Pratite nas

Politika

Milorad Pupovac: Spreman sam prihvatiti bilo koju vrstu DORH-ove odluke

Objavljeno

na

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac pozdravio je u petak poziv na sastanak koji mu je uputila Hvidra, koja ga je prethodno prijavila DORH-u, rekavši da je svaki razgovor dobrodošao te da je spreman prihvatiti bilo koju DORH-ovu odluku oko njegovih usporedbi Hrvatske i NDH.

Predsjednik Glavnog odbora Hvidre Josip Periša, kako prenosi Novi list, pozvao je Pupovca da sjednu za zajednički stol i razgovaraju o temama kojima su im važne.

Pupovac je uoči koalicijskog sastanka u Vladi pozdravio taj poziv, ocjenivši da je svaki poziv na za rješavanje nesuglasica dobrodošao.

“Vidjet ćemo što taj poziv znači, vidjet ćemo što pretpostavlja takav sastanak. Ponovit ću, naš je interes da sa svakim razgovaramo i otklanjamo nesporazume koji postoje u društvu. Ovo jest jedan od ozbiljnih i dubokih nesporazuma, pa ćemo mu posvetiti potrebnu pažnju”, izjavio je.

Komentirao je i ispitivanja Državnog odvjetništva o njegovim izjavama u kojima Hrvatsku uspoređuje s NDH.

“Što se mene tiče, što prije to DORH riješi, to je bolje. Ja sam spreman prihvatiti bilo koju vrstu DORH-ovoga očitovanja i odluke”, kazao je.

Ustvrdio je da je spreman za suđenje te da se raduje mogućem procesuiranju.

Pupovac nije želio komentirati izjave HDZ-ove zastupnice u riječkoj gradskoj skupštini Ivone Milinović. Ona je komentirajući Torcidinu navijačku pjesmu, kazala budući da u Rijeci postoji 6,5 posto tamo ne trebaju nikakve vrbe, dodavši da vrbe trebaju “možda po nekim selima u Dalmaciji gdje ih ima 30, 40 posto”.

Kazao je da je o tome često govorio i zbog toga došao u situaciju da ga se pokuša ušutkati, da ne govori o takvim i sličnim pojavama.

Upitan kako komentira situaciju da veliki dio HDZ-a ne želi njegovu stranku u koaliciji, Pupovac je kazao da se ne zna koliki dio HDZ-a želi ili ne želi SDSS u koaliciji.

Podsjetio je da je koalicija između HDZ-a i SDSS-a mnogo više koristila Hrvatskoj nego što ti ljudi misle.

“Ako ti ljudi misle da je nama komotnije s njima, nego njima s nama, o tome bismo mogli razgovarati, posebno uz tu vrstu poruke”, kazao je.

Smatra i da takvi stavovi nisu stvar predizborne borbe za biračke glasove, već da se radi o dubljim političkim procesima koji u Hrvatskoj traju zadnjih četiri, pet godina, a dodatno se razbuktavaju s izborima.

“Riječ je o tektonskim političkim procesima koji Hrvatsku žele smjestiti na jednu stranu europskog i hrvatskog političkog spektra i povijesti. Ja, kao hrvatski patriot, učinit ću sve da ne dospijem na tu stranu iznimno desnog, crnog političkog spektra”, ustvrdio je.

Smatra da bi svi kojima je stalo do Ustava, toga da se sačuva Europa na demokratskim, slobodarskim temeljima, trebali u toj stvari staviti na stranu političke razlike, etničke i vjerske pripadnosti kako bi se obranile vrijednosti hrvatskog i europskog ustava. (Hina)

 

Josip Đakić ostaje predsjednik HVIDR-e

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak da je Vlada sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti te im poručio da treba realno valorizirati “kada ti netko podigne plaću 20 posto”.

“Mislim da smo s naše strane dali veoma korektne prijedloge, konzistentne, u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika, te pritom nismo zaboravili privatni sektor”, poručio je Plenković na sjednici Vlade, osvrnuvši se na bezuspješne pregovore sa sindikatima obrazovanja, koji su i dalje u štrajku.

Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće

Naglasio je kako je u mandatu njegove Vlade, od 2016. godine, osigurano povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11,49 posto, odnosno da su sredstva državnog proračuna za isplatu plaća povećana za oko 3,2 milijarde kuna godišnje.

Vlada je pokazala želju da riješi nastali problem te je vodeći politiku na tragu povećanja životnog standarda ljudi u Hrvatskoj opet kroz temeljni kolektivni ugovor, “koji je glavna velika autocesta za povećanje plaća”, napravivši politički korak nazad te odustavši od smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod, osigurala sredstva za povećanje plaća u državnim i javnim službama za još 6,12 posto.

Plenković je ustvrdio kako je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18,3 posto, te poentirao da se “niti Vladina tajnica ne sjeća da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće”.

“Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da to prepoznaju i čelnici sindikata – da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna. Plaća se podiže bez da se zadužujemo ili da radimo deficit. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novaca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća”, rekao je premijer.

Naglasio je kako odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor “ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću”.

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima – potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena – znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti 18 posto nego više od 20 posto. “Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati”, poručio je Plenković.

Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenoga neće plaćati vrijeme provedeno u štrajku, jer smatraju da to nema smisla. “Ta odluka je nakon razmatranja, razgovora, dijaloga koji se odvijao u nekoliko formata, po našem dubokom uvjerenju razumna i racionalna i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu”, kazao je.

U mandatu ove Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune

Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, po kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. neto plaću od 7813 kuna, iduće godine primao neto od 9475 kuna.

“Kad se dogodi ovaj 2+2+2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune”, istaknuo je Plenković.

Plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora u rujnu 2016. godine u neto iznosu bila je 7210 kuna, a 2020. godine bit će 8656 kuna, što znači povećanje od 1446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, odgajatelja u rujnu 2016. godine bila je 6359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu, naveo je premijer.

“Mi brinemo o obrazovanju i zato je ukupni proračun MZOS-a veći od 18 milijardi kuna za 2020. i ne može se stoga ići s tezom da ne brinemo o obrazovanju”, poručio je.

S obzirom da je, kaže, Vlada svjesna da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, istaknuo je da će za to angažirati vanjsku instituciju koja će “hladne glave i bez pristranosti” obaviti posao. (Hina)

 

Ministar Aladrović poručio sindikatima: Objektivnih okolnosti za štrajk više nema

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednički izbori 22. prosinca, odluka stupa na snagu 21. studenoga

Objavljeno

na

Objavio

Izbori za predsjednika Republike bit će održani u nedjelju 22. prosinca, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, a odluka stupa na snagu 21. studenoga odnosno s 22. studenim počinju teći svi rokovi za obavljanje izbornih radnji.

Predsjednički kandidati od 22. studenoga do 3. prosinca u ponoć, odnosno u 12 dana, imaju rok da prikupe potrebnih 10 tisuća potpisa birača za svoju kandidaturu, a Državno izborno povjerenstvo (DIP) potom u roku od 48 sati objavljuje listu pravovaljanih kandidata.

Nakon objave liste počinje izborna promidžba koja traje do subote 21. prosinca, odnosno 24 sata prije dana izbora. U subotu te u nedjelju, na dan izbora, zabranjena je svaka promidžba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Uz odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe, a ona se raspoređuje kandidatima koji su osvojili više od 10 posto glasova, razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.

Za kandidata odnosno kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu ta naknada iznosi milijun kuna, s time da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

U proračunu je za naknadu troškova izborne promidžbe osigurano 2,8 milijuna kuna.

Prema zakonskim odredbama, predsjednički izbori moraju se održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije 18. veljače iduće godine, kada istječe mandat predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina.

Predsjednika biraju i za to se mjesto mogu kandidirati hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidata mogu predlagati registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno, a kandidat mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača. Pritom svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Predsjedničke izbore provode DIP, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te birački odbori, a glasuje se od 7 do 19 sati na biračkim mjestima na području RH i na biračkim mjestima u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava i inozemnih ureda.

Rezultate izbora utvrđuje DIP na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima, a Ustavni sud RH nadzire njihovu ustavnost i zakonitost te rješava izborne sporove.

Aktualna predsjednica Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat na Pantovčaku, a protukandidati bi joj, prema dosadašnjim najavama, mogli biti Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić…

Ako nitko ne osvoji većinu odnosno više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, dva tjedna kasnije održat će se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu dobili najviše glasova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari