Pratite nas

BiH

Milorad Dodik: BiH je trebala biti podijeljena 1995. godine i do sad bi imali stabilna i uređena društva

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je za današnju “Politiku” da je BiH trebala biti podijeljena 1995. godine i da bi, kako je istaknuo, dosad imali stabilna i uređena društva, a da trenutno svi narodi akumuliraju nezadovoljstvo u BiH.

“Ta akumulacija postaje teret za kretanje. Ne može se to riješiti ispuštanjem akumulacije”, kaže Dodik dodajući da kada bi se u BiH uvažavala volja svih, Srba, Hrvata i Bošnjaka i dva entiteta možda bi i postojala šansa za nju.

Razgradnja Daytonskog sporazuma počela je, kako je naveo, već činom njegovog potpisivanja, uvijek “na štetu RS, nikada nauštrb Sarajeva. A od nas su očekivali tek aplauze”.

Dodik kaže da je takva praksa morala biti zaustavljena 2007. godine, ali tvrdi da se ta matrica i obrazac ponašanja i dalje zadržavaju u nekim glavama, iako se realnost promijenila.

“Priča je trebala završiti nestankom RS. Oni sada misle da treba preživjeti Dodika i njegovu garnituru dok ne dođe neka druga koja će napraviti neke tobož svjetske vizije, a koje trebaju umanjiti snagu RS”, rekao je Dodik.

On bi, kako navodi, volio vidjeti da netko pokaže jednu odluku koju je Sarajevo donijelo, a da je ona koristila Republici Srpskoj.

Prema Dodikovim riječima, bošnjački politički lideri ne žele nastavak eurointegracija, jer kad uđete u kandidatski status, onda nema visokog predstavnika ili je njegova uloga potpuno marginalizirana.

Kako je rekao, stvoreno je nešto što je trebalo nastaviti orbitu na principima bivše zemlje, samo na drugim osnovama i uz značajno međunarodno prisustvo.

“Naravno to kleca”, naglasio je Dodik i dodaje da oni i dalje održavaju misao da je to zbog nekih lokalnih ljudi ili nerazumijevanja, gurajući iznova istu priču s novim akterima.

“Ali se pokazuje da se BiH nikako ne može uspostaviti”, rekao je Dodik.

“Volio bih da mi netko nađe primjer na kom se demantira činjenica da je BiH sve više u paralizi”, rekao je Dodik, navodeći da sve što se događa upravo potvrđuje da je riječ o “propaloj državi”.

“Mi moramo ostati u politici jačanja suvereniteta RS. I osporiti n svaku vrstu prijenosa nadležnosti koja se dogodila bez naše volje ili pritiskom”, rekao je Dodik.

Kaže i da se vjerovanje strancima ispostavilo kao najveći promašaj.

On poručuje da su u zabludi oni koji olako potežu argumentaciju da se BiH ne može raspasti, jer, kako je rekao, to se već dogodilo.

BiH se, kaže Dodik, raspala na nemogućnosti da uspije.

“Federacija BiH ne funkcionira, degradiraju se izbori, Bošnjaci biraju pogodnog Hrvata i to hoće nametnuti i Srbima”, naveo je Dodik.

Oni koji sjede u Sarajevu u ime Srba ne smiju dopustiti da se degradiraju stečena prava u odlučivanju, naglasio je on.

Može nas biti tri puta manje, ali uz ovaj sustav odlučivanja uvijek ćemo zaštiti svoj narod i Republiku, rekao je Dodik.

“Mora postojati bazični dogovor tri naroda, a njega nema. To je dokaz da države nema”, zaključio je Dodik u razgovoru za Politiku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U Mostaru dostojanstveno obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih sustava

Objavljeno

na

Objavio

Povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, 23. kolovoza, Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizamam u BiH na dostojanstven i simboličan način odali su počast žrtvama svih totalitarizama.

Okupljajući se iznad pećina nad Neretvom, gdje su partizani sve do proljeća 1946. vršili masovne likvidacije ratnih zarobljenika i civilnih osoba, na simboličan su način odali počast žrtvama svih totalitarizama.

Prema saznanjima iz svjedočenja, o čemu je nazočnima govorio povjesničar Marijan Mandić, riječ je o žrtvama koje su željezničkom prugom dovođeni u Mostar, ili zatvorenicima zloglasne “Ćelovine”.

Tijekom programa dodijeljene su nagrade književnicima, autorima najuspješnijih radova pristiglih na literarni natječaj “Istinom do pomirbe”, koji je organizirala i provela spomenuta udruga.

Prvu nagradu osvojio je književnik dr.sc. Borislav Arapović iz Švedske, koji na natječaj poslao sedam vrlo uspješnih radova, drugu nagradu osvojio je branitelj i književnik Petar Merčep iz Splita, a treća nagrada pripala je afirmiranoj književnici Danici Bartulović, također iz Splita.

Pročitani radovi izazvali su emocije kod publike. Povjerenstvo koje je odlučivalo o radovima su predsjednica udruge SHSK književnica Anita Martinac, te članovi iste udruge književnik fra Miljenko Stojić i povjesničar Hrvoje Mandić.

Na koncu programa položen je vijenac u Neretvu i upaljene svijeće na spomen svim žrtvama totalitarizma a to su zajedno učinili članovi udruge Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizma u BiH, članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HRHB, te članovi Udruge nositelja najviših ratnih odličja.

-Bosna i Hercegovina kao kandidat za EU, donijela je nekoliko akata i deklaracija usklađenih sa Rezolucijama Vijeća Europe, i to „Rezolucija 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“, Rezoluciji 1481 o „Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“, te Rezolucija o „Europskoj svijesti i totalitarizmu“, ali ih na žalost nedovoljno primjenjuju u praksi, što znači da se trebamo konkretnije suočiti s posljedicama prošlosti i riješiti se svih zaostavština totalitarnih režima, poglavito komunističkog čije je odlazak s vlasti doveo do cijelog niza ratova, izjavila je ovom prigodom predsjednica udruge Anita Martinac.

M.J.

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari