Pratite nas

Pregled

Ministar Božinović: Hrvatska je veliki američki saveznik

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska energično napreduje prema ispunjenju svih kriterija za ukidanju viza za Sjedinjene Američke Države, izjavio je potpredsjednik Vade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je ovoga tjedna u posjetu Washingtonu.

“Naravno da me, kao i sve nas u Hrvatskoj, raduje informacija američke strane da smo u ovom razdoblju uspjeli smanjiti broj odbijenih viza koji više nije 5,9 već 4,02 posto. Time smo se značajno približili prihvatljivoj, odnosno uvjetovanoj stopi za ukidanje viza od ispod tri posto”, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.

Na ukidanju viza Hrvatska radi nepune dvije godine

Podsjetio je na primjer Poljske koja je godinama ulagala velike napore za ukidanje viza i ispunila svoj cilj. Istovremeno, dodao je, Hrvatska se tim pitanjem sustavno bavi nepune dvije godine.

“Mi smo od mog posjeta početkom 2018. u ovih nepune dvije godine ostvarili veliki napredak. Odgovorili smo na upitnik od 236 pitanja, a detaljne odgovore američkoj strane dostavili u svibnju ove godine. Američka strana je na to odgovorila preporukama koje uključuju dovršetak implementacije Sporazuma o prevenciji borbe protiv ozbiljnih kaznenih djela koji smo također zaključili tijekom posjeta 2018.”, ustvrdio je Božinović.

Istaknuo je kako je konačni cilj povezati američke baze s našom bazom otisaka prstiju, a Hrvatska je do sada već postigla tehničko rješenje za razmjenu podataka o registarskim pločicama vozila i razmjeni DNA podataka, a do kraja siječnja će biti omogućena i razmjena otisaka prstiju.

“Implementirali smo i sporazum s američkim Centrom za nadzor terorista, također potpisan 2018. Provodimo i nacionalni sustav razmjene podataka o avioputnicima i do sad smo se u MUP-u povezali s 11 zračnih prijevoznika, uključujući Croatia Airlines, a trenutno dogovaramo isto s Lufthansom, KLM-om, Austrian Airlinesom i Air Franceom”, rekao je ministar.

Provodi se niz sporazuma, novi uskoro u proceduri

Dodao je da će Hrvatska vrlo skoro zaključiti Sporazum o pratiteljima leta tzv. Air Marshalls agreement. “Takav sporazum dosad nismo imali jer nije postojala izravna zrakoplovna linija sa SAD-om. S obzirom da je ove sezone uspostavljena linija od Philadelphije do Dubrovnika, što će se vjerojatno nastaviti i sljedeće godine, moramo i to pitanje bilateralno regulirati”.

Podsjetio je da će ukidanju viznog programa pridonijeti i sporazumi o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima koje je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potpisao u utorak uoči sastanka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije na kojem je pozdravljen ulazak Poljske u bezvizni režim, a na tom su putu pohvaljeni i hrvatski napori.

“Temeljem razgovora koje sam imao s ministrom domovinske sigurnosti, ali i još jednom rundom razgovora sa ekspertima iz dva ministarstva – domovinske sigurnosti i vanjskih poslova, mogu s punim uvjerenjem reći da energično napredujemo prema ispunjavanju svih kriterija, uključujući smanjenje stope odbijenih viza”, zaključio je Božinović.

Suradnja s akademijama FBI-a i DEA-e

Osim sudjelovanja na ministarskoj konferenciji i sastanka s ministrom domovinske sigurnosti Chadom Wolfom Božinović je, s MUP-ovim izaslanstvom u četvrtak posjetio i FBI akademiju u Quanticu i učilište Agencije za suzbijanje kriminaliteta droga DEA.

S ravnateljem te institucije Michaelom Barbutijem Božinović je razgovarao o nizu uspješnih zajedničkih operativnih akcija. Među njima se posebno ističu velike zaplijene narkotika – Nana, Nexus i Familia, a sličnih će akcija, kako je najavljeno, biti i ubuduće.

Na FBI akademiji MUP-ovo je izaslanstvo, uz američke domaćine dočekao i Dejan Dretar, hrvatski kriminalistički policajac koji u Quanticu polazi tzv. leadership program namijenjen visoko rangiranim policijskim rukovoditeljima u partnerskim zemljama.

Posljednjeg dana posjeta Washingtonu Božinović će se u petak sastati i s predstavnicima vodećih američkih tvrtki iz vojno-sigurnosne industrije ACEBA s kojima je nedavno u Zagrebu razmotrio mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ćorušić: Razlog zašto je Kujundžić morao otići je njegova nespretnost

Objavljeno

na

Objavio

14. promjena u Vladi Andreja Plenkovića. Kako je Milan Kujundžić dva puta preživio saborska glasovanja o povjerenju, a onda pao zbog nepropisno ispunjene imovinske kartice i sumnji u sukob interesa? Po čemu ćemo pamtiti mandat ministra zdravstva?

Što je ostavio iza sebe u zdravstvenom sustavu? Koje je probleme riješio, a koje nije?

O tome su sinoć u Otvorenom HRT-a govorili ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.

Facebook pitanje bilo je: Kako komentirate smjenu ministra zdravstva?

Ćorušić: Moglo se i bolje

Ćorušić je rekao da u ovom trenutku drugog izlaza za stranku nije bilo i da je premijer povukao potez koji je morao povući.

– Naravno da se moglo i bolje, ali ako gledamo sveukupan mandat ministra i Vlade, ako gledamo da su plaće porasle za 15,6 posto, kumulativno, što nije malo, ako gledamo samo da je Vlada Andreja Plenkovića investirala u kapitalnu opremu u sve državne bolnice 2,1 milijarde kuna, što se nije dogodilo nikada do sada, onda s te strane ministrov mandat možemo ocijeniti pozitivnim. Ali, s druge strane, naravno da se moglo bolje – rekao je Ćorušić, dodajući da je razlog zašto je Kujundžić morao otići njegova nespretnost. Na pitanje koju bi mu ocjenu dao od 1 do 5 odgovara: 3.

Ostojić je rekao da bi trebalo reformirati liste čekanja, a za Beroša je rekao da je loše počeo, iako kaže da ima pozitivno mišljenje o njemu. Kaže da je premijer Andrej Plenković prije nekoliko mjeseci hvalio Kujundžića, a danas kao da mu je okrenuo leđa.

– Mislim da Plenković treba biti zabrinut činjenicom da ova Vlada izgleda kao protočni bojler. Uđeš i izađeš obogaćen – rekao je Ostojić.

Komentirajući brojne ministre koji su dosad napustili Vladu Ćorušić je rekao da su neki otišli zbog pritiska javnosti. Spomenuo je primjer bivšeg ministra znanosti Pave Barišića koji je, kako je rekao, lažno optužen za plagijat, a na koncu se pokazalo da plagijata nije bilo.

– Nije lako biti hrvatski premijer – rekao je Ćorušić.

Ostojić je rekao da su osim 14 ministara koji su otišli još dvojica promijenila resore, što znači da su od prve posade Vlade samo četiri ministra ostala u svojim resorima.

– To je naprosto neshvatljivo – rekao je Ostojić, dodajući da bi poštenije bilo da je Plenković dao ostavku poput slovenskog premijera Marjana Šareca.

Ćorušić je rekao da imamo najboljeg premijera u povijesti države koji uspješno vodi državu.

Vukelić je napomenuo da nije svih 14 ministara smijenjeno, već su neki promijenili funkcije, otišli u EU i slično, a neki su sami dali ostavke.

Šota: Medicinski kadar ne odlazi zbog plaća

Govoreći o PET/CT-uređajima i odgovarajući na pitanje zašto se plaća privatnoj ustanovi na godišnjoj razini onoliko koliko se može potrošiti na nabavku četiri uređaja, Vukelić je rekao da HZZO plaća uslugu, da to nije ustanova koja nabavlja opremu niti oprema bolnice, već to radi ministarstvo.

– Prije privatnih ustanova, pacijente smo slali u Austriju, Tursku, Italiju, jer mi moramo brinuti o zdravlju naših pacijenata – rekao je Vukelić. Dodao je da smatra da smo odavno trebali nabaviti te PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove.

Odgovarajući na pitanje zašto se HLK odlučio sklopiti ugovor s Croatia osiguranjem, gdje je na visokim funkcijama Tatjana Kujundžić, supruga Milana Kujundžića, a ne primjerice s HZZO-om, Krešimir Luetić je rekao da biva izabran najbolji i najpovoljniji ponuditelj, te da su ove godine prešli na Wiener.

– To nema nikakve veze s funkcijom bilo kojeg člana obitelji ili člana Vlade. Komora je bila neovisna. Tražili smo ponudu HZZO-a, ali je bila značajno nepovoljnija od najpovoljnijih ponuda – rekao je Luetić.

Govoreći o stanju u sustavu hitne medicinske pomoći Danijel Šota je rekao da su zakrčene čekaonice u hitnim prijemima i složio se s Luetićem da bi trebali više razgovarati o odlasku medicinskog kadra jer oni, ističe, ne odlaze zbog plaća, već zato što su nezadovoljni statusom.

– Oni odlaze zbog boljih uvjeta rada, zbog napredovanja i zato što mogu nešto konkretno raditi za boljitak – rekao je Šota.

Liste čekanja napuhane?

Ostojić je rekao da je u Hrvatskoj nikad manje građana i osiguranika u HZZO-u, a nikad više liječnika per capita. Logično bi bilo da su liste čekanja kraće, a one su nikad duže, zaključio je.

– Ja sam sad zaguglao, pogledao na web stranicu HZZO-a, pa čeka se na magnet dvije godine, CT godinu dana – rekao je Ostojić, dodajući da potpuno podržava Kujundžića u pogledu toga da PET/CT-ove treba kupiti.

Vukelić je rekao da se slaže s Ostojićem, ali da te liste čekanja nisu realne.

– Te podatke dobivamo iz bolnica. (…) Ove brojke koje pišu, pišu se direktno iz bolnica na našem sajtu. Kad budemo krenuli s ugovaranjem s postupcima, tada ćemo imati točne brojke – rekao je Vukelić, dodajući da rade na međusobnom povezivanju ustanova kako bi točno pratili broj postupaka.

Ostojić je rekao da Vukelić prebacuje odgovornost na bolnice, a pate naši pacijenti. Vukelić je odgovorio da ne možete znati koliko je pacijenata višestruko naručeno u pet ili šest bolnica te da to stvara lažnu sliku i lažne liste čekanja.

– Odgovorno tvrdim da će se to promijeniti kad završimo s umrežavanjem koje će biti 1. svibnja – rekao je Vukelić.

Ćorušić je rekao da su liste čekanja problem, ali ne najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava te da su napuhnute. Kaže da živimo u vremenu defenzivne medicine u kojemu se liječnici naručivanjem nepotrebnih pretraga štite od eventualnih tužbi.

– 30 posto nalaza na KBC-u Zagreb magnetske rezonance LS kralježnice ostaje nepodignuto jer je pacijentu na analgetike popustila bol u križima – rekao je Ćorušić. Naglasio je da u hitnim situacijama i kod malignih bolesti nema listi čekanja.

“Timovi 2 voze što taksi odbije”

Novi ministar najavio je pokretanje hitne helikopterske službe. Šota je rekao da bi svaki život spašen bio iznimno vrijedan te napomenuo da se turiste ne smije voziti u vojnim helikopterima. Govoreći o hitnoj pomoći rekao je da netko vozi Mercedes sa svom opremom, a netko ima zastarjelo vozilo koje se jedva kreće, pa ispada da život nije isti u svim krajevima Hrvatske.

– A to si ne smijemo dopustiti u današnje doba – rekao je Šota. Istaknuo je da postoji ružna uzrečica – da timovi 2 hitne medicinske pomoći voze ono što taksi odbije.

Ćorušić je rekao da bi prioritet novog ministra trebalo biti namirenje duga liječnicima, poručujući da ljudima treba vratiti zasluženi novac. Vukelić je rekao da nastali dug ne može biti teret HZZO-a te da će se to trebati riješiti na neki drugi način.

– Bitna je nagodba obje zainteresirane strane da bi se izbjegli troškovi odvjetnika, sudova i svega ovoga, time bi taj dug bio manji. A kažem, kroz to što ljudima vrate zasluženi novac, kroz potrošnju i PDV bi se taj dio novca opet slio u državnu blagajnu. Ali se mora brzo reagirati – rekao je Ćorušić.

Ćorušić je izrazio uvjerenje da Beroš može napraviti pomake u ovom kratkom mandatu, ali uz kompletnu racionalizaciju. Rekao je da je reforma hitne medicinske pomoći nužna, ali i da se moramo zapitati zašto je vozilo hitne pomoći tipa T2 u Hrvatskoj 8000 eura godišnje skuplje nego u Slovačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vojko Obersnel: Rijeka nije komunistička, ali je crvena

Objavljeno

na

Objavio

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel gostovao je u N1 Newsroomu gdje je govorio o otvorenju godine Europske prijestolnice kulture 1. veljače, kako teku pripreme i je li sve spremno, ali i kako komentira aktualna politička zbivanja, odnosno ostavku ministra zdravstva Milana Kujundžića, te ideološke podjele koje vladaju u Hrvatskoj.

“Čudno je da ljudi na najodgovornijim dužnostima nisu u stanju ispuniti imovinsku karticu. Možda bi umjesto sigurnosne provjere kriterij za stupanje na dužnost trebao biti da znaju ispuniti imovinsku karticu”, rekao je na samom početku Obersnel osvrnuvši se na akutalan slučaj ostavke ministra Kujundžića, no i ostalih ministara koje je problem s imovinskom karticom koštao pozicije.

“Razumijem da premijer u pravilu kreće od povjerenja, no neki su to zloupotrijebili. Nije baš normalno da se promijenilo toliko ministara, ova Vlada liči na hokejašku ekipu u kojoj se mijenjaju cijele postave. To nije dobra poruka građanima”, smatra Obersnel.

Rijeci je dodijeljena prestižna titula Europske prijestolnice kulture Rijeka2020. Riječki gradonačelnik najavio je kako ćemo u subotu 1. veljače svjedočiti ceremoniji otvorenja kakva još nije viđena u Hrvatskoj.

“Najavljen je veći broj ministara, valjda do subote još netko neće dati ostavku. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bi danas trebala potvrditi dolazi li definitivno, pozvan je i izabrani predsjednik Zoran Milanović, no nekako ne želi “smetati” u protokolu još uvijek aktualnoj predsjednici. Samo otvorenje je izuzetno na tragu riječkog identiteta, odvija se u riječkoj luci što je simbolično za sam grad”.

Ceremoniju je opisao kao mješavinu zvuka, svjetla i buke koja će u jednom segmentu biti zahvala svim radnicima koji su gradili Rijeku kao i promjenama koje su se dogodile. U tom projektu Opera Industriale sudjelovat će i zborovi radnika s brusilicama, 20-ak riječkih gitarista koji predstavljaju taj riječki bunt. Cijelo otvaranje vezano je za riječki identitet i činjenicu da je u zadnjih 90 godina Rijeka promijenila šest država. Trajno će ostati uređenje kvarta u centru gdje je bila tvornica Rikard Benčić i u koju se useljavaju ustanove kulture”.

Obersnel je rekao da radovi ne kasne, te da, iako je Galeb trebao biti gotovo ranije, zbog protivljenja Gradskog vijeća, čitava se priča malo rastegnula pa će se to ipak dogoditi krajem ove ili početkom iduće godine. No, kako kaže riječki gradonačelnik, ostat će kao trajan spomen na brod sa zanimljivom poviješću od trenutka gradnje u Italiji do perioda kada ga je koristio Tito. Problem ne vidi u zaduženju, već činjenici da nekima ideološki smeta obnova broda koji se veže i uz Titovo ime.

Obersnel kaže i kako Rijeku neće dočekati sudbina Maribora koji je također nosio titulu glavnog grada europske kulture, te završio s rupom u budžetu.

“Priča o Mariboru je specifična, to je miks spleta nesretnih okolnosti. Sam program je vrijedan 30-ak milijuna eura od kojih je 10 milijuna eura osigurano iz gradskog, 10 milijuna eura iz državnog proračuna, a ostatak iz ostalih prihoda, dakle županija, sponzora i EU projekata. Infrastruktura vrijedi 40 milijuna eura od čega preko 20 dolazi iz EU fondova, 10 iz državnog proračuna i ostalo iz gradskog proračuna. Nakon ovih godinu dana ne vjerujem da će ostati bilo kakvih troškova koji nisu planirani, kredit će se otplaćivati idućih pet do deset godina i u tome ne vidim problem”.

“Riječki umjetnik” Nemanja Cvijanović je najavom postavljanja velike zvijezde na vrh Riječkog nebodera na Korzu u svibnju ove godine u sklopu programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 izazvao burne reakcije u javnosti. Obersnel je na to rekao:

“Rijeka nije komunistička, no crvena je. Otvorenje posvećujemo radnicima koji su ju gradili, iz toga vučemo dio prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ta zvijezda na neboderu je trebala biti privremena instalacija u kojoj je više od 2800 stakala koji simboliziraju 2800 poginulih u bitki za Rijeku. Mislim da je u ovoj godini kada obilježavamo 75 godina od pada fašizma to primjereno. Mogu razumjeti da je zvijezda u Domovinskom ratu zlopupotrijebljena od JNA, koja je zloupotrijebljena od Slobodana Miloševića, no to je simbol borbe za slobodu”.

Za kraj se osvrnuo i na mogućnost da, u slučaju da SDP pobijedi na idućim parlamentarnim izborima, Davor Bernardić postane premijer.

“On je predsjednik SDP-a, na tu funkciju su ga izabrali članovi stranke i kao takav ima legitimno pravo da se u slučaju pobjede vidi kao premijer. No, ima dovoljno vremena da se utvrdi je li to najbolje i ima li boljih rješenja”.

Udruga Primorski Hrvat upozorila gradonačelnika Obersnela na rezoluciju Europskog parlamenta

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari