Pratite nas

Politika

Milivoj Špika: Problemi u zdravstvenom sustavu ne smiju se rješavati preko leđa građana

Objavljeno

na

 

Realno gledajući za sve nas u Hrvatskoj je veoma važna kvaliteta zdravstvenog sustava stoga je red i da se više govori o ovom pitanju nego što je do sada rečeno u izbornoj kampanji.

Za BUZ je neprihvatljivo bilo povećanje cijene dopunskog osiguranja koju je predlagala HDZ-MOST vladajuća koalicija odnosno ministar Nakić, posebno iz razloga jer su za to povećanje cijene nalazili u financijskim problemima zdravstva, a da prethodno nikada nisu otvoreno izašli u javnost o pravim razlozima radi kojih je zdravstvo u problemima.

Po riječima predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže prošle godine država je ostala dužna zdravstvu 2,5 milijarde kuna. Ponovno ćemo reći, jer se to mora ponavljati, 2,5 milijarde duga, dakle neplaćenih računa zdravstvenom sustavu je prošlu godinu ostavila Kukuriku vlada. Za toliko je naime bio manji proračunski manjak koji su vladajući MOST, Domoljubna koalicija i današnja Narodna koalicija zajednički odlučili prebaciti na grbaču svih nas. Kao što naši građani i poduzetnici moraju plaćati svoje dugove tako bi ih morala plaćati i država, a ne izmišljati nove poreze kojima bi za pokrivanje vlastite nesposobnosti sav teret prebacila na svoje ni krive ni dužne građane.

Sada pak, u svojim programima HDZ spominje racionalizaciju zdravstva, SDP financijsku održivost zdravstva, a MOST racionalizaciju i financijsku održivost zdravstva. BUZ ih zato javno poziva da nam objasne u čemu je razlika između ove tri liste kada govorimo o budućnosti zdravstva. Nigdje u programima oni ne spominje namjeru da će država, ako oni pobjede na prijevremenim izborima, isplatiti sve svoje dugove prema zdravstvu, nego se svi redom i uvijek pozivaju nakon par lijepih PR parola o solidarnom zdravstvu i potrebi racionalizacije.

Pitamo ih radi toga da li stvarno i ozbiljno možemo govoriti o ikakvoj racionalizaciji dok država u cijelosti ne podmiri sve svoje obveze prema zdravstvenom sustavu. Naš odgovor i pretpostavljamo odgovor svake razumne stranke zainteresirane za zdravstveni sustav je NE, ali nas i te kako zanima jasan i nedvosmislen odgovor „velikih“ stranaka kojima je umjesto čovjeka za kojeg se navodno bore glavni cilj racionalizacija i financijska održivost.

I za kraj:
Milanovićeva vlada je ostala dužna zdravstvenom sustavu 2,5 milijarde kuna, a potom je Oreškovićeva odlučila naplatiti taj dug od svojih građana. BUZ je tada bio protiv baš kao što smo i danas protiv takve „racionalizacije u zdravstvenom sustavu“ stoga tražimo da sada u izbornoj kampanji i HDZ i SDP građanima pojasne svoje stavove kada govore o racionalizaciji u zdravstvu, a posebno daju jasan odgovor na pitanje da li ako pobjede na izborima misle isplatiti državne dugove zdravstvu.

Milivoj Špika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: BiH neće napredovati ako tri naroda ne budu ravnopravna

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina neće napredovati ako sva tri njezina naroda ne budu ravnopravna, kazala je u srijedu navečer u Mostaru hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

“Samo vlast koja legitimno predstavlja sva tri konstitutivna naroda i ustav zemlje ima kapacitet za društveni, ekonomski i kulturni razvoj”, rekla je šefica hrvatske diplomacije na predstavljanju knjige “Iznad crte” hrvatskog člana bosanskohercegovačkog predsjedništva Dragana Čovića.

Tijekom predstavljanja knjige ministrica je dodala da je za napredak BiH ključno osigurati povratak povjerenja između triju naroda.

Naglasila je da Hrvatska pridaje posebnu važnost Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskome putu ističući da je “hrvatski narod katalizator procesa europske BiH i jamac europske budućnosti”.

Knjizi u kojoj su okupljeni Čovićevi govori što ih je u posljednjih petnaest godina izgovorio od Vijeća Sigurnosti UN-a, do Europskog parlamenta i Svete Stolice, predgovor je napisao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Ti govori, rekao je Čović, jasno svjedoče da se zauzima za stabilnu, europsku i “zajedničku domovinu BiH” u kojoj treba ustrajati na traženju zajedničkog sadržaja, a ne razlika.

Pritom je izrazio uvjerenost da će bosanskohercegovački Hrvati ostvariti jednakopravnost u svojoj domovini i osigurati opstanak.

U BiH je u tijeku predizborna kampanja za opće izbore 7. listopada na kojima će Čović ponovno biti kandidat HDZ-a BiH za hrvatskog člana predsjedništva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Frontex treba pomoći susjednim zemljama i ojačati granice Bugarske i Grčke

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatskoj je važno da pojačane snage europske agencije za granice Frontex budu raspoređene u susjednim zemljama kako bi pomogle njihovim graničnim policijama te na prvim vanjskim granicama EU-a, to jest granicama Bugarske i Grčke, izjavio je u četvrtak u Salzburgu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka neformalnog summita EU-a.

Čelnici 28 zemalja prvu su raspravu imali u srijedu navečer na radnoj večeri, a u četvrtak nastavljaju s radom.

“Naglasak stavljamo na suradnju s nama susjednim zemljama. Kada je riječ o angažmanu Frontexa mi želimo da te potencijalne snage budu na zakonit način, to jest uz sporazum o njihovu statusu, pojačanje za granične policije nama susjednih zemalja. Dakle, jačati prvu vanjsku granicu EU-a, u Bugarskoj i Grčkoj, pa onda i granice ovih zemalja koje su između Hrvatske, Bugarske i Grčke kako bi se na taj način spriječio migracijski pritisak na Hrvatsku”, rekao je Plenković po dolasku na summit na kojem su glavne teme migracije i Brexit.

Plenković je naglasio da Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu EU-a, 1351 kilometar, što je dulje nego granica između Finske i Rusije.

“S te strane svi vide pozitivnu ulogu i odgovornost Hrvatske koja sa šest i pol tisuća policijaca čuva svoju granicu i sprječava nezakonite migracije”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je tijekom radne večere dosta čelnika zemalja članica EU-a ukazalo na potrebu da susjedne zemlje na jugoistoku Europe postupno harmoniziraju svoje vizne sustave s europskim kako bi se na taj način spriječio dolazak ilegalnih migranata izravno zrakoplovima i to bez povratnih karata.

Već dulje vrijeme u EU-u se ističe problem vizne liberalizacije između Srbije i Irana, što omogućava da potencijalni migranti izravno dođu zrakoplovom u Beograd i onda nastave put prema EU-u.

Plenković je rekao da je migrantska kriza čiji je vrhunac bio 2015. godine imala velike političke posljedice na arhitekturu zbivanja na nacionalnoj i europskoj razini kao nijedan događaj prije toga.

“Zato je ta tema od presudne važnosti za EU. Radimo na rješenju, proračunskim mjerama, sveobuhvatnom pristupu, rješavanju krize na izvorištu, razvojnoj politici. Nije uzalud Hrvatska dala 600 tisuća eura za Afriku, što je s obzirom na našu veličinu više od nekih razvijenih zemalja. Ali, na izvorištu treba rješavati probleme i mi ćemo tu pomoći, kao što to radimo i sa šest milijuna eura za Tursku”, rekao je Plenković.

Osim o migracijama, druga važna je tema je Brexit. Još uvijek se ne nazire dogovor oko najtežeg pitanja – granice na irskom otoku te oko okvira za buduće odnose nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Ni na ovom se summitu ne očekuje veliki pomak, a vjerojatno se stvari ni neće ozbiljno pomicati prije konferencije britanske Konzervativne stranke krajem ovoga mjeseca, na kojoj bi moglo doći do pokušaja svrgavanja Therese May s položaja britanske premijerke.

Koliko se ona čvrsto postavi prema zahtjevima EU-a to su joj veći izgledi da se odupre eventualnoj pobuni njezinih stranačkih takmaca.

Plenković je rekao da je bolje postići bilo kakav sporazum o izlasku nego da do razlaza dođe bez ikakva dogovora.

Što se Hrvatske tiče, ona nema otvorenih pitanja nakon što je London proljetos odlučio ukinuti ograničenja za hrvatske građane, čime će oni imati isti status kao i građani svih ostalih zemalja članica, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari