Pratite nas

BiH

Milorad Dodik: U Srebrenici nije bio genocid, to je mit, kao i onaj kosovski…

Objavljeno

na

Sadašnji predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ponovno je ustvrdio kako u Srebrenici u srpnju 1995. nije počinjen genoicid nad Bošnjacima te je ustvrdio kako su suprotne tvrdnje zapravo “mit poput onoga kojega Srbi imaju o Kosovu”.

“Napravili su mit o Srebrenici oko kojeg se gradi nacionalni identitet Bošnjaka. Kao što Srbi imaju kosovski mit, oni prave srebrenički, jer nema ozbiljnog naroda bez mita”, izjavio je Dodik u intervjuu kojega je u petak objavio banjolučki list “Glas Srpske”.

Dodik je ovo kazao samo dan nakon što su tijekom komemoracije žrtvama srebreničkog genocida visoki inozemni i bosanskohercegovački dužnosnici oštro upozorili kako se mora prestati nijekati karakter zločina što su ga u srpnju 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća ljudi.

Na tome je na srebreničkoj komemoraciji inzistirao i sadašnji predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius, koji je najavio kako će taj sud odlučno braniti istinu i činjenice utvrđene tijekom suđenja odgovornima za genocid počinjen 1995. godine.

Visoki predstavnik međunarodne zajendice za BiH Valentin Inzko najavio je kako će nastaviti raditi na tome da se u parlamentu BiH donese zakon kojim bi nijekanje srebreničkog genocida i ratnih zločina postalo kažnjivo te kako vjeruje da će se to i dogoditi iduće godine kada će biti obilježena 25. obljetnica srebreničkog masakra.

Komentirajući te poruke Dodik je ustvrdio kako se na zabrani nijekanja genocida inzistira iz Europe jer ni tamo nisu sigurni da je genocid zapravo počinjen.

“Zašto bi se donosio zakon o tome? Zato što nisu sigurni da činjenicama to mogu pokriti. Ako je bio genocid, nema razumnog čovjeka koji ne bi pristao na tu kvalifikaciju. Sada se pokušava odlukama suda, političkim pritiscima, nametnuti ta kvalifikacija. Kao što su Britanci pokušali da proglase Srbe genocidnim narodom, a Srbi izgubili pola populacije u prošlom stoljeću”, kazao je Dodik aludirajući na ranija nastojanja Velike Britanije da se u Vijeću sigurnosti UN donese posebna rezolucija o osudi genocida u Srebrenici, što je spriječeno zahvaljujući protivljenju Rusije.

Dodik, koji je 2007. u intervjuu za sarajevsku “Face” televiziju priznao kako je u Srebrenici počinjen genocid, sada je za to uporabio kvalifikaciju “strašnog zločina” te tvrdi kako se zapravo ne zna ni koliko je ljudi točno ubijeno.

“Strašan zločin se dogodio od nekih Srba ali ni Haaški sud, osim kvalifikacije koja se proteže po sistemu već presuđenog djela, nije nikad bio točan u broju stradalih. I sad nama govore da moramo nešto priznati. Eto nećemo”, poručio je Dodik.

(Hina)

 

Mišetić: Milorad Pupovac i Dejan Jović NIKADA neće priznati: ‘Srebrenica je genocid’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U Mostaru dostojanstveno obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih sustava

Objavljeno

na

Objavio

Povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, 23. kolovoza, Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizamam u BiH na dostojanstven i simboličan način odali su počast žrtvama svih totalitarizama.

Okupljajući se iznad pećina nad Neretvom, gdje su partizani sve do proljeća 1946. vršili masovne likvidacije ratnih zarobljenika i civilnih osoba, na simboličan su način odali počast žrtvama svih totalitarizama.

Prema saznanjima iz svjedočenja, o čemu je nazočnima govorio povjesničar Marijan Mandić, riječ je o žrtvama koje su željezničkom prugom dovođeni u Mostar, ili zatvorenicima zloglasne “Ćelovine”.

Tijekom programa dodijeljene su nagrade književnicima, autorima najuspješnijih radova pristiglih na literarni natječaj “Istinom do pomirbe”, koji je organizirala i provela spomenuta udruga.

Prvu nagradu osvojio je književnik dr.sc. Borislav Arapović iz Švedske, koji na natječaj poslao sedam vrlo uspješnih radova, drugu nagradu osvojio je branitelj i književnik Petar Merčep iz Splita, a treća nagrada pripala je afirmiranoj književnici Danici Bartulović, također iz Splita.

Pročitani radovi izazvali su emocije kod publike. Povjerenstvo koje je odlučivalo o radovima su predsjednica udruge SHSK književnica Anita Martinac, te članovi iste udruge književnik fra Miljenko Stojić i povjesničar Hrvoje Mandić.

Na koncu programa položen je vijenac u Neretvu i upaljene svijeće na spomen svim žrtvama totalitarizma a to su zajedno učinili članovi udruge Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizma u BiH, članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HRHB, te članovi Udruge nositelja najviših ratnih odličja.

-Bosna i Hercegovina kao kandidat za EU, donijela je nekoliko akata i deklaracija usklađenih sa Rezolucijama Vijeća Europe, i to „Rezolucija 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“, Rezoluciji 1481 o „Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“, te Rezolucija o „Europskoj svijesti i totalitarizmu“, ali ih na žalost nedovoljno primjenjuju u praksi, što znači da se trebamo konkretnije suočiti s posljedicama prošlosti i riješiti se svih zaostavština totalitarnih režima, poglavito komunističkog čije je odlazak s vlasti doveo do cijelog niza ratova, izjavila je ovom prigodom predsjednica udruge Anita Martinac.

M.J.

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari