Pratite nas

BiH

Milorad Dodik: U Srebrenici nije bio genocid, to je mit, kao i onaj kosovski…

Objavljeno

na

Sadašnji predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ponovno je ustvrdio kako u Srebrenici u srpnju 1995. nije počinjen genoicid nad Bošnjacima te je ustvrdio kako su suprotne tvrdnje zapravo “mit poput onoga kojega Srbi imaju o Kosovu”.

“Napravili su mit o Srebrenici oko kojeg se gradi nacionalni identitet Bošnjaka. Kao što Srbi imaju kosovski mit, oni prave srebrenički, jer nema ozbiljnog naroda bez mita”, izjavio je Dodik u intervjuu kojega je u petak objavio banjolučki list “Glas Srpske”.

Dodik je ovo kazao samo dan nakon što su tijekom komemoracije žrtvama srebreničkog genocida visoki inozemni i bosanskohercegovački dužnosnici oštro upozorili kako se mora prestati nijekati karakter zločina što su ga u srpnju 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća ljudi.

Na tome je na srebreničkoj komemoraciji inzistirao i sadašnji predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius, koji je najavio kako će taj sud odlučno braniti istinu i činjenice utvrđene tijekom suđenja odgovornima za genocid počinjen 1995. godine.

Visoki predstavnik međunarodne zajendice za BiH Valentin Inzko najavio je kako će nastaviti raditi na tome da se u parlamentu BiH donese zakon kojim bi nijekanje srebreničkog genocida i ratnih zločina postalo kažnjivo te kako vjeruje da će se to i dogoditi iduće godine kada će biti obilježena 25. obljetnica srebreničkog masakra.

Komentirajući te poruke Dodik je ustvrdio kako se na zabrani nijekanja genocida inzistira iz Europe jer ni tamo nisu sigurni da je genocid zapravo počinjen.

“Zašto bi se donosio zakon o tome? Zato što nisu sigurni da činjenicama to mogu pokriti. Ako je bio genocid, nema razumnog čovjeka koji ne bi pristao na tu kvalifikaciju. Sada se pokušava odlukama suda, političkim pritiscima, nametnuti ta kvalifikacija. Kao što su Britanci pokušali da proglase Srbe genocidnim narodom, a Srbi izgubili pola populacije u prošlom stoljeću”, kazao je Dodik aludirajući na ranija nastojanja Velike Britanije da se u Vijeću sigurnosti UN donese posebna rezolucija o osudi genocida u Srebrenici, što je spriječeno zahvaljujući protivljenju Rusije.

Dodik, koji je 2007. u intervjuu za sarajevsku “Face” televiziju priznao kako je u Srebrenici počinjen genocid, sada je za to uporabio kvalifikaciju “strašnog zločina” te tvrdi kako se zapravo ne zna ni koliko je ljudi točno ubijeno.

“Strašan zločin se dogodio od nekih Srba ali ni Haaški sud, osim kvalifikacije koja se proteže po sistemu već presuđenog djela, nije nikad bio točan u broju stradalih. I sad nama govore da moramo nešto priznati. Eto nećemo”, poručio je Dodik.

(Hina)

 

Mišetić: Milorad Pupovac i Dejan Jović NIKADA neće priznati: ‘Srebrenica je genocid’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Papa imenovao Tomu Vukšića nadbiskupom

Objavljeno

na

Objavio

Sveti Otac papa Franjo imenovao je vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini mons. Tomu Vukšića nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije, objavio je 22. siječnja 2020. Tiskovni ured Svete Stolice.

U isto vrijeme vijest o imenovanju pročitao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu tijekom prigodnog imendanskog čestitanja nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću pred okupljenim svećenicima, redovnicima i redovnicama.

Mons. dr. sc. Tomo Vukšić je rođen 9. siječnja 1954. u Studencima, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nakon što je pohađao filozofsko-teološki studij u Sarajevu, i odslužio vojsku (1977-1978), bio je zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima, 29. lipnja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru od 1980. do 1982.

Zatim, kao stipendista Propaganda Fide, postigao je magisterij iz ekumenske teologije na Papinskom orijentalnom institutu (1984.) te onaj iz kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986. do 1988. vršio je službu tajnika Biskupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1988.-1991.), i ponovno student na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao doktorat (1991.) tezom: „Odnosi među katolicima i pravoslavcima u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.“

Vrativši se u domovinu, bio je pročelnik Teološkog instituta u Mostaru (od 1991. do 1994.); predavač na Teološkom institutu u Dubrovniku (1992.-1997.); vicerektor Bogoslovije u Sarajevu (od 1993. do 1998.); sudski vikar u Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji (1993.-2009.); ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (od 1998. do 2005.), član Mješovitoga povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.

Sveti Otac Benedikt XVI. osnovao je, 1. veljače 2011. Vojni ordinarijat za Bosnu i Hercegovinu te imenovao generalnog vikara Mostarsko-duvanjske biskupije i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu dr. don Tomu Vukšića za prvog biskupa vojnog ordinarija. Za biskupa je zaređen 2. travnja 2011. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve.

Odlično poznaje talijanski jezik; zna također njemački i francuski. Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja. (kta)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Picula: Dosljedna federalizacija stabilizirala bi BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula izjavio je u utorak za portal Dnevnik iz Mostara kako bi dosljedna federalizacija BiH dovela tu zemlju do stabilnosti i rješenja unutarnjih prijepora koji nisu okončani niti 25 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Mislim da je dosljedna federalizacija BiH načelo koje jedino može dugoročno osigurati ustavni balans, političku stabilnost pa i ekonomski napredak te države”, rekao je zastupnik Picula, koji je i Izvjestitelj Europskog parlamenta za zemlje Zapadnog Balkana.

Pri tome je pojasnio kako je kao europarlamentarac u više navrata načela federalizma uspijevao ugraditi u rezolucije Parlamenta o BiH. Picula ne vjeruje kako je realno organizirati održavanje nove mirovne konferencije o BiH, poput one iz Daytona 1995. kojom je zaustavljen rat, te je upozorio kako tamošnji politički predstavnici nisu spremni na iskorake i izgradnji povjerenja čak niti nakon europeizacije susjedstva. Ističe kako je potrebno otkloniti dominaciju brojnijih naroda te pokušati izgrađivati građansko društvo.

“Srpski refleks za dominacijom, koji je uništio dvije zajedničke južnoslavenske države, namiren je u BiH uspostavom Republike Srpske, dok izrazita bošnjačka etnička većina u Federaciji BiH varira slične mehanizme nametanja svoje političke volje”, rekao je Picula. Dodao je kako će Hrvati u BiH “još dugo, možda i nepovratno, osjećati posljedice jedne pogrešne politike koju je Zagreb prema toj zemlji vodio devedesetih godina prošlog stoljeća”.

“Osobno držim da treba tragati za rješenjima koja će primjerenije poštovati i građanska i prava nacionalnih kolektiviteta”, smatra hrvatski europarlamentarac.

On očekuje da će novoizabrani predsjednik Zoran Milanović voditi racionalniju politiku prema BiH i tamošnjim Hrvatima nego što je to bio slučaj s predsjednicom na odlasku Kolindom Grabar Kitarović.

“Očekujem da će djelovati konstruktivno, odnosno da će po tom pitanju biti znatno aktivniji i obzirniji nego njegova prethodnica, koja je, nažalost, vodila jednu nekonzistentnu, površnu i često konfliktnu politiku”, istaknuo je.

Po njegovim riječima o pitanju hrvatske neravnopravnosti u BiH postoji svijest u Hrvatskoj, no ne i jednak pristup kako ga pomoći rješavati.

“Mislim da u Hrvatskoj postoji konsenzus o važnosti hrvatskog pitanja u BiH, ali se razilazimo u tome kako se prema njemu odnositi, kako ga i s kim rješavati. Sa stajališta socijaldemokracije, naše temeljno načelo je da branimo vladavinu prava, politički marginalizirane i društveno diskriminiranije, a Hrvati u BiH, kao najmanji konstitutivni narod, u jednom konfuznom sustavu, zaslužuju potporu u ostvarivanju svojih prava”, rekao je Picula.

On je izrazio očekivanje i da će se otvoriti hrvatsko pitanje, kao i približavanje BiH Europskoj uniji, upozoravajući međutim da se BiH kakva je danas “sve više udaljava od sve zahtjevnijih kriterija za priključivanje EU”.

“Takva rasprava bi, naravno, bila besmislena bez ozbiljne analize statusa, prava i položaja Hrvata u BiH kao jednog od sve užih grla daytonskog poretka”, naveo je, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari