Pratite nas

Iz Svijeta

Milo Đukanović novi predsjednik Crne Gore

Objavljeno

na

Foto: EPA

Kandidat i čelnik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović proglasio je pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori održanih u nedjelju.

“Ovo je pobjeda europske budućnosti Crne Gore”, rekao je Đukanović koji je obećao raditi tijekom svog mandata na približavanju Crne Gore Europskoj uniji.

Njegov glavni protukandidat Mladen Bojanić, kandidat dijela oporbe, rekao je da neće čestitati Đukanoviću koji je “prisvojio državu i sve njezine institucije i ne bi trebao slaviti već se sramiti”. “Crna Gora je izabrala što je izabrala”, kratko je prokomentirao.

Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na temelju 90 posto prebrojanih glasova, Đukanović je osvojio 53,9 posto glasova.

Bojanić je osvojio 33,4 posto, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović 8,1 posto, a ostali kandidati ispod tri posto glasova. Prema podacima CDT-a na izborima je glasalo 64 posto birača.

Prvi puta među kandidatima i jedna žena

Na izborima je Crnogorcima bilo dano da biraju između sedam kandidata, među kojima se prvi puta našla i jedna žena.

Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) odlučila je za tu dužnost kandidirati svog čelnika Đukanovića. Podržali su je njezini koalicijski partneri na državnoj razini – Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrati (SD), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i albanske stranke.

Bojanić, predstavnik je jednog dijela oporbe – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije(SNP) i Građanskog pokreta URA.

Među kandidatima je i jedina žena koja se dosad kandidirala na predsjedničkim izborima, kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović.

Novi povratak “vječnog” Đukanovića

Iako je već triput odlazio u političku mirovnu, Milo Đukanović proveo je 27 godina obnašajući najvažnije dužnosti u Crnoj Gori a ovom pobjedom ponovno se vratio na političku scenu.

Đukanović se iz samoproglašene mirovine vraćao svaki put kad bi njegova stranka, koja je cijelo vrijeme na vlasti u Crnog Gori, zapala u krizu.

Bivši crnogorski premijer u šest mandata i predsjednik u jednom, uz izuzetak tri kratke “mirovine” obnašao je dužnost šefa vlade ili države još od 1991., kada je bio najmlađi europski premijer.

Njegova Demokratska partija socijalista (DPS), nastala iz nekadašnjeg crnogorskog Saveza komunista, nikada nije bila u oporbi.

Đukanovićevo posljednje povlačenje iz politike uslijedilo je nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2016. koje je zasjenio skandal oko hakiranja društvenih mreža koje je koristila oporba kako bi zaobišla dominaciju DPS-a u državnim medijima.

Na političku scenu vraća se u trenutku kada je DPS pred pritiskom mogućeg gubitka vlasti u nekoliko gradova na lokalnim izborima 27. svibnja i s tankom većinom u parlamentu.

Đukanović je, međutim, u Crnoj Gori oduvijek izazivao podjele, a njegova je stranka tako dugo na vlasti prije svega zahvaljujući neslozi među oporbenim strankama koje se, čini se, slažu samo u napadu na njega.

Njegova popularnost polako se smanjivala sa svakim većim političkim zaokretom otkako je Crna Gora dovela u pitanje svoje bliske veze sa Srbijom i njezinim bivšim predsjednikom Slobodanom Miloševićem 1996.

Deset godina poslije Đukanović je zahvaljujući tijesno dobivenom referendumu o neovisnosti izveo Crnu Goru iz zajednice sa Srbijom.

U novije vrijeme usmjerio je zemlju snažno prema zapadu i članstvu u NATO-u, u koji je Crna Gora ušla 2017.

Istodobno je raskinuo tradicionalno savezništvo s Rusijom, dodatno izazvavši ljutnju dijela populacije sklonog Moskvi.

Uza sve to na Đukanovićev račun stalno su stizale optužbe za korupciju i “rođački kapitalizam” s obzirom da su neki članovi njegove obitelji dospijevali na ugledne političke, sudačke ili poslovne dužnosti.

U tom smislu ni optužbe protiv Đukanovića nisu stizale samo od crnogorske oporbe. Talijanski tužitelj čak je 2002. zatražio njegovo uhićenje zbog navodne uloge u krijumčarenju cigareta 90-ih godina prošlog stoljeća. Od toga je, međutim, Đukanovića zaštito diplomatski imunitet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Iz Svijeta

Nigerijski gusari oteli posadu švicarskog broda, među njima i državljanina BiH i Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Nigerijski gusar oteli su 12 članova posade švicarskog teretnog broda, među kojima i jedan hrvatski državljanin, javljaju agencije.

Švicarska brodarska tvrtka Massoel potvrdila je napad na svoj teretni brod Glarus u nigerijskim vodama. Brod je prevozio pšenicu od Lagosa do Port Harcourta.

“Gusari su se uspeli dugim ljestvama i prerezali žicu na palubi”, javlja AFP. Potom su uništili veći dio komunikacijske opreme na brodu i oteli 12 članova posade.

Sedmero talaca su Filipinci, te po jedan iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Ukrajine i Rumunjske, objavila je nigerijska agencija za pomorsku upravu i sigurnost. (NMASA), prenosi BBC.

“Još uvijek se smatraju nestalima”, rekao je čelnik NMASA-e Sunday Umoren.

Iz švicarske tvrtke kažu da su obavijestili obitelji otetih. “Tvrtka surađuje s vlastima i stručnjacima kako bi osigurala brzo i sigurno oslobađanje talaca”, kaže se u priopćenju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Rusija optužuje Izreal za rušenja njezinog zrakoplova u Siriji

Objavljeno

na

Objavio

Ruska vojska optužila je u nedjelju Izrael da joj je dao “obmanjujuće informacije” koje su dovele do pada Iljušina-20 kojeg je u ponedjeljak greškom srušila sirijska protuzračna obrana nedugo nakon napada izraelskih ratnih zrakoplova

“Obmanjujuće informacije koje je dala” izraelska vojska o zračnim napadima koje će izvesti “nisu omogućile ruskom zrakoplovu Il-20 da se makne na vrijeme u sigurnu zonu”, rekao je glasnogovornik ruske vojske Igor Konašenkov na brifingu za novinare o zaključcima istrage.

Po njegovim riječima, Rusija je primila poziv izraelskog zapovjedništva u 18,39 sati po GMT-u kojim je upozorena da će Izrael napasti “sjever Sirije”, gdje je ruski izviđački zrakoplov bio u misiji iznad zone deeskalacije u Idlibu.

Rusija mu je tada zapovijedila da se vrati u bazu u Hmeimimu, ali “jednu minutu” nakon poziva izraelskih oružanih snaga, njihovi lovci F-16 su gađali Latakiju, na sjeverozapadu zemlje, u blizini te baze.

Ondje, “izraelski zrakoplovi vidjeli su ruski Il-20 i iskoristili ga kao štit od protuzračnih projektila nastavivši manevrirati u regiji”, rekao je glasnogovornik.

“Izneseni objektivni podaci potvrđuju da su potezi izraelskih vojnih pilota, koji su izazvali smrt 15 ruskih vojnika, bili rezultat ili manjka profesionalnosti ili kriminalnog nemara”, dodao je, kritizirajući “avanturizam” izraelske vojske.

Napomenuo je da rusko ministarstvo obrane ima snimku razgovora između ruskih dužnosnika i jednog izraelskog časnika i istaknuo da je pogibija ruskih vojnika “isključivo” krivnja Izraela.

Izraelska vojska ponovno je zanijekala rusku verziju, odgovorivši u nedjelju u priopćenju da se njezini zrakoplovi “nisu skrivali iza bilo kakvog zrakoplova i da su se izraelski zrakoplovi nalazili u izraelskom zračnom prostoru u trenutku kada je ruski zrakoplov bio srušen.”

Također je ponovno izrazila sućut Rusiji.

Riječ je o najtežem incidentu između Sirije i Rusije, dvoje velikih saveznika, otkako je Moskva vojno intervenirala u Siriji potkraj 2015. kako bi pomogla režimu u Damasku, koji je tada bio jako oslabljen napadima pobunjenika i džihadista.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari