Pratite nas

BiH

Milorad Dodik nastavio s napadima na banjolučkog biskupa Komaricu

Objavljeno

na

Predsjednik RS -a Milorad Dodik nastavio je s uvredama i optužbama na račun banjolučkog biskupa Franje Komarice, a svemu je dodao tvrdnje kao se “hrvatska politička elita gnuša” biskupovih istupa u kojima on podsjeća na ratne progone Hrvata-katolika s područja današnje RS i upozorava na zapreke koje se postavljaju povratku prognanih.

U intervjuu kojega je u ponedjeljak navečer emitirala sarajevska komercijalna televizija TV 1 Dodik je otišao tako daleko da je ustvrdio kako njega prognani Hrvati zapravo podupiru više nego neki Srbi pa stoga nema razloga da im on priječi povratak.

“Hrvatska politička elita gnuša se Komaričinih izmišljotina i podvala”, izjavio je Dodik očevidno aludirajući na činjenicu da nakon njegovih ranijih napada i prijetnji upućenih banjolučkom biskupu nitko od istaknutijih hrvatskih dužnosnika iz HDZ BiH u tijelima vlasti u toj zemlji nije stao u Komaričinu obranu.

Posljednji Dodikov napad na banjalučkog biskupa dogodio se prošlog tjedna, kada je austrijski list Kurier citirao biskupa koji je upozorio na katastrofalnu poziciju u kojoj se nalazi Crkva na teritoriju današnje RS. Dodik je Komarici nakon toga zaprijetio da više ne smije spominjati ni njega niti Republiku Srpsku, a u biskupovu obranu stao je samo bošnjački dopredsjednik RS Ramiz Salkić.

“Bez obzira što je (biskup) čovjek Crkve, pitam ga kako ga nije sramota da to iznosi i nanosi šteti svima ovdje”, kazao je Dodik za TV 1 brutalno zaoštravajući ovaj sukob.

Vajdner: Neugodne činjenice o ratnim zločinima i neravnopravnosti

Glavni urednik Katoličkog tjednika BiH Josip Vajdner, u reakciji na službenim stranicama Katoličke tiskovne agencije BiH (KTA), ocijenio je kako je biskup Komarica na Dodikovoj meti jer podsjeća na neugodne činjenice koje govore o ratnim zločinima i neravnopravnosti Hrvata i u današnjem vremenu, što najbolje dokazuje završni val etničkog čišćenja koji je uslijedio upravo u vrijeme kada je Dodik postao apsolutnim vladarom u RS-u.

“Kako se predsjednik Dodik i njegove strukture brinu dokazuje podatak da 31 župu Banjolučke biskupije, koja se nalazi na prostoru RS-a, danas nastanjuje tek 4 360 katolika – što je polovica od broja iz 1996. A prisjetimo li se kako su neke župe, poput Sokolina, koje su 1991. imale skoro 1 500 katolika, potpuno nestale, sve će nam se samo kazati”, napisao je Vajdner.

Uz to je podsjetio kako je tijekom rata sve što je imalo katoličko obilježje na poručju RS uništeno i spaljeno, ubijeno je osam svećenika, redovnika i redovnica.

Na kraju 2017., prema popisu iz blagoslova kuća u Banjolučkoj je biskupiji bilo 30131 katolika što je manje manje nego nakon doba „turskog zuluma“, podsjeća Vajdner i dodaje kako je to daleko od razdoblja 1939. kada je banjolučka Crkva bila u zenitu sa 129.132 katoličkih duša ili barem predratne 1991. kada je taj broj iznosio 96.670.

Svi ti podaci, ističe Vajdner, Dodiku očevidno nisu bili dovoljni kada tvrdi kako biskup Komarica, kada na njih podsjeća, pokušava “zadovoljiti svoje osobne ambicije”.

“Ambicija biskupa Franje bila je ostati u Banjoj Luci sa svojim stadom te, dok mu je povjerena biskupija doslovce krvarila, mnogima spašavati gole živote. Dodikovim prethodnicima u vlasti RS upućivao je molbe, upite, vapaje i što sve ne, da zaustave progon i ubojstva nevinih. A što su oni učinili tek je djelomično vidljivo iz gore spomenutih statistika. Njegova ambicija je bila također trpjeti različita poniženja, napade i obespravljivanja od njegovih politički moćnih susjeda te podsmjehivanja i izigravanja od bjelosvjetskih predstavnika moćnika”, navodi glavni urednik Katoličkog tjednika BiH.

“Ambiciozne su i njegove uzaludne nebrojene molbe različitim hrvatskim političkim predstavnicima da se ne ponašaju kao da je Banjolučka biskupija već izumrla nego da barem vrednuju žrtve koje je podnijela”, zaključio je Vajdner.

(Hina)

Biskup Komarica: Nema ovdje Hrvata, cijeli jedan narod nedostaje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Htjelo se zasjeniti sve ono što se radilo na konferenciji u Neumu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako će dužnosnici ove stranke u državnom Vijeću ministara zatražiti istragu navodne afere s vrbovanjem selefija od hrvatske obavještajne agencije SOA-e nazivajući prikupljanje i objavu informacija paraobavještajnim djelovanjem unutar BiH s ciljem diskreditiranja skupa o ustavnim promjenama u Neumu na kojemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mi smo zatražili da se o tome odmah očituje Vijeće ministara i institucije koje se bave sigurnošću u BiH. Tko je obmanuo javnost neka vrlo jasno odgovara”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.

Po njegovim riječima, u BiH se zloporabe institucije sigurnosti te se objavljuju konstrukcije bez ikakva utemeljenja.
“Moramo do kraja iskorijeniti paradjelovanje jer je ono danas prisutno na svakom koraku u Bosni i Hercegovini”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i dodao kako takvo što izaziva zabrinutost.

“Kad kroz institucije države dadete doprinos da se kaže nešto za što nemate ama baš nikakva utemeljenja, onda se svi trebamo zabrinuti za sebe i svoju sigurnost”, dodao je. Naveo je kako smatra da se radi o čistim špekulacijama po kojima se u aferu navodnog podmetanja naoružanja selefijama bili uključeni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić, koji je i član HDZ-a BiH, konzul RH u Tuzli Ivan Bandić te novinar Mato Đaković.

“Meni se čini da su to vrlo usmjereno koordinirane dezinformacije kako bi se napravio učinak u javnosti. Nedopustivo je da se špekulira s tim informacijama koje su objavljene uoči skupa u Neumu da bi se zasjenilo sve ono što smo radili na toj konferenciji”, dodao je Čović.

Po njegovim riječima slično paraobavještajno podzemlje je ubilo i doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara, čija je dvadeseta godišnjica atentata tijekom vikenda obilježena u Sarajevu.
“Činjenice se manje-više znaju. Parasustav je to napravio”, izjavio je čelnik najsnažnije hrvatske stranke u BiH.

Ivo Lučić: Mnogi se trude vratiti BiH u stanje arkadije i raja – stanje prije demokracije

Hrvatski mediji u BiH objavili su posljednjih dana fotografije na kojima zajedno sjede novinar Žurnala Avdo Avdić koji je u javnosti plasirao informaciju o navodnom podmetanju oružja selefijama od hrvatske SOA-e, u društvu s ministrom Draganom Mektićem koji je potvrdio da postoje takva optužbe, a za istim stolom je i šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić Osmica.

Mehmedagić je za vrijeme rata bio tjelohranitelj bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Alije Izetbegovića, a danas ga se smatra jako bliskim njegovom sinu i predsjedniku najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakiru Izetbegoviću. Upravo su navode o navodnom djelovanju SOA-e razotkrili djelatnici OSA-a, u javnost plasirao novinar Avdić, a sve izjavama potkrijepio ministar Mektić.

(Hina)

 

Davor Dijanović: OSA i specijalni rat protiv Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uz pomoć ‘države’ ubijen je Jozo Leutar

Objavljeno

na

Objavio

Članovi obitelji Joze Leutara, nekadašnjeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i pripadnici Uprave policije federalnog MUP-a jučer su u Sarajevu molitvom, polaganjem vijenaca i cvijeća te paljenjem svijeća odali počast ovom hrvatskom dužnosniku koji je ubijen u atentatu prije dvadeset godina, a počinitelji i nalogodavci ni do danas nisu otkriveni i procesuirani, piše Večernji list BiH.

Uz spomen-ploču podignutu u sarajevskom naselju Ciglane u kojemu je Leutar živio i gdje je na njega i izvršen atentat postrojili su se pripadnici počasne postrojbe federalne policije, dok su članovi obitelji te bivši kolege polagali cvijeće i palili svijeće.

Među njima je bio i sin pokojnog doministra Ivica koji je podsjetio kako već dva desetljeća traje borba da se dozna istina o ovom zločinu.

AID-ov rukopis

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iz parapolicijskih i obavještajnih službi iščeznu oni koji su godinama prikrivali i podmetali dokaze te čak i prijetili, izmišljali.

Najprije sa samim vozilom i eksplozivom koji je podmetnut pod vozilo koje je eksplodiralo u ranim jutarnjim satima.

Leutar je teško ozlijeđen 16. ožujka 1999. kada je u službenom automobilu kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a eksplodirala podmetnuta naprava. Najteži šrapnel koji mu je završio u glavi koštao ga je života.

Uslijed teških ozljeda preminuo je 28. ožujka u sarajevskoj bolnici. Uz Leutara je u automobilu bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je također ozlijeđen, ali je preživio atentat.

Ćosić je na temelju lažnog iskaza zaštićenog svjedoka bio osumnjičen kao atentator na Leutara pa je bio i optužen te je u zatvoru proveo punih 30 mjeseci, a na kraju je pravomoćno oslobođen tih optužbi.

Stvarni počinitelji ubojstva Joze Leutara i dalje su nepoznati, no službe bi ih mogle vrlo lako pronaći. Najprije treba započeti sa svjedočenjem Armana Jašarevića koji je vrlo kratko nakon ubojstva posvjedočio kako je bošnjački politički i policijski vrh odgovoran za njegovu likvidaciju.

Do u potankosti je govorio o detaljima urote i pripreme ubojstva, no bošnjačke službe pod nadzorom zloglasnog MOS-a, a kasnije AID-a i uz asistenciju odabranih policijskih, pravosudnih i medijskih trabanata, odlučile su počiniti novi zločin.

Za ubojstvo Leutara optužile su Hrvate, a na popisu onih koji nikada nisu optuženi između redova, uz ostala, stajalo je i ime tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH i hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića. Sve to bio je sastavni dio obavještajne hobotnice kojom je upravljao SDA te je i danas održava živom i koristi po potrebi.

Lušija, Žilić …

Kako bi ovaj monstruozni plan potvrdili, izabrali su kriminalca Merima Galijatovića za tajnoga svjedoka koji je jedno vrijeme bio član i Kažnjeničke bojne.

No, tijekom postupka obrana je razvalila ovoga kriminalca, kao i njegove laži te uprla prstom na Faika Lušiju, Mehmeda Žilića, koji pak nikada nisu bili ispitani.

Kada je prije nekoliko godina aktualizirana istraga u SIPA-i, protiv šefa toga tima i nekoliko članova mafijaška struktura AID-a je ‘isposlovala’ prijave i suspenziju ovih dužnosnika.

Nakon toga istraga je posve zaustavljena. Danas prijeti nastupanje zastare jer je prošlo dvadeset godina od zločina.

Obilježeno 20 godina od atentata na doministra policije Joze Leutara, počinitelji i dalje nepoznati

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari