Pratite nas

Iz Svijeta

Milo Đukanović novi predsjednik Crne Gore

Objavljeno

na

Foto: EPA

Kandidat i čelnik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović proglasio je pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori održanih u nedjelju.

“Ovo je pobjeda europske budućnosti Crne Gore”, rekao je Đukanović koji je obećao raditi tijekom svog mandata na približavanju Crne Gore Europskoj uniji.

Njegov glavni protukandidat Mladen Bojanić, kandidat dijela oporbe, rekao je da neće čestitati Đukanoviću koji je “prisvojio državu i sve njezine institucije i ne bi trebao slaviti već se sramiti”. “Crna Gora je izabrala što je izabrala”, kratko je prokomentirao.

Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na temelju 90 posto prebrojanih glasova, Đukanović je osvojio 53,9 posto glasova.

Bojanić je osvojio 33,4 posto, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović 8,1 posto, a ostali kandidati ispod tri posto glasova. Prema podacima CDT-a na izborima je glasalo 64 posto birača.

Prvi puta među kandidatima i jedna žena

Na izborima je Crnogorcima bilo dano da biraju između sedam kandidata, među kojima se prvi puta našla i jedna žena.

Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) odlučila je za tu dužnost kandidirati svog čelnika Đukanovića. Podržali su je njezini koalicijski partneri na državnoj razini – Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrati (SD), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i albanske stranke.

Bojanić, predstavnik je jednog dijela oporbe – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije(SNP) i Građanskog pokreta URA.

Među kandidatima je i jedina žena koja se dosad kandidirala na predsjedničkim izborima, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović.

Novi povratak “vječnog” Đukanovića

Iako je već triput odlazio u političku mirovnu, Milo Đukanović proveo je 27 godina obnašajući najvažnije dužnosti u Crnoj Gori a ovom pobjedom ponovno se vratio na političku scenu.

Đukanović se iz samoproglašene mirovine vraćao svaki put kad bi njegova stranka, koja je cijelo vrijeme na vlasti u Crnog Gori, zapala u krizu.

Bivši crnogorski premijer u šest mandata i predsjednik u jednom, uz izuzetak tri kratke “mirovine” obnašao je dužnost šefa vlade ili države još od 1991., kada je bio najmlađi europski premijer.

Njegova Demokratska partija socijalista (DPS), nastala iz nekadašnjeg crnogorskog Saveza komunista, nikada nije bila u oporbi.

Đukanovićevo posljednje povlačenje iz politike uslijedilo je nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2016. koje je zasjenio skandal oko hakiranja društvenih mreža koje je koristila oporba kako bi zaobišla dominaciju DPS-a u državnim medijima.

Na političku scenu vraća se u trenutku kada je DPS pred pritiskom mogućeg gubitka vlasti u nekoliko gradova na lokalnim izborima 27. svibnja i s tankom većinom u parlamentu.

Đukanović je, međutim, u Crnoj Gori oduvijek izazivao podjele, a njegova je stranka tako dugo na vlasti prije svega zahvaljujući neslozi među oporbenim strankama koje se, čini se, slažu samo u napadu na njega.

Njegova popularnost polako se smanjivala sa svakim većim političkim zaokretom otkako je Crna Gora dovela u pitanje svoje bliske veze sa Srbijom i njezinim bivšim predsjednikom Slobodanom Miloševićem 1996.

Deset godina poslije Đukanović je zahvaljujući tijesno dobivenom referendumu o neovisnosti izveo Crnu Goru iz zajednice sa Srbijom.

U novije vrijeme usmjerio je zemlju snažno prema zapadu i članstvu u NATO-u, u koji je Crna Gora ušla 2017.

Istodobno je raskinuo tradicionalno savezništvo s Rusijom, dodatno izazvavši ljutnju dijela populacije sklonog Moskvi.

Uza sve to na Đukanovićev račun stalno su stizale optužbe za korupciju i “rođački kapitalizam” s obzirom da su neki članovi njegove obitelji dospijevali na ugledne političke, sudačke ili poslovne dužnosti.

U tom smislu ni optužbe protiv Đukanovića nisu stizale samo od crnogorske oporbe. Talijanski tužitelj čak je 2002. zatražio njegovo uhićenje zbog navodne uloge u krijumčarenju cigareta 90-ih godina prošlog stoljeća. Od toga je, međutim, Đukanovića zaštito diplomatski imunitet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Poljska će suditi sucima i tužiteljima iz doba komunizma

Objavljeno

na

Objavio

Poljska traži da se pokrene sudski postupak protiv sedam sudaca i tužitelja iz vremena komunizma, koji su zatvarali pro-demokratske borce tijekom osamdesetih godina, objavili su tamošnji predstavnici pravosuđa. Zahtjevi specijalnih povijesnih tužitelja Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), upućeni su sudu.

Ministar pravde Zbignjev Zjobro je rekao kako vlasti žele oduzeti imunitet trojici sudaca i četvorici tužitelja, koji su kako kažu nezakonito lišili slobode one koji su prosvjedovali protiv tadašnje vlasti, prenio je AP.

Zjobro nije otkrio njihova imena, ali je rekao da su dvojica sudaca donedavno bili aktivni u Vrhovnom sudu.

Poljska desničarska stranka Pravo i pravda traži kaznu i uklanjanje iz javnog života pravosudnih dužnosnika iz komunističke ere. Iz IPN kažu da je najmanje deset ljudi završilo u zatvoru, tijekom 1981-1982, uključujući i dva srednjoškolca koji su uhvaćeni da su crtali anti-režimske grafite.

 

Ivo Lučić: Doći će vrijeme kada će se i sudu suditi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Talijanske vlasti zaplijenile brod sa 49 migranata, a posadi prijeti optužnica za poticanje ilegalne migracije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Talijanske vlasti naredile su zapljenu broda Mare Jonio sa 49 migranata, koji je u utorak uplovio u luku na otoku Lampedusa.

Brod Mare Jonio nevladine organizacije Mediterranea spasio je 49 migranata u ponedjeljak sa gumenog čamca 78 kilometara od libijske obale. Protiv posade broda državni tužitelji su pokrenuli istragu zbog mogućeg poticanja ilegalne migracije.

“U Italiji sada imamo vladu koja razumije što su granice i koja se brine da se poštuju zakoni, posebno oni koji se tiču krijumčara ljudima. Migrantima će biti osigurana hrana, medicinska pomoć i druge potrepštine, ali što se mene tiče oni neće ući u Italiju”, kazao je u utorak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

Salvini je optužio nevladinu organizaciju Mediterranea da je počinila kazneno djelo poticanja ilegalne migracije. On tvrdi da su članovi Mediterranee spriječili libijsku obalnu stražu u spašavanju migranata, koja bi ih vratila na libijsku obalu.

“Također, posada broda Mare Jonio oglušila se na zapovijedi talijanske granične policije da ne ulaze u talijanske vode, te su se zaputili prema Lampedusi, umjesto da krenu prema Tunisu ili Libiji, koji su bliže negoli Lampedusa”, kazao je ministar Salvini, dodavši kako očekuje da posada broda bude uhićena.

Otok Lampedusa udaljen je 205 km od Sicilije, a 113 km od Tunisa.

(Hina)

 

Salvini: Talijanske luke jesu i ostaju zatvorene za migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari