Bilić, Vera Konjevod, Milica Pehar, Marija Bošković, Andrea Pehar i Stana Burić.

Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je osam mandata, a zastupnici koji će predstavljati ovu stranku su Šerif Špago, Ajdin Teletović, Irma Memidžan, Elvedin Grcić, Alisa Hajdarović, Edis Džino, Amir Šelo i Mejrima Hasić. SDP je dobio tri mandata, a u skupštinske klupe će Aner Žuljević, Vesna Saradžić i Ismet Lulić. Dva mandata osvojila je koalicija Hrvatsko zajedništvo, a ona su pripala Mariji Bešker i Ivanu Odaku. Isto toliko mandata osvojio je i SBB koji će predstavljati Kenan Memić i Nermin Vrtić. Demokratska fronta (DF) i Hrvatska republikanska stranka (HRS) osvojili su po jedan mandat. Ispred DF-a u klupe će Selma Drljević, a ispred HRS-a Slaven Raguž.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Hrvatska ustraje na stvarnoj ravnopravnosti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ali ustraje na stvarnoj ravnopravnosti, pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak, na dan kad je u BiH prisegnulo novo predsjedništvo s predstavnikom hrvatskog naroda kojeg tamošnji Hrvati nisu birali.

“Pozicija Hrvatske je sasvim čvrsta i jasna i prije izbora i sve ove godine i nakon izbora”, odgovorio je Plenković upitan ima li pomaka u stajalištu Hrvatske prema BiH nakon rasprave održane u ponedjeljak u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove.

Premijer je u utorak “ekstenzivno” razgovarao s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić koja je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama po dužnosti prenijela zabrinutost Hrvatske za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihovu legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti.

“Smatramo da je nužno donijeti novi izborni zakon, referirati se na sve ono što je relevantno u presudi Ustavnog suda u slučaju (Bože) Ljubić, poštivati načelo jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, rekao je.

“Nužno je izbjegavati scenarije u kojima teritorij Federacije BiH na kojem većinski konstitutivni narod, a to su Bošnjaci”, bira drugom konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihovog člana predsjedništva, rekao je.

Nakon izbora 7. listopada u utorak su u BiH svečano prisegnuli Milorad Dodik, Šefik Džaferović kao predstavnici srpskog, odnosno bošnjačkog naroda te Željko Komšić kojega kao predstavnika hrvatskog naroda tamošnji Hrvati ne prihvaćaju za legitimnog predstavnika jer nije njihov izbor već je biran glasovima većinskih Bošnjaka.

“To nije dobro za povjerenje među narodima”, a nije dobro ni za “funkcioniranje institucija vlasti”, rekao je Plenković.

Pozicija Hrvatske je jasna i dok se taj problem ne riješi Hrvatska će ga problematizirati, poručio je.

“Bez te stvarne ravnopravnosti, a ovdje govorim o pravima Hrvatima kao najmanjeg konstitutivnog naroda, Hrvatska to pitanje jednostavno neće pustiti”, već će ga iznositi na svim relevantnim forumima, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je on takvu poruku dao i na Europskom vijeću.

“Smatramo da smo apsolutno u pravu i da je to u interesu kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine nama bitne i susjedne države”, rekao je i ponovio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik europskog puta BiH.

“Ponavljam, BiH većeg zagovornika, saveznika, prijatelja, zemlju koja bolje razumije situaciju unutar članica EU od Hrvatske nema”.

Na pitanje o drugoj temi aktualnoj temi o kojoj se polemizira u hrvatskoj, ali i europskoj javnosti kako se bliži prosinac kada bi šefovi vlada trebali u Marakešu potvrditi UN-ov sporazum o sigurnim migracijama, premijer je odgovorio da ono ne dijeli hrvatsku vladu.

Vlada je donijela konzistentne odluke i “ni trunke nekakve kakofonije na razini vlade nije bilo niti smo mijenjali stav niti ima razloga”, rekao je.

Najavio je da će je vlada sporazum prevesti na hrvatski i dostaviti javnosti, te ponovio da u Marakeš putuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović “i tu je politika vrlo jasna”.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u srpnju su prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, no iz nje se povlači sve veći broj zemalja. Mađarska, Češka i Bugarska već su ga odbacile, Poljska i Austrija su najavile da ga neće poduprijeti.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari