Pratite nas

Pregled

Ministar Aladrović poručio sindikatima: Objektivnih okolnosti za štrajk više nema

Objavljeno

na

Sindikati su danas odbili Vladin konačni prijedlog za rast plaća, jer je, kažu, i manji od prošlotjednog. Podsjećamo, Vlada je prosvjetarima ponudila rast plaća od dva posto ako Uredba o koeficijentima ne bude gotova do 30. lipnja.

Vlada je sindikatima u srijedu umjesto rasta od dva posto koeficijenata ponudili isti iznos u dodacima, a na sve su se to obvezali u pisanom dokumentu. No sindikati taj sporazum neće potpisati, već nastavljaju s provođenjem referenduma u školama.

O novom razvoju situacije za Dnevnik Nove TV govorio je ministar rada Josip Aladrović.

Kako mislite u učionice vratiti učitelje?

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i ja smo danas održali sastanak sa sindikatima iz znanosti i obrazovanja. Ponudili smo sindikatima ono što smo komunicirali ranije.

Oni to ne prihvaćaju. Štrajk se nastavlja. Kako mislite riješiti štrajk?

Ponudili smo dva posto. Konkretan sporazum smo stavili na stol. Sporazum za koji ne možemo više komunicirati da je ta ponuda, kao što smo mogli čuti od sindikalnih čelnika, nula plus nula, već da je dva posto.

No, oni to ne prihvaćaju, učenici ne idu u školu. Kako mislite vratiti učitelje u učionice?

Što se tiče povratka učitelja u učionice, mi tu imamo vrlo konzistentnu politiku. Šest posto nudimo kroz Temeljni ugovor.

Oni to ne prihvaćaju.

Mislim da će tih 6 posto biti prihvaćeno. Dva posto još dodatno za sektor u obrazovanju. Sektor koji je trenutno u štrajku. To je ono što Vlada može učiniti u ovom trenutku u svojim fiskalnim i sistemskim mogućnostima. Naravno, staviti još analizu koeficijenata na stol. To je sve jedan povezani sustav kojem treba pristupiti vrlo cjelovito.

Mi smo svjesni da je štrajk u trajanju. Svjesni smo da postoji potencijal da se školska godina produži.

Svjesni smo da su ugroženi praznici i učenicima i roditeljima i da to komplicira i učenicima i roditeljima svakodnevne obveze. S druge strane, moramo biti odgovorna Vlada. Moramo ponuditi ono što možemo ispuniti. I to što možemo ispuniti smo stavili na stol u obliku dokumenta koji doslovno sutra može stupiti na snagu.

Hoćete li platiti štrajk ili na taj način pokušavate normalizirati nastavu?

Mi smo danas komunicirali da ćemo platiti dane u štrajku do 15. studenog. Željeli smo pokazati dobru volju za dogovorom. Prvi dio studenoga, iskazali smo volju da platimo štrajk, međutim sada ovom ponudom, objektivnih okolnosti za štrajk više nema. Jer plaće rastu osam posto samo u idućoj godini. Plaće u mandatu rastu između 1300 i 1600 kuna u obrazovanju. Smatramo da su ispunjeni uvjeti da se štrajk okonča.

Nećete platiti štrajk poslije 15.11.?

Nakon 15.11. smatramo da nema više potrebe, odnosno, nećemo platiti dane provedene u štrajku, jer to je trošak za državni proračun.

Sindikati kažu to će još više razljutiti učitelje?

Ne možemo govoriti o individualnim emocijama pojedinih učitelja. Shvaćamo poziciju učitelja. Shvaćamo poziciju da se oni bore za svoja prava. Ali moramo shvatiti koje su mogućnosti Vlade. Moramo shvatiti koje su naše mogućnosti da ne ugrozimo ostale dijelove sustava i da svi djelatnici javnih službi budu na neki način zadovoljni.

 

Sindikati odbili ponudu Vlade, štrajk se nastavlja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari