Pratite nas

Politika

Milorad Pupovac: Kolektiv ‘Narod odlučuje’ ide za tim da segregira druge i da ih isključuje iz društvenog života

Objavljeno

na

U Hrvatskoj se iduća dva tjedna prikupljaju potpisi za dvije različite građanske inicijative. Prva se zove “Narod odlučuje” i njezini pokretači traže izmjenu izbornog sustava u Hrvatskoj. Druga građanska inicijativa zove se “Hrvatska protiv Istanbulske konvencije“. Obje inicijative prikupljaju potpise u istom razdoblju, od 13. do 27. svibnja.

Milorad Pupovac, gostujući u Dnevniku Nove TV, komentirao je prikupljanje potpisa za referendum.

“Kolektiv ‘Narod odlučuje’ ide za tim da segregira druge i da ih isključuje iz društvenog života te da ih učini nejednakijima nego što jesu”, rekao je Pupovac te dodao: “Posljednjih nekoliko godina atmosfera prema manjinama, posebno prema srpskoj manjini, je izrazito negativna. Ova referendumska inicijativa se hrani tom negativnošću.

Podsjetimo, Referendumska pitanja inicijative “Narod odlučuje”:

1. Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:

Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor.
Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.

Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.

U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 4 posto važećih glasova birača.

Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.”

2. Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:

“Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.”

Dvije građanske inicijative potpise će prikupljati do 27. svibnja. Da bi do referenduma došlo, svakoj je potrebno 375 tisuća potpisa.

Dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Grmoja: Kršenje zakona u veleposlanstvima u Washingtonu i Canberri

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja upozorio je u petak na protupravne isplate državnog novca u veleposlanstvu u Washingtonu kao i povredu radne dužnosti u veleposlanstvu u Canberri te je ustvrdio da nikada do sada nije doživio tolike pritiske kao danas da otkaže konferenciju za novinare.

“Ured državne revizije je 2017. utvrdio da je Veleposlanstvo u Washingtonu protupravno isplatilo 1,9 milijuna kuna lokalnim osobama. Jednoj osobi je za gospodarske poslove isplaćeno 1,7 milijuna na temelju protupravno sklopljenih ugovora, a drugoj osobi je za administrativne poslove isplaćeno 200.000 kuna bez ikakvog ugovora”, rekao je Grmoja na konferenciji za novinare.

Pejčinović Burić imala obvezu pokrenuti postupke

Revizija je, navodi Grmoja, utvrdila da je protupravne isplate odobravao osobno Josip Paro, bivši veleposlanik u Washingtonu.

“Na internetu je dostupna lista Protokola Novog Zelanda iz 2016. s upisanom radnim rasporedom glavne tajnice MVP-a Lorete Bertoša-Kušen u hrvatskom Veleposlanstvu u Canberri, gdje joj je muž u isto vrijeme bio veleposlanik. Prema pravilniku Ministarstva je izrijekom bilo zabranjeno raspoređivati članove uže obitelji veleposlanika u veleposlanstvima kojima ti isti veleposlanici upravljaju. Na internetu su dostupni i dokazi o brojnim putovanjima gospođe Bertoša-Kušen po Australiji i Novom Zelandu u oba svojstva – supruge veleposlanika i zaposlenice”, upozorio je Grmoja.

Napomenuo je kako tek treba izračunati koliko je državnog novca protupravnim rasporedom prisvojila Bertoša-Kušen i tko joj je taj novac isplaćivao.

Ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić prozvao je jer je imala obvezu pokrenuti postupke zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika koji su sudjelovali u razotkrivenom protupravnom trošenju državnog novca, te iz službe udaljiti počinitelje do okončanja postupaka, što nije učinila.

“Zakon o sustavu državne uprave ministricu također obvezuje na pokretanje postupaka, no ministrica postupke i dalje ne pokreće iako je još prije 11 mjeseci saznala za teške povrede službene dužnosti u veleposlanstvima Washington i Canberra. Zakonski rok zastare pokretanja postupka iznosi 12 mjeseci od saznanja pa ministrica Pejčinović Burić treba još samo mjesec dana kršiti hrvatske zakone pa će gospodina Paru i gospođu Bertoša-Kušen spasiti od mogućnosti pokretanja postupka”, ustvrdio je Grmoja.

Sabljak: Nadležni su se oglušili

Damir Sabljak, zaposlenik u MVP-u, ustvrdio je da već mjesecima nadležnim tijelima državne vlasti dostavlja dokumente kako bi se u proračun vratio protupravno potrošen i prisvojen novac.

“Dokumente o protupravnom trošenju i prisvajanju državnog novca sam, u okviru podnesene kaznene prijave, dostavio Dinku Cvitanu, još dok je obnašao dužnost glavnog državnog odvjetnika, kao i Draženu Jeleniću, sadašnjem glavnom državnom odvjetniku. U siječnju 2018. sam od gospodina Cvitana predstavkom zatražio da me DORH pozove na svjedočenje, što do danas nisu učinili”, rekao je Sabljak.

Od ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića prije dva mjeseca je, tvrdi, zatražio provođenje nadzora rada DORH-a. “Do danas od Ministarstva pravosuđa nisam zaprimio nalaz o provedenom nadzoru”, ustvrdio je.

Dodao je kako je prijavu zbog kršenja načela obnašanja javnih dužnosti uputio i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, no do sada nije postavljena na dnevni red.

“Stoga sam prije tri dana podnio pritužbu Nacionalnom vijeću Hrvatskog sabora za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije i zatražio da me sukladno Poslovniku pozovu na javno saslušanje”, izvijestio je Sabljak.

Potom je Grmoja ustvrdio kako je dosad “održao puno konferencija za novinare, nagazio brojne moćnike, ali nikada do sada nisam doživio veće pritiske da odustanem od konferencije za novinare”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari