Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Horvat: Hrvatska u ovom trenu ima mjera u ukupnom iznosu na razini 10% BDP-a

Objavljeno

na

Ministar gospodarstva Darko Horvat gostujući u Dnevniku N1 rekao je da Vladin paket mjera za spas gospodarstva “nije flaster, nego set konkretnih prijedloga, već sprovedenih u djelo mjera koje u ovom trenu hrvatski poduzetnici i radnici koriste”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je u Dnevniku N1 da sve mjere prvog i drugog seta idu u smjeru zaštite svakog radnika i svakog radnog mjesta, obrta i trgovačkog društva te da se pripremaju ne samo za “ozdravljenje hrvatskog gospodarstva, nego sveukupnog stanja u Hrvatskoj”.

“Nakon korone slijedi opet nova bitka, bitka za gospodarski rast i oporavak, i bitka za mjesto Hrvatske u punopravnom članstvu u EU. Ono što svaki građanin Hrvatske mora znati, Hrvatska u ovom trenu ima mjera u ukupnom iznosu nna razini 10% BDP-a. Nisu to napravile niti Slovenija, ni Austrija, ni Češka, ni Slovačka, ni Danska, ni Nizozemska. Hrvatska je napravila iskorak, dala je poduzetnicima veliko povjerenje i očekuje povratnu vezu da u ovom procesu koji se zove sprečavanje utjecanja širenja koronavirusa, Hrvatska vlada želi podijeliti odgovornost, ali podijeliti i ingerenciju nad time da svaka kuna koja iz državnog proračuna ide prema poduzetniku, u krajnosti završi kod hrvatskog radnika”, rekao je ministar Horvat.

Što se tiče kontrole uplate subvencija i eventualnih mogućnosti zlouporabe, Horvat je rekao da se radi o mjeri koju je jednostavno kontrolirati.

“Svako trgovačko društvo ili obrt u trenu kad isplaćuje plaće kroz JOPPD obrazac, poreznoj upravi mora dati sve podakte i mi ćemo na mjesečnoj razini vidjeti je li poslodavac od dobivenih 4 tisuće kuna platio radniku. Nemamo ništa protiv da poslodavci daju i više ako su u mogućnosti i obračunaju na drugi način iznos sredstava jer na taj iznos za svakog radnika poslodavac će morati platiti poreze i doprinose”, pojasnio je.

Rekao je da preko 448 različitih nameta “tište hrvatske poduzetnike” i da su ad hoc metodom mogli napraviti više štete, ukidanjem onih dijela nameta koji na terenu polučuju investicijski ciklus i dio su gospodarskih aktivnosti. Pripremali su se, kaže, drugačijom analizom pa će prvi akcijski plan djelomičnog umanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta dobiti drugačiju formu.

“Kad budemo sigurni da ne impliciramo probleme, izaći ćemo se takvim prijedlogom pred Vladu”, rekao je Horvat.

Komentirajući zahtjeve za pomoć pri ulaganju, rekao je da se ne radi o pomoći, nego zakonodavnom okviru.

“Nisu to pomoći, to je zakonodavni okvir koji Vlada i ministarstvo kontinuirano provode. Imali smo u proteklih nekoliko dana devet potvrda iznosa otprilike milijardu kuna novih investicija, ali veseli me što smo zaprimili 36 novih zahtjeva ukupnog gabarita na razini milijarde i pol. Do novih godišnjih financijskih izvješća i te ćemo potvrde staviti na stol i izdati. Govorimo o sigurnim zahtjevima na razini otprilike dvije i pol milijarde, a pred nekoliko dana smo potpisali 103 nove odluke, kroz tzv. novi natječaj temeljen strategijom pametne specijalizacije ukupnog iznosa 341 milijuna nepovratnih sredstava koji će generirati novi investicijski ciklus na razini preko 700 milijuna kuna. U fazi završetka obrade je i natječaj kojim potičemo nova inovativna rješenja, za koja smo pripremili europska sredstva preko 770 milijuna kuna, bespovratnih. To je dodatna financijska injekcija koja će nakon 5. mjeseca generirati novi investicijski ciklus”, objasnio je Horvat.

Istaknuo je da krizu neće podnijeti samo realan sektor te da “u fazi solidarnosti svi segmetni hrvatskog gospodarstva moraju solidarno podnijeti teret”:

“Već ovim mjerama koje više nisu odgoda nego otpis potraživanja, poslali smo jasnu poruku radnicima, ali i poduzetnicima. Dajemo povjerenje kakvo nijedna Vlada nije dala poduzetničkom sektoru – da stojimo iza njih, da smo spremni osigurati njihovu likvidnost, a kad se kriza svede na minimum, isto tako početi dizati hrvatsko gospodarstvo i opet doći na stope rasta koje smo napustili ne svojom krivicom.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari