Pratite nas

Pregled

Ministar Aladrović: U ovoj ponudi 8 posto će biti veća plaća učiteljima i nastavnicima

Objavljeno

na

Je li konačno došlo vrijeme za završetak štrajka u školama? Koliko je izdašna najnovija ponuda Banskih dvora sindikatima? Kako će se nadoknađivati propuštena nastava? O tome se govorilo u večerašnjoj emisiji Otvoreno.

U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su novinarka Telegrama Dora Kršul, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec, profesorica njemačkog jezika, mreža “Nastavnici organizirano” Ivana Valjak Ilić te Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika “Lipa”.

Mihalinec je rekao da se danas ništa nije dogodilo.

– Bili smo ljuti jer smo 5. studenoga imali sastanak na kojem je Vlada izrekla svoju ponudu. Danas je bio sastanak na kojem je najavljena nova ponuda. No, ponuda je bila gotovo identična. Vlada je sada, umjesto što je prije nudila razgovore o plaćama, to je nebuloza koju je nemoguće provesti do 1. srpnja, od 1. srpnja bi pokrenula povećanje koeficijenata za 2 posto. Pokrenuti ne znači baš da je sigurno. A sada je Vlada napisala u sporazumu da bi od 1. srpnja isplatili dodatak od 2 posto. Znači, gotovo isto, nešto više iznosi koeficijent od 2 posto, rekao je i dodao da će sindikati ustrajati u štrajku.

– Mi smo danas došli s ponudom koja je uz sebe sadržavala sporazum koji smo danas mogli definirati i omogućiti 2 posto ukoliko se ne redefinira uredba, rekao je ministar Aladrović .

– Ponudili smo povećanje osnovice za 2+2+2. Uz to sindikatima koji su u štrajku smo ponudlili 2 posto kao dodatak koji smo danas prezentirali kroz sporazum kakav je već u praksi potpisan ranije, 2007. godine i danas imamo dodatak od 13,7 posto koji je s vremenom porastao. Ponudili smo ono na šta se Vlada može obvezati ukoliko ne dođe do redizajna cijelog sustava, kazao je.

– Ponavljam još jednom – u ovoj ponudi, ukoliko se ne redefinira cijeli sustav plaća, 8 posto će biti veća plaća učiteljima i nastavnicima u osnovnom, srednjem i dijelu visokog obrazovanja ukoliko ponuda bude prihvaćenja u sljedećoj godini. Povećanje od 8 posto, ustvrdio je.

Kršul je rekla da je prosječna plaća prema službenim podacima ministarstva 7135 kuna.

– Mi smo masu plaća iz proračuna podijelili s brojem učiteja i nastavnika i naš je izračun bio za 15 kuna manji. Telegram je taj podatak objavio jer se u javnosti puno pričalo o prosječnoj plaći, rekla je.

Dodala je da su i nju zvali ljudi koji imaju manju plaću od toga.

– Prosjek je prosjek, ustvrdila je.

Valjak Ilić je rekla da ona ima status nastavnika mentora zbog čega je njezina plaća veća od onog kakva bi bila da nema status mentora.

– Moja plaća za kolovoz, to je mjesec u kojem nema smjenskog rada, iznosi 6800 kuna. To se radilo preko centralnog sustava za izračun plaća i prema njemu je moja plaća manja od prosjeka. No, ja za prijevoz do radnog mjesta i s radnog mjesta dobivam kunu po kilometru, a napravim oko 1800 km mjesečno i to dobijem na račun, ali to nije moja plaća. Ja ne amortiziram svoje vozilo na taj način. Ne želim ulaziti u metodologiju. Vrlo je teško prihvatiti tu brojku jer ima ljudi s 40 godina staža koji nemaju tu cifru, rekla je.

– Ovo je prvi štrajk koji ja pamtim da smo toliko jedinstveni. Štrajka i tehničko i administrativno osoblje. Ovo je štrajk na kojem smo vrlo uporni i ustrajni. Štrajkamo da bismo dobili 6,11 posto točka. Međutim, ono što taj štrajk hrani je kronično nezadovoljstvo konstantnim desetoljetnim zanemarivanjem obrazovnog sustava. Ljudima je dosta i sad smo našli konačno platformu na kojoj ćemo se izboriti da se, ako ništa drugo malo poradi na našem dostojanstvu. Očito se u Hrvatskoj dostojanstvo ne može drugačije valorizirati osim kroz novac, istaknula je.

Huić je rekao da je njegova teza da sindikati javnih službi upravljaju Hrvatskom na indirektan način tako što blokiraju reforme.

– Imaju snagu, organizirani su i zaustave sve reforme koje bi išle u onom smjeru koji bi u Hrvatskoj povećao standard, ubrzao ekonomski rast, ubrzale reforme. Od outsourcinga, monetizacije autocesta, reforme mirovinskog sustava. Imaju moć veta, rekao je.

– Sindikati javnih službi ne predstavljaju sve radnike u Hrvatskoj kojih je milijun i 500.000, već njih 250.000, dodao je.

Valjak Ilić je rekla da se zbog uvođenja drugog jezika djeci od 1. do 4. razreda osnovne, kao i uvođenja vjeronauka prije 27 godina, morao zaposliti dodatan broj učitelja.

– Broj djece je nažalost u opadanju, ne znam je li to zbog iseljavanja ili većeg mortaliteta. Imate i sve više djece s teškoćama u razvoju i brojčano ti razredi moraju biti manji kako biste se djetetu s teškoćama mogli kvalitetno posvetiti. O tome se isto vrlo malo govori. A tendira se da se djecu integrira i inkludira u redovnu školu, dok se posebne ustanove zatvaraju. O tome se isto šuti. Od nas se očekuje da smo rehabilitatori, socijalni pedagozi, učitelji, da provodimo reformu za koju se educiramo na on-line platformi- što ne odgovara svakome. Moramo odraditi golem posao. I tražimo 6,11 posto i država kaže da ne može, ali ima 6,12 posto za ostale javne službe, vjerujte da smo zbog vrlo ljuti, istaknula je.

Mihalinec je dodao da postoje strukovne škole u kojima postoje deficitarna zanimanja, u koje se upisuje malo učenika.

– Treba li te razrede zatvoriti, upitao je.

Kršul je iznijela činjenicu da je štrajk počeo nakon što je “Škola za život” već mjesec dana trajala u školama. Zanimalo ju je zašto Sindikati nisu tako glasni kad se govori i treba izboriti za položaj učitelja i njihov ugled u društvu.

– Zašto sindikati u tim temama ne stoje iza svojih članova i ne članova, upitao je.

S njom se složio i Huić koji je govorio o pitanju povišica, iako ga je Valjak Ilić ispravila da se radi o vraćanju nečega što je oduzeto učiteljima 2009., a ne o povišici.

– Fokus sindikata je samo na jednu stranu, a ne na cijeli proces, ustvrdio je.

– Naš obrazovni sustav nije loš. Ima loših aspekata, ali nije loš. A nije loš zato što ljudi koji su dio tog sustava većina njih entuzijastično radi svoj posao. Možemo prestati govoriti da ništa nije dobro i ništa ne valja, ali želimo da se to valorizira i financijski, rekla je.
– I iznijela bih jednu važnu činjenicu. Ovo je vrlo feminizirano zvanje. Žene čine većinu. I to je onda vrlo lako zanemariti. Sustav obrazovanja uvijek je prvi kada treba rezati i štedjeti, a nikako da dođemo na red da nam se to vrati, istaknula je.

– Što misli o tome Vlada je pokazala kroz proračun koji dodjeljuje o obrazovanju koji je u protekle 4 godine povećan za 3 milijarde kuna. Velik dio toga je otišao na plaće, rekao je Aladrović.

Kršul je rekla da se boji da bi na kraju učitelji i nastavnici mogli biti gubitnici.

Ostat ćemo gubitnici samo ako se razjedinimo, rekla je Valjak Ilić.

Ako sad ne ustrajemo u štrajku više nikada nećemo imati ovakav zamah, dodala je.

Mihalinec je želio posebno istaknuti:

– U ponedjeljak 18. studenoga sigurno neće biti niti prosvjeda, niti štrajkaških aktivnosti zbog pijeteta prema žrtvama Vukovara i Domovinskog rata. Taj dan će nastavnici štrajkati dostojanstveno u svojim školama, zapaliti svijeće u zbornicama u spomen svima onima kojima treba odati pijetet. Od utorka, naravno, žešće nego što je bilo danas, rekao je Mihalinec.

 

Ministar Aladrović poručio sindikatima: Objektivnih okolnosti za štrajk više nema

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari