Pratite nas

BiH

Milorad Dodik nastavio s napadima na banjolučkog biskupa Komaricu

Objavljeno

na

Predsjednik RS -a Milorad Dodik nastavio je s uvredama i optužbama na račun banjolučkog biskupa Franje Komarice, a svemu je dodao tvrdnje kao se “hrvatska politička elita gnuša” biskupovih istupa u kojima on podsjeća na ratne progone Hrvata-katolika s područja današnje RS i upozorava na zapreke koje se postavljaju povratku prognanih.

U intervjuu kojega je u ponedjeljak navečer emitirala sarajevska komercijalna televizija TV 1 Dodik je otišao tako daleko da je ustvrdio kako njega prognani Hrvati zapravo podupiru više nego neki Srbi pa stoga nema razloga da im on priječi povratak.

“Hrvatska politička elita gnuša se Komaričinih izmišljotina i podvala”, izjavio je Dodik očevidno aludirajući na činjenicu da nakon njegovih ranijih napada i prijetnji upućenih banjolučkom biskupu nitko od istaknutijih hrvatskih dužnosnika iz HDZ BiH u tijelima vlasti u toj zemlji nije stao u Komaričinu obranu.

Posljednji Dodikov napad na banjalučkog biskupa dogodio se prošlog tjedna, kada je austrijski list Kurier citirao biskupa koji je upozorio na katastrofalnu poziciju u kojoj se nalazi Crkva na teritoriju današnje RS. Dodik je Komarici nakon toga zaprijetio da više ne smije spominjati ni njega niti Republiku Srpsku, a u biskupovu obranu stao je samo bošnjački dopredsjednik RS Ramiz Salkić.

“Bez obzira što je (biskup) čovjek Crkve, pitam ga kako ga nije sramota da to iznosi i nanosi šteti svima ovdje”, kazao je Dodik za TV 1 brutalno zaoštravajući ovaj sukob.

Vajdner: Neugodne činjenice o ratnim zločinima i neravnopravnosti

Glavni urednik Katoličkog tjednika BiH Josip Vajdner, u reakciji na službenim stranicama Katoličke tiskovne agencije BiH (KTA), ocijenio je kako je biskup Komarica na Dodikovoj meti jer podsjeća na neugodne činjenice koje govore o ratnim zločinima i neravnopravnosti Hrvata i u današnjem vremenu, što najbolje dokazuje završni val etničkog čišćenja koji je uslijedio upravo u vrijeme kada je Dodik postao apsolutnim vladarom u RS-u.

“Kako se predsjednik Dodik i njegove strukture brinu dokazuje podatak da 31 župu Banjolučke biskupije, koja se nalazi na prostoru RS-a, danas nastanjuje tek 4 360 katolika – što je polovica od broja iz 1996. A prisjetimo li se kako su neke župe, poput Sokolina, koje su 1991. imale skoro 1 500 katolika, potpuno nestale, sve će nam se samo kazati”, napisao je Vajdner.

Uz to je podsjetio kako je tijekom rata sve što je imalo katoličko obilježje na poručju RS uništeno i spaljeno, ubijeno je osam svećenika, redovnika i redovnica.

Na kraju 2017., prema popisu iz blagoslova kuća u Banjolučkoj je biskupiji bilo 30131 katolika što je manje manje nego nakon doba „turskog zuluma“, podsjeća Vajdner i dodaje kako je to daleko od razdoblja 1939. kada je banjolučka Crkva bila u zenitu sa 129.132 katoličkih duša ili barem predratne 1991. kada je taj broj iznosio 96.670.

Svi ti podaci, ističe Vajdner, Dodiku očevidno nisu bili dovoljni kada tvrdi kako biskup Komarica, kada na njih podsjeća, pokušava “zadovoljiti svoje osobne ambicije”.

“Ambicija biskupa Franje bila je ostati u Banjoj Luci sa svojim stadom te, dok mu je povjerena biskupija doslovce krvarila, mnogima spašavati gole živote. Dodikovim prethodnicima u vlasti RS upućivao je molbe, upite, vapaje i što sve ne, da zaustave progon i ubojstva nevinih. A što su oni učinili tek je djelomično vidljivo iz gore spomenutih statistika. Njegova ambicija je bila također trpjeti različita poniženja, napade i obespravljivanja od njegovih politički moćnih susjeda te podsmjehivanja i izigravanja od bjelosvjetskih predstavnika moćnika”, navodi glavni urednik Katoličkog tjednika BiH.

“Ambiciozne su i njegove uzaludne nebrojene molbe različitim hrvatskim političkim predstavnicima da se ne ponašaju kao da je Banjolučka biskupija već izumrla nego da barem vrednuju žrtve koje je podnijela”, zaključio je Vajdner.

(Hina)

Biskup Komarica: Nema ovdje Hrvata, cijeli jedan narod nedostaje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U Busovači postavljena zastava Hrvatske duga 15 metara

Objavljeno

na

Objavio

Ovako se navija u Busovači

Nogometaši Hrvatske večeras od 20 sati igraju drugu utakmicu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Izabranici Zlatka Dalića snage će odmjeriti sa vrlo dobrom reprezentacijom Argentine koja je, sudeći po kladionicama, blagi favorit.

Diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta vlada prava navijačka euforija. U Busovači, prije pola sata postavljena je ogromna zastava na zgradi u centru grada, objavljeno je na web stranici Grada Busovače.

Busovljacima i Busovkama na ovakvoj euforiji mogu pozavidjeti i mnogi veći gradovi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Postoji opasnost od manipulacije migrantima u predizbornom razdoblju

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da Europska unija neće donijeti nikakvu odluku koja bi išla u smjeru stvaranja migrantskih centara na teritorij BiH, jer bi to bilo prerizično.

– Mislim da takve odluke Europska unija ne može donijeti. Staviti u jedan sigurnosno-pravno još neizgrađen prostor jednu takvu populaciju ljudi, koja je uzdrmala i mnogo sigurnije europske sustave od ovih naših ovdje balkanskih, bilo bi prerizično.

Tako da ne vjerujem da će se s te strane donositi odluke, ali moramo biti vrlo jasni, migrantska kriza je preozbiljna kriza i ona je izrodila i potpuno novi pristup u vođenju politika u našem ne tako dalekom susjedstvu, izjavio je Čović za Fenu navodeći za primjer politike Mađarske, Austrije i Slovenije. Smatra da će taj negativni odnos prema migrantima samo jačati, iako ističe da on migrantsku krizu, prije svega, doživljava kao humanitarnu, pa tek onda sigurnosnu i na kraju političku.

No, također upozorava da je humanitarna faza ove krize već završila u spomenutim zemljama i da one sada poblem migranata promatraju kao sigurnosni i politički. – To će doći i u Bosni i Hercegovini neminovno. BiH je danas jako izložena, jer nema sve svoje normalne infrastrukture državnih instrumenata kojima možemo kontrolirati taj put.

Mi danas moramo biti spremni na ove dolaske, koridore, bez obzira kojim putem oni dolaze prema BiH. Broj od šest tisuća je bio jedan broj za testiranje i broj ovih dvjestotinjak migranata koji su jednu noć prebačeni u Mostar za potrebe dolaska predsjednika Turske u Sarajevo, samo je bio test jednoga procesa kako će se dalje odvijati – ističe Čović.

Po njegovim riječima, tijekom ljetnih mjeseci, zbog lakšeg prelaska granice između BiH i Hrvatske, na teritoriju BiH se neće stvarati veći migrantski centri. Ističe da se danas pravi jedan zajednički napor da se migranti ne pomjeraju s onih prostora gdje su locirani, bez obzira je li to Turska, Grčka ili neka treća zemlja.

Ako bi taj problem potcijenili, dodaje Čović, mogli bi imati izuzetnu krizu u BiH, pogotovo u izbornoj kampanji, jer „ti migranti će služiti nekome također za kalkulacije, izborne poruke“.

– Netko će namjerno organizirati, ako hoćete, incident, da bi na tome gradio neku politiku u ovih par mjeseci. To može biti vrlo opasno i zbog toga ćemo i mi u Predsjedništvu BiH inzistirati, iako to nije osnovni zadatak Predsjedništva, da naše sigurnosne i policijske službe, da pravna država vrlo jasno funkcionira, da korigiramo zakonska rješenja koja će biti na europskim razinama, kako bi upravljali tim procesom.

Kažem još jednom, ti jadni ljudi koji dolaze sa svojom djecom, čitave obitelji ovdje, s te strane treba promatrati kao klasičan humanitarni problem.

Međutim, s druge strane, on postaje sigurnosni, jer imate fizičke incidente između njih samih i tih nekih incidenata je bilo u Salakovcu i na bihaćkom području, pa u konačnici dođete i do političkog problema.

Obzirom da BiH u svojoj strukturi i na putovima kojim idu migrantski koridori, dominantno ima etnički čiste prostore na kojima žive Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, naravno da imate i različita viđenja ako to netko želi zloupotrijebiti, tako da sam uvjeren da ćemo mi nadzirati taj proces, ali ne smijemo biti naivni oko toga – upozorava hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

(Fena)

 

Dio trećeg svjetskog rata upravo se odvija na morskim i kopnenim granicama Europe

 

 

Ivica Šola: Treća, pacifistička, invazija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori