Pratite nas

BiH

Milorad Dodik: U Srebrenici nije bio genocid, to je mit, kao i onaj kosovski…

Objavljeno

na

Sadašnji predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ponovno je ustvrdio kako u Srebrenici u srpnju 1995. nije počinjen genoicid nad Bošnjacima te je ustvrdio kako su suprotne tvrdnje zapravo “mit poput onoga kojega Srbi imaju o Kosovu”.

“Napravili su mit o Srebrenici oko kojeg se gradi nacionalni identitet Bošnjaka. Kao što Srbi imaju kosovski mit, oni prave srebrenički, jer nema ozbiljnog naroda bez mita”, izjavio je Dodik u intervjuu kojega je u petak objavio banjolučki list “Glas Srpske”.

Dodik je ovo kazao samo dan nakon što su tijekom komemoracije žrtvama srebreničkog genocida visoki inozemni i bosanskohercegovački dužnosnici oštro upozorili kako se mora prestati nijekati karakter zločina što su ga u srpnju 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća ljudi.

Na tome je na srebreničkoj komemoraciji inzistirao i sadašnji predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius, koji je najavio kako će taj sud odlučno braniti istinu i činjenice utvrđene tijekom suđenja odgovornima za genocid počinjen 1995. godine.

Visoki predstavnik međunarodne zajendice za BiH Valentin Inzko najavio je kako će nastaviti raditi na tome da se u parlamentu BiH donese zakon kojim bi nijekanje srebreničkog genocida i ratnih zločina postalo kažnjivo te kako vjeruje da će se to i dogoditi iduće godine kada će biti obilježena 25. obljetnica srebreničkog masakra.

Komentirajući te poruke Dodik je ustvrdio kako se na zabrani nijekanja genocida inzistira iz Europe jer ni tamo nisu sigurni da je genocid zapravo počinjen.

“Zašto bi se donosio zakon o tome? Zato što nisu sigurni da činjenicama to mogu pokriti. Ako je bio genocid, nema razumnog čovjeka koji ne bi pristao na tu kvalifikaciju. Sada se pokušava odlukama suda, političkim pritiscima, nametnuti ta kvalifikacija. Kao što su Britanci pokušali da proglase Srbe genocidnim narodom, a Srbi izgubili pola populacije u prošlom stoljeću”, kazao je Dodik aludirajući na ranija nastojanja Velike Britanije da se u Vijeću sigurnosti UN donese posebna rezolucija o osudi genocida u Srebrenici, što je spriječeno zahvaljujući protivljenju Rusije.

Dodik, koji je 2007. u intervjuu za sarajevsku “Face” televiziju priznao kako je u Srebrenici počinjen genocid, sada je za to uporabio kvalifikaciju “strašnog zločina” te tvrdi kako se zapravo ne zna ni koliko je ljudi točno ubijeno.

“Strašan zločin se dogodio od nekih Srba ali ni Haaški sud, osim kvalifikacije koja se proteže po sistemu već presuđenog djela, nije nikad bio točan u broju stradalih. I sad nama govore da moramo nešto priznati. Eto nećemo”, poručio je Dodik.

(Hina)

 

Mišetić: Milorad Pupovac i Dejan Jović NIKADA neće priznati: ‘Srebrenica je genocid’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari