Pratite nas

Hrvatska

Ministar Krstičević: Intenzivno radimo na nabavi borbenih aviona

Objavljeno

na

Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je u četvrtak u Hrvatskom saboru da Hrvatska intenzivno radi na nalaženju optimalnog rješenja za opremanje hrvatskoga ratnog zrakoplovstva borbenim avionima novije generacije.

“Vlada Republike Hrvatske ostaje čvrsto opredijeljena za pronalaženje optimalnog rješenja za opremanje hrvatskog ratnog zrakoplovstva borbenim avionima novije generacije i na tome intenzivno radimo”, rekao je ministar obrane podnoseći Saboru godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu.

Podsjetio je kako je u ožujku prošle godine donesena odluka o nabavi višenamjenskih borbenih aviona od Izraela na temelju transparentno provedenog postupka, stručnih analiza i stručnih konzultacija s SAD-om i Izraelom, te istaknuo kako Hrvatska nije mogla utjecati na pregovore između SAD-a i Izraela koje se nisu uspjele usuglasiti o uvjetima. “Vlada RH u postupku nabave višenamjenskih borbenih aviona nije ništa krivo napravila, dobili smo odgovore na sva pitanja i sva jamstva”, kazao je Krstičević.

SDP je najavio da će biti suzdržan o izvješću o obrani za 2018. jer, rekao je Franko Vidović, nije napravljena analiza propasti posla nabave borbenih aviona.

“Iako je načelno izvještaj dobar i daje dobru sliku stanja, smeta nam što nismo dobili analizu propasti posla nabave borbenih aviona, očekujemo analizu uzroka i razloga propasti nabave”, kazao je Vidović ustvrdivši kako je bolje ne kretati u drugu nabavu bez analize prve.

“Dobili smo stanica i pol teksta u kojem ne piše ništa osim da je Hrvatska napravila sve dobro, ništa od svih onih dopisa iz SAD-a, ministar misli da smo zaboravili sve laži koje je izrekao u tom poslu”, rekao je njegov stranački kolega Peđa Grbin.

Stjepan Čuraj (HNS) smatra kako je o nabavi borbenih aviona sve već više puta rečeno, izrazivši nadu da će se u sljedećem razdoblju to uspjeti riješiti.

Vesna Pusić (GLAS) problematizirala je rast obrambenog proračuna u 2018. koji je, kako tvrdi, iznosio isto kao ukupni proračun Ministarstva kulture. “Hrvatska vojska je ponos Hrvatske, ali je ponos Hrvatske i hrvatsko obrazovanje, znanost i kultura”, rekla je.

Krstičević je podsjetio da je od 2011. do 2015. oduzeto Ministarstvu obrane 1,2 milijarde kuna, skoro 26 posto te upitao Pusić, koja je tada bila u Vladi, je li se pitala kako je tada bilo hrvatskom vojniku.

Miroslav Tuđman (HDZ) pojasnio je kako povećanje proračuna za obranu na s 1,2 na 1,7 posto BDP-a došlo zbog promjene metodologije jer su mirovine za pripadnike vojske sada u to uključene “Da se ne bi tumačilo kako Vlada ulaže u vojsku a ne ulaže u znanost i obrazovanje”, naglasio je.

Podnoseći izvješće, ministar Krstičević izvijestio je kako je obrambeni proračun u 2018., nastavio s rastom započetim 2017. Povećanje proračuna 2018. godini iznosilo je 445 milijuna kuna ili 10, 2 posto u odnosu na godinu ranije čime je omogućeno lakše planiranje i ubrzava se modernizacija i opremanje vojske, istaknuo je.

Dodao je kako je nastavljeno opremanje Hrvatske vojske naprednim borbenim sustavima, intenzivirana obuka i vježbe u međunarodnim i nacionalnim aranžmanima, pokrenuto niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju pričuvne komponente. Podsjetio je i da su vraćena oduzeta i poboljšana postojeća materijalna prava pripadnika HV-a, proveden razmještaj dijela postrojbi u Pločama i Varaždinu te nastavljeno dragovoljno vojno osposobljavanje.

Ministarstvo obrane dobilo je prošle godine za svoj rad po prvi put bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju o financijski izvještajima za 2017., pohvalio se ministar te naglasio kako je pitanje obrane i Hrvatske vojske nadstranačko pitanje i da je svim u interesu da imamo jaku i sposobnu vojsku.

Iako je većina zastupnika hvalila povratak vojske u pojedine gradove, Peđa Grbin (SDP) nije sretan zbog povratka HV-a u Pulu . “U ovom trenutku ne postoje razlozi za stacioniranje pojedinih jedinici u Puli jer smatram da u tom dijelu nema ugroza”, kazao je.

“Iako Vas to žulja i nije Vam drago, Hrvatska vojska će doći u Pulu”, poručio mu je ministar Krstičević istaknuvši kako su potporu tome dali i gradonačelnik i župan te da će se vojarna zvati “Hrvatski branitelji Istre”.

Godišnje izvješće o obrani prikaz je aktivnosti Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, strukture obrambenih resursa i ostvarenja razvojnih projekata i prioriteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Programom ‘Zvjezdano ljeto’ Karlovac obilježava svoj 440. rođendan

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Tradicionalnim paljenjem ivanjskih krijesova na obalama Kupe u Karlovcu, u nedjelju je počelo “Zvjezdano ljeto”, manifestacija s više od 200 kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja koji će se održavati do 13. srpnja kad Karlovac slavi svoj rođendan.

Direktorica karlovačke Turističke zajednice Marina Burić rekla je da je Karlovac među rijetkim gradovima koji znaju točan datum svog rođendana.

Karlovac zna da je njegova gradnja počela 13. srpnja 1579. u obliku šestokrake zvijezde pa se stari dio grada i zove Zvijezda, baš kao i manifestacija “Zvjezdano ljeto” koja, kako je rekla Burić, zaslužuje pažnju široke publike.

“S ponosom možemo reći da je od 1. siječnja do 20 lipnja u Karlovcu noćilo 16 posto više turista nego u istom razdoblju lani, a u prva tri tjedna lipnja 27 je posto više noćenja više nego prošlogodišnjeg lipnja. Dobre rezultate očekujemo i na dalje, jer je Karlovac po mnogo čemu jedinstven”, rekla je Burić.

Zamjenica karlovačkog gradonačelnika Andreja Navijalić pozvala je sve Karlovčane i turiste da prate programe kojim će Karlovac obilježiti svojih 440 godina, između ostalog i predstavama Karlovačkog Kazališnog Festivala (KaKaFe), festivalom balona, otvorenjem Muzeja Domovinskog rata.

Bit će tu i Međunarodni festival folklora, s popratnim kulinarskim programom ‘Okusi svijeta’, Dnevni boravak s koncertima i Rođendanski bal. Ove će godine na ‘Starom placu’ na Rođendanskom balu zaplesati 440 parova, a prijave još traju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari