Pratite nas

Pregled

Ministar Aladrović: U ovoj ponudi 8 posto će biti veća plaća učiteljima i nastavnicima

Objavljeno

na

Je li konačno došlo vrijeme za završetak štrajka u školama? Koliko je izdašna najnovija ponuda Banskih dvora sindikatima? Kako će se nadoknađivati propuštena nastava? O tome se govorilo u večerašnjoj emisiji Otvoreno.

U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su novinarka Telegrama Dora Kršul, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec, profesorica njemačkog jezika, mreža “Nastavnici organizirano” Ivana Valjak Ilić te Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika “Lipa”.

Mihalinec je rekao da se danas ništa nije dogodilo.

– Bili smo ljuti jer smo 5. studenoga imali sastanak na kojem je Vlada izrekla svoju ponudu. Danas je bio sastanak na kojem je najavljena nova ponuda. No, ponuda je bila gotovo identična. Vlada je sada, umjesto što je prije nudila razgovore o plaćama, to je nebuloza koju je nemoguće provesti do 1. srpnja, od 1. srpnja bi pokrenula povećanje koeficijenata za 2 posto. Pokrenuti ne znači baš da je sigurno. A sada je Vlada napisala u sporazumu da bi od 1. srpnja isplatili dodatak od 2 posto. Znači, gotovo isto, nešto više iznosi koeficijent od 2 posto, rekao je i dodao da će sindikati ustrajati u štrajku.

– Mi smo danas došli s ponudom koja je uz sebe sadržavala sporazum koji smo danas mogli definirati i omogućiti 2 posto ukoliko se ne redefinira uredba, rekao je ministar Aladrović .

– Ponudili smo povećanje osnovice za 2+2+2. Uz to sindikatima koji su u štrajku smo ponudlili 2 posto kao dodatak koji smo danas prezentirali kroz sporazum kakav je već u praksi potpisan ranije, 2007. godine i danas imamo dodatak od 13,7 posto koji je s vremenom porastao. Ponudili smo ono na šta se Vlada može obvezati ukoliko ne dođe do redizajna cijelog sustava, kazao je.

– Ponavljam još jednom – u ovoj ponudi, ukoliko se ne redefinira cijeli sustav plaća, 8 posto će biti veća plaća učiteljima i nastavnicima u osnovnom, srednjem i dijelu visokog obrazovanja ukoliko ponuda bude prihvaćenja u sljedećoj godini. Povećanje od 8 posto, ustvrdio je.

Kršul je rekla da je prosječna plaća prema službenim podacima ministarstva 7135 kuna.

– Mi smo masu plaća iz proračuna podijelili s brojem učiteja i nastavnika i naš je izračun bio za 15 kuna manji. Telegram je taj podatak objavio jer se u javnosti puno pričalo o prosječnoj plaći, rekla je.

Dodala je da su i nju zvali ljudi koji imaju manju plaću od toga.

– Prosjek je prosjek, ustvrdila je.

Valjak Ilić je rekla da ona ima status nastavnika mentora zbog čega je njezina plaća veća od onog kakva bi bila da nema status mentora.

– Moja plaća za kolovoz, to je mjesec u kojem nema smjenskog rada, iznosi 6800 kuna. To se radilo preko centralnog sustava za izračun plaća i prema njemu je moja plaća manja od prosjeka. No, ja za prijevoz do radnog mjesta i s radnog mjesta dobivam kunu po kilometru, a napravim oko 1800 km mjesečno i to dobijem na račun, ali to nije moja plaća. Ja ne amortiziram svoje vozilo na taj način. Ne želim ulaziti u metodologiju. Vrlo je teško prihvatiti tu brojku jer ima ljudi s 40 godina staža koji nemaju tu cifru, rekla je.

– Ovo je prvi štrajk koji ja pamtim da smo toliko jedinstveni. Štrajka i tehničko i administrativno osoblje. Ovo je štrajk na kojem smo vrlo uporni i ustrajni. Štrajkamo da bismo dobili 6,11 posto točka. Međutim, ono što taj štrajk hrani je kronično nezadovoljstvo konstantnim desetoljetnim zanemarivanjem obrazovnog sustava. Ljudima je dosta i sad smo našli konačno platformu na kojoj ćemo se izboriti da se, ako ništa drugo malo poradi na našem dostojanstvu. Očito se u Hrvatskoj dostojanstvo ne može drugačije valorizirati osim kroz novac, istaknula je.

Huić je rekao da je njegova teza da sindikati javnih službi upravljaju Hrvatskom na indirektan način tako što blokiraju reforme.

– Imaju snagu, organizirani su i zaustave sve reforme koje bi išle u onom smjeru koji bi u Hrvatskoj povećao standard, ubrzao ekonomski rast, ubrzale reforme. Od outsourcinga, monetizacije autocesta, reforme mirovinskog sustava. Imaju moć veta, rekao je.

– Sindikati javnih službi ne predstavljaju sve radnike u Hrvatskoj kojih je milijun i 500.000, već njih 250.000, dodao je.

Valjak Ilić je rekla da se zbog uvođenja drugog jezika djeci od 1. do 4. razreda osnovne, kao i uvođenja vjeronauka prije 27 godina, morao zaposliti dodatan broj učitelja.

– Broj djece je nažalost u opadanju, ne znam je li to zbog iseljavanja ili većeg mortaliteta. Imate i sve više djece s teškoćama u razvoju i brojčano ti razredi moraju biti manji kako biste se djetetu s teškoćama mogli kvalitetno posvetiti. O tome se isto vrlo malo govori. A tendira se da se djecu integrira i inkludira u redovnu školu, dok se posebne ustanove zatvaraju. O tome se isto šuti. Od nas se očekuje da smo rehabilitatori, socijalni pedagozi, učitelji, da provodimo reformu za koju se educiramo na on-line platformi- što ne odgovara svakome. Moramo odraditi golem posao. I tražimo 6,11 posto i država kaže da ne može, ali ima 6,12 posto za ostale javne službe, vjerujte da smo zbog vrlo ljuti, istaknula je.

Mihalinec je dodao da postoje strukovne škole u kojima postoje deficitarna zanimanja, u koje se upisuje malo učenika.

– Treba li te razrede zatvoriti, upitao je.

Kršul je iznijela činjenicu da je štrajk počeo nakon što je “Škola za život” već mjesec dana trajala u školama. Zanimalo ju je zašto Sindikati nisu tako glasni kad se govori i treba izboriti za položaj učitelja i njihov ugled u društvu.

– Zašto sindikati u tim temama ne stoje iza svojih članova i ne članova, upitao je.

S njom se složio i Huić koji je govorio o pitanju povišica, iako ga je Valjak Ilić ispravila da se radi o vraćanju nečega što je oduzeto učiteljima 2009., a ne o povišici.

– Fokus sindikata je samo na jednu stranu, a ne na cijeli proces, ustvrdio je.

– Naš obrazovni sustav nije loš. Ima loših aspekata, ali nije loš. A nije loš zato što ljudi koji su dio tog sustava većina njih entuzijastično radi svoj posao. Možemo prestati govoriti da ništa nije dobro i ništa ne valja, ali želimo da se to valorizira i financijski, rekla je.
– I iznijela bih jednu važnu činjenicu. Ovo je vrlo feminizirano zvanje. Žene čine većinu. I to je onda vrlo lako zanemariti. Sustav obrazovanja uvijek je prvi kada treba rezati i štedjeti, a nikako da dođemo na red da nam se to vrati, istaknula je.

– Što misli o tome Vlada je pokazala kroz proračun koji dodjeljuje o obrazovanju koji je u protekle 4 godine povećan za 3 milijarde kuna. Velik dio toga je otišao na plaće, rekao je Aladrović.

Kršul je rekla da se boji da bi na kraju učitelji i nastavnici mogli biti gubitnici.

Ostat ćemo gubitnici samo ako se razjedinimo, rekla je Valjak Ilić.

Ako sad ne ustrajemo u štrajku više nikada nećemo imati ovakav zamah, dodala je.

Mihalinec je želio posebno istaknuti:

– U ponedjeljak 18. studenoga sigurno neće biti niti prosvjeda, niti štrajkaških aktivnosti zbog pijeteta prema žrtvama Vukovara i Domovinskog rata. Taj dan će nastavnici štrajkati dostojanstveno u svojim školama, zapaliti svijeće u zbornicama u spomen svima onima kojima treba odati pijetet. Od utorka, naravno, žešće nego što je bilo danas, rekao je Mihalinec.

 

Ministar Aladrović poručio sindikatima: Objektivnih okolnosti za štrajk više nema

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kako razvijenim zemljama reći: Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu

Objavljeno

na

Objavio

Nova Europska komisija istaknula je negativne demografske trendove kao jedan od ključnih problema Europe. Ima li Europska unija demografsku politiku? Slijedi li Hrvatska samo demografske trendove i zašto mjere demografske politike ne zaustavljaju iseljavanje u emisiji Intervju tjedna odgovarao je demograf Anđelko Akrap.

Nismo čuli ni za kakve mjere koje bi se provodile na razini EU-a. Predsjednica Komisije rekla je: ‘Gospođa Šuica zna probleme’ i ništa više. Ne sumnjam u dobre namjere EK, ali radi se o dugoročnim politikama i ona treba biti nadnacionalna, što u ovom trenutku nie moguće, kazao je Akrap. Smatra kako svaka država EU mora imati drugačiju strategiju, a kao usporedbu naveo je probleme Zagreba i probleme Like.

“Moćni uvijek žele ostati moćni”

Kako razvijenim zemljama reći: ‘Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu i postat ćemo neodrživi neodrživi. Odakle ćemo mi tu radnu snagu privući ili možda možemo pripremati za vas radnu snagu’.

Razvijene zemlje mogu puno toga učiniti. Zašto ne investiraju u područja iz kojih se iseljava. Moćni uvijek žele ostati moćni. Takva je politika unutar EU-a. Neće nikad protiv sebe raditi. Nisam tu da osuđujem nego da naglasim da Hrvatska mora sama rješavati svoje probleme, uz pomoć EU-a, kazao je Akrap.

“Veliki problem su rad na određeno vrijeme i veličina plaće”

Naglasio je kako Francuska ima gotovo na razini obnavljanja stanovništva broj rađanja, a Češka bilježi porast broja živorođenih. Mađarska, Slovačka, Češka – te zemlje ulažu, naglasio je Akrap dodajući kako ovo nije stvar jedne Vlade. Smatra da će demografske mjere dati rezultata samo uz dobru ekonomsku politiku.

Mlade najviše muči, dodao je – rad na određeno vrijeme, jer ne mogu riješiti egzsitencijalne probleme i stambeno pitanje. Po broju mladih koji rade na određeno vrijeme smo među vodećima u Europi. Grade se stanovi u praznoj Slavoniji, a nema stanova tamo gdje se radi, poručio je. Upozorio je i na problem visine plaća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marijana Petir: Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional najavila da će, kada predsjednička kampanja službeno počne, podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”.

 

Dobro, a što je radila svih ovih 5 godina?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari