Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar financija Marić: O pitanju mirovinskog sustava potrebno povući određene poteze

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a, kako je o pitanju mirovinskog sustava potrebno “povući određene poteze”, upozorivši da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u Hrvatskoj značajno ispod prosjeka drugih zemalja.

Podsjetivši da u Hrvatskoj za mirovine godišnje nedostaje 17 milijardi kuna, Marić je rekao kako je glede toga potrebno povući određene poteze.

“Gledamo praksu i situaciju u drugim zemljama i u okruženju. Svi se suočavamo s izazovima vezano uz demografske prilike, gospodarske okolnosti i slično”, kazao je Marić novinarima uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a upitan o stanju u mirovinskom sustavu.

Upozorio je i da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u našoj zemlji značajno ispod prosjeka drugih zemalja – ispod 1,3 na jednog umirovljenika. Marić je rekao i da je prosječna mirovina u Hrvatskoj na svega oko 40 posto prosječne plaće, što žele promjeniti.

Upitan je li dogovoreno prolongiranje sanacijskog kredita brodogradilištu “Uljanik”, odgovorio je kako će o tome sutra o tome imati više informacija. Smatra i kako postoji “velika vjerojatnost da će prva polovica toga biti protestirana”.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, upitan o mirovinskoj reformi, smatra kako u tom pitanju treba pratiti trendove što rade druge zemlje i ne treba “izmišljati toplu vodu”.  “Ako nešto rade Nijemci i Šveđani ne vidim razloga zašto ne bi i mi u Hrvatskoj”, kazao je Kujundžić.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenje radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža: Mostarskom Aluminiju prijeti gašenje

Objavljeno

na

Objavio

Direktor Aluminija Dražen Pandža upozorio je kako bi ova tvrtka kompanija pritisnuta velikim gubitcima i dugovanjima od petka mogla potpuno prestati s radom ako hitno ne dobiju potporu Vlade Federacije BiH, koja je najveći pojedinačni suvlasnik, za podmirenje obveza prema dobavljačima sirovina.

“Oni (dobavljači) nas podržavaju već 10-tak dana u našem radu i dali su rok petak 23. studenog. Nakon toga morat ćemo plaćati sve sirovine, što je uz ove cijene struje apsolutno nemoguće”, rekao je Pandža na izvanrednoj konferenciji za novinare u mostarskom Aluminiju.

Dugovanja i gubici mostarske tvrtke iznose 360 milijuna maraka (oko 180 milijuna eura), što je rezultat niske cijene metala i visoke cijene električne energije, te višegodišnjih loših ugovora koje je imala ta kompanija. Prije mjesec dana prijetilo joj je isključenje električne energije zbog obveza prema elektroprivrednim kompanijama u iznosu od 90 milijuna eura, te regulatorima na elektroenergetskom tržištu. U međuvremenu je Vlada Federacije BiH obećala izdvojiti potporu Aluminiju te omogućiti isporuku električne energije.

Po riječima direktora Pandže, stanje se nije promijenilo zbog čega doslovno kupuju električnu energiju iz dana u dan.

”Mi nismo riješili nabavku električne energije i još uvijek plaćamo struju dan za dan. To je ekstremna situacija jer dan unaprijed moramo plaćati struju. Ne znamo hoćemo živjeti 24 ili 48 sati”, rekao je direktor Aluminija.

Mostarski Aluminij, koji je jedan od najvećih izvoznika u BiH te najveća kompanija u Hercegovini, u većinskom je vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 44 posto koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je Vlada RH suvlasnik i ima 12 posto dionica te tvrtke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tijekom 2017. u Hrvatsku pristiglo 1,07 milijardi eura novčanih doznaka hrvatskog iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

U 2017. godini u Hrvatsku je pristiglo 1,07 milijardi eura inozemnih doznaka, od čega većinu čine novčane doznake hrvatskog iseljeništva, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. To je znatno više, nego 2014. kada je uplaćeno 870 milijuna eura.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a, gdje živi hrvatsko iseljeništvo.

-Većinu transfera čine novčane doznake iseljenika, koji novac šalju u svoje matične zemlje – napominje se u Eurostatovu izvješću.

Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. godini zabilježile su ponovno Portugal i Poljska, i to u iznosu od 3,6 milijarde, odnosno 3,1 milijarde eura. Slijedi Rumunjska, s 2,8 milijardi eura, i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura.

Među zemljama članicama čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od 10,6 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa 7,3 milijarde eura, Velika Britanija, s odljevom od 6,8 milijardi eura, te Italija, sa 6,1 milijardom eura.

Iz Hrvatske je u druge zemlje u istom razdoblju poslan iznos od 248 milijuna eura.

Podsjetimo, hrvatsko iseljeništvo, odnosno Hrvati koji žive i rade u inozemstvu, poslali su tijekom 2014., na račune svojih obitelji u Hrvatskoj 870 milijuna eura, odnosno 6,6 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari