Pratite nas

Reagiranja

Milorad Dodik napao Karamarka zbog potpore biskupu Komarici

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon verbalnog napada na banjolučkog biskupa Franju Komaricu okomio se i na prvog potpredsjednika hrvatske vlade Tomislava Karamarka kojega je optužio da promovira proustašku politiku pri tom ga dovodeći u vezu i sa zločinima iz Drugog svjetskog rata.

[ad id=”93788″]

Komentirajući potporu što ju je Karamarko dao biskupu Komarici zbog njegova zalaganja za prihvaćanje istine o stradanju Hrvata na teritoriju današnje RS tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, Dodik je banjolučkim “Nezavisnim novinama” u ponedjeljak kazao kako nije bio nikakve potrebe da se banjolučki biskup i prvi potpredsjednik hrvatske vlade uopće bave takvim temama jer su “Srbi i Hrvati riješili svoje međusobne odnose”.

“Srbi imaju RS i Srbiju, Hrvati imaju Hrvatsku, ostalo je da riješimo pitanje zločina i imovine. Zato mislim da nije bilo nikakve potrebe da Karamarko i Komarica to pitanje recikliraju na ovakav način. Teška pitanja iz prošlosti treba staviti u okvir pravosuđa i nadoknada za štetu, a odnose trebamo nastaviti razvijati na najbolji način”, izjavio je Dodik sugerirajući time kako RS pa ni BiH nisu nešto što pripada i Hratima iako čak i ustav RS jasno govori o tom entitetu kao multietničkoj tvorbi u kojoj su tri konstitutivna naroda ravnopravna.

Karamarko je prošlog tjedna dao jasnu potporu biskupu Komarici nakon javnog linča kojemu su ga izložili političari i stranke u RS-u zbog njegova podsjećanja na progone više od 150 tisuća Hrvata s područja današnje RS.

“Neka gospodin Dodik kaže koliko se Hrvata vratilo u srpski dio kojem je on predsjednik, koliko se Bošnjaka tamo vratilo, kako je uopće nastala ta kreacija. Daytonski sporazum je zaustavio borbene aktivnosti, ali nije riješio probleme u BiH”, napisao je Karamarko na svom Facebook profilu iskazujući potporu biskupu Komarici.

Dodik mu je uzvratio konstatacijom kako je Karamarko zapravo time pokušao skrenuti pozorost “s obiteljskih problema koje ima u Hrvatskoj” a uz to je sasuo pogrde na račun prvog potpredsjednika hrvatske vlade kojega je povezao sa zločinima ustaša nad Srbima.

“Ako me pita (Karamarko) na čemu je nastala RS, onda ću mu reći da je nastala u želji srpskog naroda da se obrani od ideologije ustaštva koja je 500 tisuća Srba odvela u Jasenovac, a Karamarko nastavlja tu vrstu politike u samoj Hrvatskoj. RS je nastala na uvjerenju da Srbi imaju pravo na život i slobodu i na činjenici da se na taj način rješava pitanje odnosa Srba i Hrvata koji su kroz povijest uvijek bili suprotstavljeni”, rekao je Dodik.

Za razliku od onoga što je izrekao o biskupu Komarici i Karamarku, Dodik se pohvalno izrazio o hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Ustvrdio je kako se tijekom njezina za sada jedinog posjeta Banja Luci “pokrenuo ozbiljan dijalog” s ciljem da se teška pitanja iz prošlosti ostave institucijama a da se grade dobri odnosi.

“Treba njegovati dobre odnose sa svima, ne samo s Hrvatima nego i s Bošnjacima. Ali moram kazati da se, čim neko u Srbiji progovori o stanju u BiH, nakostriješi sva javnost u Sarajevu. Sada svi šute, čak podržavaju Karamarka”, potužio se Dodik jer je ostao usamljen u napadima na prvog potpredsjednika hrvatske vlade.

Karamarko je jedini istaknutiji političar kako u Hrvatskoj tako i u BiH koji se do sada javno očitovao pružajući potporu biskupu Komarici.

Dužnosnici iz reda HDZ BiH i dalje uporno šute čak i nakon što ih je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u izjavi objavljenoj u nedjelju neizravno optužio da su zaboravili Hrvate na teritoriju RS jer ni na koji način nisu postavili pitanje njihova opstanka u tom entitetu.

Članovi HDZ BiH su i potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković kao i ministar za izbjeglice u vladi RS Davor Čordaš no oni se punih sedam dana nisu oglasili niti jednom rječju o napadima i pritiscima na biskupa Komaricu.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović pak njeguje izrazito dobre odnose s Dodikom kojega naziva svojim prijateljem.

“Čović je moj politički partner i suradnik dugi niz godina. Naše partnerstvo je čvrsto, bez negativnih iskustava”, opisao je Dodik odnos s Čovićem u jednom intervjuu.

Naknadno je pojašnjavao kako je njegov pakt s Čovićem u srpskom interesu jer je na taj način “zaustavio pritiske” na RS iz Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Podržimo Dan sjećanja na dr. Ivana Šretera

Objavljeno

na

Prijedlog Mostovog saborskog zastupnika Mire Bulja, o Danu sjećanja na dr. Ivana Šretera, koji je u nekoliko navrata iznio pred Hrvatskim saborom, svakako treba podržati. Riječ je o „hrvatskom Gandhiju“, liječniku rodom iz Pakraca, a koji je početkom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata bio na čelu kriznog štaba za zapadnu Slavoniju te se istaknuo  zauzimanjem za mirno rješenje, nastojeći izbjeći rat i krvoproliće. Nu, bez obzira što se zalagao za nešto takvoga, velikosrpski pobunjenici su ga oteli 18. kolovoza 1991. Zatočen je i mučen u logoru Bučje, gdje mu se gubio svaki trag. Njegovi posmrtni ostatci nisu nađeni do danas.

O sudbini nesretnog Šretera navodno najviše znaju ‘dva srbijanska „harambaša“’, ali kad je o ovakvim temama riječ šute ili se prave da „luk nisu jeli ni mirisali“.

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91., na čijem sam čelu, posmrtno mu je (2016.) u Pakracu dodijelila i priznanje Junak hrvatskog Domovinskog rata, a toj svečanosti među ostalim bili su  nazočni i ministar hrvatskih branitelja general Tomo Medved i savjetnik predsjednice Republike za branitelje Ante Deur, koji su iznimno podržali ovu gestu, čiji je prije svega cilj da se ne zaborave ljudi poput ovog hrvatskog velikana i mučenika.

U njegovu rodnom gradu svi će vam za ovog čovjeka reći da je osoba nenadmašnih ljudskih kvaliteta, koji je imao razumijevanje za sve oko sebe i koji je uvijek tražio mirna rješenja. Bio je protivnik sukoba,a zauzimao se  za dijalog, suživot i suradnju. Na početku demokratskih promjena  aktivno se uključio u politiku i postao čelnikom pakračkog ogranka HDZ-a tako je zbog svog tog angažmana često bio meta  provokacija pa i fizičkih napada pakračkih Srba.

Sa Šreterom je surađivao i predsjednik Društva hrvatskih književnika i diplomata Đuro Vidmarović. Jednom je zapisao:

  • Bio je ugledan liječnik. Potjecao je iz katoličke obitelji koja je uživala poštovanje okoline. Živio je s majkom i posvojenim dječakom Vitomirom.(…) U njegovoj kući održani su brojni sastanci. Ondje smo zasjedali dugo u noć, raspravljajući o političkoj situaciji, tražeći najkvalitetnije rješenje za akcije u određenom trenutku. Osobno sam s njim često razgovarao i savjetovao se. Postali smo i prijatelji. Cijenio sam široko znanje ovog čovjeka, njegovo kršćansko polazište u političkom radu, iskrenu nacionalnu svijet, skromnost, odsutnost karijerističkih pobuda i vjeru u uskrsnuće Hrvatske, kao nezavisne, demokratske i europske zemlje. S današnje distance, čini mi se da nije bio svjestan zla koje se nadvilo nad našom zemljom i koje se već počelo valjati našim krajevima…-istaknuo je Vidmarović.

Kad smo spomenuli srbijanskog „harambašu“ Pupovca, a čije je ime iznimno vezano i uz dr. Šretera, nepojmljivo je da se taj i takav, zajedno sa svojom svitom, financira (i to obilno) novcima hrvatskih poreznih obveznika, a da se neprestano bori protiv onih koji su krvlju stvorili hrvatsku državu. Slično rade Pusić, Teršelić, tzv. člankopisci Novosti i drugi. To bi isto tako bilo da izraelska država financira nekog svog „harambašu“ koji se usred ove države bori protiv Izraelaca ili koji ne priznaje žrtve pale za njihovu domovinu.

Osim toga, možete li zamisliti da nekog Hrvata financira srbijanska država, a da taj sve radi protiv njih? Pupovca financira i srbijanska država, ali ne da se bori za Hrvate već protiv njih! Ima li takvog ili sličnog primjera u povijesti?

Srbijanski predsjednik Vučić već je u nekoliko navrata izjavio da će Srbija učiniti sve da se što hitnije pronađu nestali Hrvati tijekom Domovinskoga rata, ali nikada ništa nije bilo od toga. Čudi nas također da ga ni hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović nikada ne pita o njegovim obećanjima, iako ga je u Zagrebu ugostila kao „rođenog brata“.

Hrvati, bez obzira na sve, nikada ne smiju zaboraviti one koji su najzaslužniji za stvaranje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države. A jedan od njih je i dr. Šreter, čovjek kojeg jednom majka rađa u stotinu godina.

U Pakracu i Lipiku iznimno cijene ovog hrvatskog junaka i mučenika, kojeg su komunisti proganjali i zbog toga što je 1984. jednom „penzioniranom oficiru“ napisao da je – časnik! U tom progonu najviše je sudjelovao Goran Babić, koji je među ostalim bio nagrađen i brojnim visokim nagradama hrvatske književnosti.

Ni o tome raznorazni pupovci „nemaju“ pojima!

U znak sjećanja na ovog velikog čovjeka u Pakracu je osnovana i „Zaklada dr. Ivan Šreter“, s željom da se rasvijetli njegov životni put i djela.

Treba spomenuti i odličan  dokumentarni film o Ivanu Šreteru, autora već pomalo zaboravljenog Miroslava Mikuljana.

Uspomena na tog divnog čovjeka nikada se ne smije zaboraviti, stoga je Dan sjećanja na njega tek mali, skromni obol, tim prije jer mu se, na žalost, nikada do kraja nećemo odužiti.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Zašto se ne snimaju filmovi o Domovinskom ratu?

Objavljeno

na

Objavio

Zašto se u Hrvatskoj ne snimaju filmovi koji će pričati lijepu priču o hrvatskim vojnicima i Domovinskom ratu?

Zašto nam se serviraju jedino filmovi poput “Masakar u Dvoru” i “Posljednji Srbin u Hrvatskoj”?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori