Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Horvat: Radnici Đure Đakovića dobit će plaću

Objavljeno

na

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je četvrtak da tvrdnje po kojima je lagao radnicima Đure Đakovića u vezi isplate plaća iznose oni koji manipuliraju radnicima te istaknuo da će radnici dobiti zaostalu plaću, kako je i najavio.

Na novinarsko pitanje o tvrdnjama da je lagao radnicima Đure Đakovića kad je najavio isplatu zaostalih plaća zbog čega radnici prijete dolaskom na Markov trg na Badnjak, Horvat je odgovorio da “to ne tvrde radnici”, nego “oni koji manipuliraju radnicima.”

“Odgovorno stojim iza svake riječi koju sam dao kod svog zadnjeg posjeta Đuri Đakoviću i bit će upravo tako kako sam najavio. Radnici će drugu plaću dobiti, a što će se dalje događati s plaćama u ovom trenutku ne želim komentirati”, rekao je Horvat, koji je nazočio potpisivanju ugovora o gradnji dviju cesta u Industrijskoj zoni Kukuljanovo.

“Radnici Đure Đakovića dobili su plaću koju sam obećao. Šezdesetak radnika ostalo je bez plaće iz dijela Đure Đakovića koji se zove Industrijska rješenja. Dogodila se jedna nekorektnost, jer smo i za njih pronašli izvor za plaću, ali blokada računa koja se dogodila spram neisplaćenih otpremnina, poremetila je malo dinamiku”, dodao je Horvat.

Rekao i kako Ministarstvo gospodarstva, kroz Centar za restrukturiranje radi na promjeni menadžmenta u Specijalnim vozilima te da će se nakon toga krenuti u restrukturiranje.

Na pitanje ima li straha od dolaska radnika na Markov trg, rekao je da nema nikakvog straha.

“Potpuno nepotrebno, sve što može država i čini, država je manjinski vlasnik, ali će, kao i u mnogim drugim slučajevima, opet podmetnuti leđa i Đuro Đaković neće u stečaj”, rekao je Horvat.

Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorili su u četvrtak Vladu da je stanje u Đuro Đaković grupi alarmantno. Traže hitan sastanak na kojem bi se odredio datum kada će kompanija dobiti novu Upravu i pokrenuti proizvodnju, inače će Badnjak dočekati na Markovu trgu.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel kaže da situacija u ĐĐ grupi nalikuje na probleme koji su se pojavili u propalom brodogradilištu Uljanik.

Predsjednik SMH-a Siniša Kosić ustvrdio je da Horvat, dok je bio u Slavonskom Brodu među radnicima, nije bio pod pritiskom kada je davao obećanja, ali nije ih ispunio.

Očekujemo da predsjednik Vlade preuzme inicijativu, u protivnom će radnici dočekati Badnjak na Markovu trgu, zaprijetio je šef SMH-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari