Pratite nas

Reagiranja

Milorad Dodik napao Karamarka zbog potpore biskupu Komarici

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon verbalnog napada na banjolučkog biskupa Franju Komaricu okomio se i na prvog potpredsjednika hrvatske vlade Tomislava Karamarka kojega je optužio da promovira proustašku politiku pri tom ga dovodeći u vezu i sa zločinima iz Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Komentirajući potporu što ju je Karamarko dao biskupu Komarici zbog njegova zalaganja za prihvaćanje istine o stradanju Hrvata na teritoriju današnje RS tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, Dodik je banjolučkim “Nezavisnim novinama” u ponedjeljak kazao kako nije bio nikakve potrebe da se banjolučki biskup i prvi potpredsjednik hrvatske vlade uopće bave takvim temama jer su “Srbi i Hrvati riješili svoje međusobne odnose”.

“Srbi imaju RS i Srbiju, Hrvati imaju Hrvatsku, ostalo je da riješimo pitanje zločina i imovine. Zato mislim da nije bilo nikakve potrebe da Karamarko i Komarica to pitanje recikliraju na ovakav način. Teška pitanja iz prošlosti treba staviti u okvir pravosuđa i nadoknada za štetu, a odnose trebamo nastaviti razvijati na najbolji način”, izjavio je Dodik sugerirajući time kako RS pa ni BiH nisu nešto što pripada i Hratima iako čak i ustav RS jasno govori o tom entitetu kao multietničkoj tvorbi u kojoj su tri konstitutivna naroda ravnopravna.

Karamarko je prošlog tjedna dao jasnu potporu biskupu Komarici nakon javnog linča kojemu su ga izložili političari i stranke u RS-u zbog njegova podsjećanja na progone više od 150 tisuća Hrvata s područja današnje RS.

“Neka gospodin Dodik kaže koliko se Hrvata vratilo u srpski dio kojem je on predsjednik, koliko se Bošnjaka tamo vratilo, kako je uopće nastala ta kreacija. Daytonski sporazum je zaustavio borbene aktivnosti, ali nije riješio probleme u BiH”, napisao je Karamarko na svom Facebook profilu iskazujući potporu biskupu Komarici.

Dodik mu je uzvratio konstatacijom kako je Karamarko zapravo time pokušao skrenuti pozorost “s obiteljskih problema koje ima u Hrvatskoj” a uz to je sasuo pogrde na račun prvog potpredsjednika hrvatske vlade kojega je povezao sa zločinima ustaša nad Srbima.

“Ako me pita (Karamarko) na čemu je nastala RS, onda ću mu reći da je nastala u želji srpskog naroda da se obrani od ideologije ustaštva koja je 500 tisuća Srba odvela u Jasenovac, a Karamarko nastavlja tu vrstu politike u samoj Hrvatskoj. RS je nastala na uvjerenju da Srbi imaju pravo na život i slobodu i na činjenici da se na taj način rješava pitanje odnosa Srba i Hrvata koji su kroz povijest uvijek bili suprotstavljeni”, rekao je Dodik.

Za razliku od onoga što je izrekao o biskupu Komarici i Karamarku, Dodik se pohvalno izrazio o hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Ustvrdio je kako se tijekom njezina za sada jedinog posjeta Banja Luci “pokrenuo ozbiljan dijalog” s ciljem da se teška pitanja iz prošlosti ostave institucijama a da se grade dobri odnosi.

“Treba njegovati dobre odnose sa svima, ne samo s Hrvatima nego i s Bošnjacima. Ali moram kazati da se, čim neko u Srbiji progovori o stanju u BiH, nakostriješi sva javnost u Sarajevu. Sada svi šute, čak podržavaju Karamarka”, potužio se Dodik jer je ostao usamljen u napadima na prvog potpredsjednika hrvatske vlade.

Karamarko je jedini istaknutiji političar kako u Hrvatskoj tako i u BiH koji se do sada javno očitovao pružajući potporu biskupu Komarici.

Dužnosnici iz reda HDZ BiH i dalje uporno šute čak i nakon što ih je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u izjavi objavljenoj u nedjelju neizravno optužio da su zaboravili Hrvate na teritoriju RS jer ni na koji način nisu postavili pitanje njihova opstanka u tom entitetu.

Članovi HDZ BiH su i potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković kao i ministar za izbjeglice u vladi RS Davor Čordaš no oni se punih sedam dana nisu oglasili niti jednom rječju o napadima i pritiscima na biskupa Komaricu.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović pak njeguje izrazito dobre odnose s Dodikom kojega naziva svojim prijateljem.

“Čović je moj politički partner i suradnik dugi niz godina. Naše partnerstvo je čvrsto, bez negativnih iskustava”, opisao je Dodik odnos s Čovićem u jednom intervjuu.

Naknadno je pojašnjavao kako je njegov pakt s Čovićem u srpskom interesu jer je na taj način “zaustavio pritiske” na RS iz Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ministarstvo branitelja reagiralo na izjave Bojana Glavaševića: ‘Širi laži na društvenim mrežama’

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Ministarstvo hrvatskih branitelja odlučilo je reagirati na, kako tvrde, lažne informacije koje su se medijskim prostorom proširile nakon objave saborskog zastupnika Bojana Glavaševića na društvenim mrežama:

Navod zastupnika Glavaševića u kojem tvrdi kako „Medved i Bedeković nisu htjeli dati roditeljima njegovateljima da u utičnicu ministarstva uštekaju razglas.“ netočan je jer Ministarstvo hrvatskih branitelja nije zaprimilo obavijest o održavanju prosvjeda ispred svoga sjedišta, niti zahtjev za ustupanjem električne energije.

Ovi navodi ne štete ugledu samo ministra Medveda, već su grubo, manipulativno oporbeno korištenje zahtjeva prosvjednika u dnevno-političke svrhe.

S obzirom na dužnost koju je obnašao u Ministarstvu, Glavašević bi morao biti svjestan kako njegove tvrdnje utječu na ranjive skupine društva i upravo on ne bi trebao koristiti poteškoće s kojima se susreću ranjive skupine u svrhu svojih političkih igara.

Također, Glavašević je naveo kako se „Matić nije bojao onoga što šatoraši imaju reći i dao im je utičnicu. Doduše, za razliku od Tome i Vesne, on se nije imao čega sramiti.“

Prvenstveno, nazivanje skupine hrvatskih branitelja „šatorašima“, omalovažavanje je koje ministar Medved, uslijed postupaka pojedinih bivših dužnosnika u Ministarstvu, svakoga dana nastoji ispraviti. Svojih postupaka se ne srami, štoviše sa svojim suradnicima čini sve da hrvatski branitelji u društvu imaju položaj kakav zaslužuju.

Odnos Bojana Glavaševića prema prosvjedu hrvatskih branitelja najbolje se očituje u činjenici kako je tijekom prosvjeda hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić preminula, a pritom nitko od tadašnje vladajuće garniture nije osjetio moralnu obvezu ponuditi pomoć prosvjednicima.

Pozivamo sve kreatore javnog mnijenja da u obzir uzmu, prije svega, istinitost onog što u javni prostor iznose te da se zaustavi korištenje teških životnih sudbina u dnevno-političke svrhe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

MUP reagirao na napise o Nigerijcima

Objavljeno

na

Objavio

“Izjave da hrvatska policija postupa i osuđuje pojedince zbog boje njihove kože su nedopustive i odlučno ih odbacujemo! Policija je provjerila javno iznijete navode o navodnom postupanju prema nigerijskim državljanima 17. studenog na području Zagreba.

Idućeg dana, 18. studenog, s dokumentima su se uredno odjavili iz hostela u Zagrebu i otišli!”, objavio je MUP u srijedu reagirajući na slučaj nigerijskih studenata

Njihovo reagiranje donosimo u nastavku:

“MUP je provjerio navode koji su javno iznijeti na bosansko-hercegovačkom portalu, a do sada obavljenim provjerama utvrđeno je sljedeće:

• 12. studenog ove godine je u Hrvatsku, na legalan način i uz ispunjavanje potrebnih uvjeta, ušlo petero nigerijskih državljana, a kako bi sudjelovali na međusveučilišnom natjecanju u Puli. Radilo se o voditeljici ekipe i četvorici sudionika.

• Voditeljica ekipe i jedan sudionik napustili su, nakon natjecanja na legalan način, Republiku Hrvatsku preko Zračne Luke u Zagrebu.

• Dvojica nigerijskih državljana, dvojica koja se sada spominju u bosansko-hercegovačkim medijima, su se nakon natjecanja u Puli, dan ranije od ostatka grupe, uputili u Zagreb te boravili na području grada Zagreba. Tako su se 16. studenog ove godine prijavili u hostel u Zagrebu, da bi se 18. studenog uredno, uz podmirenje svojih troškova te uzevši svoje putne isprave i ostale stvari, odjavili iz hostela i udaljili u nepoznato. Dakle, kao potpuno netočnu odbacujemo iznijetu tvrdnju da su im dokumenti ostali u hostelu i da su policijski službenici PU zagrebačke postupali prema njima. Ističemo kontradiktornost u iznijetim izjavama prema kojima su policijski službenici 17. studenog ove godine navodno postupali prema njima, a činjenica je da su se 18. studenog (dakle, dan kasnije!) uredno odjavili iz hostela u Zagrebu. Policija nije evidentirala njihov legalan izlazak iz RH, niti su policijski službenici koji rade na poslovima suzbijanja nezakonitih migracija, postupali prema osobama s tim imenom i prezimenom.

• U odnosu na petog sudionika grupe, utvrđeno je da je 17. studenog ove godine napustio smještaj u Puli te pokušao u dva navrata preko graničnih prijelaza napustiti RH odnosno ući u Sloveniju. Slovenski granični policajci u oba su mu navrata odbili ulazak zbog neposjedovanja Schengenske vize. Nakon tih pokušaja prelaska granice, nigerijski je državljanin 18. studenog pristupio u službene prostorije I. Policijske postaje Zagreb-Centar te prijavio gubitak putne isprave. Nigerijskom državljaninu je ponuđeno kontaktirati njegovo veleposlanstvo, ali je on to odbio. Obzirom na to da mu je viza istekla 17. studenog ove godine, nakon provedenog upravnog postupka, izdano mu je Rješenje o protjerivanju s rokom napuštanja Europskog gospodarskog prostora (EGP) od 14 dana. Međutim, navedeni nigerijski državljanin nije napustio Hrvatsku već se 27. studenog vratio u I. Policijsku postaju u Zagrebu te tamo izrazio namjeru za traženjem međunarodne zaštite u RH. To mu je omogućeno te se trenutno nalazi u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu u statusu tražitelja azila. Napominjemo da je tom prilikom predočio putnu ispravu za koju je ranije prijavio gubitak.

Svi nigerijski državljani imali su povratne aviokarte za 17. studenog ove godine. Dvoje ih je koristeći se aviokartama u sljedećim danima napustilo Hrvatsku, dok je ostalo troje propustilo priliku legalno izići iz Hrvatske. Navedena činjenica izaziva sumnju u stvarnu namjeru njihova dolaska i boravka u Hrvatskoj.

Naime, policijski su se službenici, tijekom pojačana postupanja u suzbijanju nezakonitih migracija, i prije susretali s pokušajima, ali i zlouporabama sudjelovanja ili navodnog sudjelovanja na sportskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj. Jedan je to od načina kako strani državljani trećih zemalja, nakon legalnog ulaska u RH i nakon sudjelovanja u aktivnosti za koju je ishodovana dozvola, potom nezakonito nastavljaju svoj put prema zemljama odredišta u Europi.

Ove godine zabilježeno je devet odbijanja ulaska državljanima Nigerije na graničnim prijelazima, zbog neudovoljavanja uvjetima ulaska u RH”, nalazi se među ostalim u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari