Pratite nas

Hrvatska

Ministar Božinović: Hrvatska neće dopustiti ilegalne migracije

Objavljeno

na

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da Hrvatska neće dopustiti ilegalne migracije.

Istaknuo je da migrantski val nikada nije ni prestao.

– Manjeg je intenziteta nego 2015. i 2016. godine. Naime, 2015. godine migranti su pozivani u zapadnu Europu, a danas je potpuno druga situacija. Npr. Slovenija i Mađarska su postavile žice na granici što je jasna poruka da se više ne želi primati ilegane migrante u EU. Hrvatska ima najdulju granicu vanjsku granicu EU-a. Nalazi se pod pritiskom, ali tome i odolijevamo, kazao je Božinović.

Odgovarajući na pitanje je li najveći pritisak dolazi iz BiH Božinović je rekao kako je RH svjesna da situacija u BiH nije baš jednostavna s obzirom na interne odnose i podjele nadležnosti.

– Međutim činjenica je da nam najveći pritisak dolazi iz BiH, da vlasti BiH smještaju migrante uz neposrednu blizinu s hrvatskom granicom s porukom – idite tamo u Hrvatsku. No naša je poruka – kada dođete tamo, onda je ondje hrvatska policija i nećete proći. Hrvatska neće dopustiti ilegalne migracije, kazao je.

Istaknuo je “da granica BiH s Hrvatskom nije problem već činjenica, po njihovim priznanjima, da oni ništa ne rade na istočnoj granici BiH i da migranti tamo ulaze”.

– Mi se nosimo s ovakvom situacijom. Broj ilegalaca pojačan je u odnosu na prošlu godinu. Prošlog tjedna smo jednog pripadnika nevladine udruge, koji bi vjerojatno trebao voditi računa o migrantima, također našli u ilegalnom prelasku. On je tu došao vidjeti kako s migrantima postupa hrvatska policija, rekao je Božinović. Ponovio je da hrvatska policija postupa po zakonu i ne dopušta ulazak ilegalcima u RH.

– Taj gospodin je dobio zabranu ulaska u Hrvatsku od tri godine. Tako ćemo postupati sa svakim, kaže.

Odgovarajući na pitanje o suočavanju s problemom krijumčarenja ljudi, ministar je kazao da Hrvatska ima resursa za to.

 

Zoran Ničeno: Ne protjerujemo migrante u BiH, odvraćamo ih na granici

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari