Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Horvat: O Đuri Đakoviću pregovaramo s vladom SAD-a i dvije europske tvrtke

Objavljeno

na

Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je u subotu da će radnicima Đuro Đaković grupe uskoro biti isplaćena zaostala plaća te da se budućnosti te kompanije razmatra s dva potencijalna strateška partnera i Vladom SAD-a.

Horvat je potvrdio današnju informaciju brodsko-posavskog župana Danijela Marušića da će radnici Đure Đakovića dobiti plaću sljedeći tjedan.

“Mogu potvrditi da je izvor financiranja plaće osiguran i, siguran sam, isplatit ćemo ju sljedeći tjedan”, rekao je Horvat u stanci razgovora s poslovodstvom Đure Đakovića i bankarima.

Dodao je da će rješenje za isplatu plaća biti slično kao u Uljaniku i 3. maju.

Zamolio je dobavljače koji su krenuli u blokadu računa Đure Đakovića d.d. ili ovisnih društava za strpljenje, dodavši kako ministarstvo ima plan međufinanciranja dovršetka proizvodnje onoga što je pred isporukom.

Izvijestio je i da su “dvije vlade vrlo blizu vrlo interesantnog ugovora, predmet kojega je budućnost Đure Đakovića”, o pretvaranju Đure Đakovića u logistički i servisni centar vojne opreme. Na pitanje koja vlada, uz hrvatsku, sudjeluje u tim pregovorima, rekao jer da je to vlada SAD-a.

Objasnio je da traju razgovori između hrvatskog i američkog ministarstva obrane o zajedničkom projektu u koji bi se financijski, logistički i transferom znanja, uključilo američko ministarstvo obrane.

“Perspektiva postoji, na stolu je lijep financijski aranžman i mislim da bismo se i mi u Vladi i menadžment Đure Đakovća trebali potruditi da do tog posla dođe”, rekao je Horvat.

Mediji su nedavno izvijestili o navodnom interesu američke kompanije BAE Systems za ulazak u vlasničku strukturu Đuro Đaković grupe, pri čemu BAE razmatra otvaranje središta za održavanje oklopnih vozila Bradley u u Slavonskom brodu.

Razmatra se, rekao je Horvat, i strateško partnerstvo za Đuru Đakovića, te izvijestio da su u tijeku razgovori s dvije europske kompanije koje su pokazale interes. Njihovi predstavnici pozvani su su Hrvatsku, a jedna je potvrdila da će se odazvati, rekao je Horvat.

Novi predsjednik uprave Đuro Đaković grupe trebao bi po njegovim riječima biti imenovan u iduća dva tjedna.

Na tvrdnje župana Marušića kako novac možda “nestaje” u Đuri Đakoviću, rekao je da se, bude li potrebe, revizija poslovanja može napraviti i prije kraja poslovne godine.

Zbog neisplate plaće za rujan, od četvrtka, 24. listopada većina radnika Đure Đakovića je u štrajku te, osim plaća, traže i ostavku članova Uprave jer smatraju da nisu sposobni voditi tvrtku.

Predsjednik Uprave Đuro Đaković grupe Marko Bogdanović 30. listopada podnio je ostavku, uz obrazloženje da se grupacija nalazi u nezavidnoj situaciji zbog dva ključna problema – nemogućnost financijskog praćenja proizvodnje vagona za izvoz i nedostatka vlastitog kapitala u društvu. (Hina)

 

Plenković o sudbini Đure Đakovića: Dugoročno imamo nekoliko jako dobrih ideja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari