Pratite nas

Politika

Milivoj Špika: Problemi u zdravstvenom sustavu ne smiju se rješavati preko leđa građana

Objavljeno

na

 

Realno gledajući za sve nas u Hrvatskoj je veoma važna kvaliteta zdravstvenog sustava stoga je red i da se više govori o ovom pitanju nego što je do sada rečeno u izbornoj kampanji.

Za BUZ je neprihvatljivo bilo povećanje cijene dopunskog osiguranja koju je predlagala HDZ-MOST vladajuća koalicija odnosno ministar Nakić, posebno iz razloga jer su za to povećanje cijene nalazili u financijskim problemima zdravstva, a da prethodno nikada nisu otvoreno izašli u javnost o pravim razlozima radi kojih je zdravstvo u problemima.

Po riječima predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže prošle godine država je ostala dužna zdravstvu 2,5 milijarde kuna. Ponovno ćemo reći, jer se to mora ponavljati, 2,5 milijarde duga, dakle neplaćenih računa zdravstvenom sustavu je prošlu godinu ostavila Kukuriku vlada. Za toliko je naime bio manji proračunski manjak koji su vladajući MOST, Domoljubna koalicija i današnja Narodna koalicija zajednički odlučili prebaciti na grbaču svih nas. Kao što naši građani i poduzetnici moraju plaćati svoje dugove tako bi ih morala plaćati i država, a ne izmišljati nove poreze kojima bi za pokrivanje vlastite nesposobnosti sav teret prebacila na svoje ni krive ni dužne građane.

Sada pak, u svojim programima HDZ spominje racionalizaciju zdravstva, SDP financijsku održivost zdravstva, a MOST racionalizaciju i financijsku održivost zdravstva. BUZ ih zato javno poziva da nam objasne u čemu je razlika između ove tri liste kada govorimo o budućnosti zdravstva. Nigdje u programima oni ne spominje namjeru da će država, ako oni pobjede na prijevremenim izborima, isplatiti sve svoje dugove prema zdravstvu, nego se svi redom i uvijek pozivaju nakon par lijepih PR parola o solidarnom zdravstvu i potrebi racionalizacije.

Pitamo ih radi toga da li stvarno i ozbiljno možemo govoriti o ikakvoj racionalizaciji dok država u cijelosti ne podmiri sve svoje obveze prema zdravstvenom sustavu. Naš odgovor i pretpostavljamo odgovor svake razumne stranke zainteresirane za zdravstveni sustav je NE, ali nas i te kako zanima jasan i nedvosmislen odgovor „velikih“ stranaka kojima je umjesto čovjeka za kojeg se navodno bore glavni cilj racionalizacija i financijska održivost.

I za kraj:
Milanovićeva vlada je ostala dužna zdravstvenom sustavu 2,5 milijarde kuna, a potom je Oreškovićeva odlučila naplatiti taj dug od svojih građana. BUZ je tada bio protiv baš kao što smo i danas protiv takve „racionalizacije u zdravstvenom sustavu“ stoga tražimo da sada u izbornoj kampanji i HDZ i SDP građanima pojasne svoje stavove kada govore o racionalizaciji u zdravstvu, a posebno daju jasan odgovor na pitanje da li ako pobjede na izborima misle isplatiti državne dugove zdravstvu.

Milivoj Špika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prve projekcije: Tko će sve iz Hrvatske ući u Europski parlament

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari