Pratite nas

Pregled

Ministar Krstičević: Ulaganje u europsku obrambenu industriju je ulaganje u sigurnost građana

Objavljeno

na

Foto: PIXSELL / J. Regovic / MORH

Ulaganje u europsku obrambenu industriju je ulaganje u sigurnost građana, a za to su potrebna odgovarajuća sredstva, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u srijedu, drugog dana Međuparlamentarne konferencije u Zagrebu.

“Želio bih istaknuti koliko je važno imati adekvatna sredstva za razvoj i istraživanja u području obrane. Ulaganje u europsku obrambenu industriju je ulaganje u sigurnost naših građana, europsku suradnju, ekonomski razvoj i zapošljavanje”, rekao je Krstičević na temetskoj sjednici o jačanju europske obrambene suradnje i industrije.

Tom je sjednicom počeo drugi i završni dan Međuparlamentarne konferencije o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP).

Krstičević je predstavio prioritete i aktivnosti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u području obrane i sigurnosti.

Istaknuo je četiri prioriteta: daljnju provedbu, konsolidaciju i koherentnost obrambenih EU inicijativa (PESCO, CARD, vojnu mobilnost, Europski obrambeni fond), jačanje EU-NATO suradnje i transatlantskih odnosa, jačanje industrijske i istraživačke dimenzije obrane s naglaskom na ulogu malog i srednjeg poduzetništva, te jačanje napora Europske unije na području jugoistočne Europe u domeni sigurnosti i obrane.

Cilj tih inicijativa je razvoj sposobnosti kroz suradnju, izbjegavanje dupliciranja i nepotrebnog trošenja kako materijalnih tako i ljudskih resursa, kazao je.

Europski obrambeni fond (EDF) jedan je od alata za koji Hrvatska smatra da će imati pozitivan učinak na jačanje europske obrambene industrije te da će potaknuti daljnju sinergiju između oružanih snaga i civilnog industrijskog sektora, rekao je ministar.

“Stoga smatramo da je vrlo važno osigurati adekvatna financijska sredstva za EDF unutar Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. ”

Međutim, trenutačno se ne predviđa više od 7 milijardi eura za EDF, a to je znatno smanjenje sredstava, kazao je dodavši da RH podržava prvotni prijedlog koji je bio 13 milijardi eura, a koji je podržao i Europski parlament.

Glavni direktor za obrambenu industriju i svemir EK-a Timo Pesonen kazao je da je važno razvijati strateška partnerstva i transatlantsku suradnju, ali i pojačati ulaganja u istraživanja i razvoj u cilju jačanja vlastite autonomije.

Također je istaknuo važnost financijske potpore Europskom obrambenom fondu i rekao da rezovi negativno utječu na obrambenu suradnju među članicama.

Pawel Herczynski, zamjenik glavne tajnice Europske službe za vanjsko djelovanje zadužen za ZSOP i odgovor na krize, izrazio je nadu da će biti dovoljno sredstava za obranu u novom VFO-u.

“Ambicije EU-a u području sigurnosti i obrane vjerodostojne su i učinkovite samo ako poduprijete potrebnim resursima”, naglasio je dodavši da se to mora osigurati. (Hina)

Jan Ivanjek: Hrvatska je sa svih strana okružena prijetnjama i zato je nužno stalno jačanje vojske

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

SSSH poziva Vladu da skraćivanjem radnog vremena spasi radna mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je u petak Vladu da iskoristi instrument skraćivanja radnog vremena, koji je pokrenula Europska komisija, i nacionalnim propisima zaštiti radnike i pomogne poslodavce da premoste krizu bez otpuštanja.

Prijedlog modela skraćenja radnog vremena Europske komisije, naziva “SURE”, vrijedan 100 milijardi eura, o kojem bi se trebalo odlučivati na sastanku planiranom za sljedeći tjedan, sadrži kratkoročne mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i plaća radnika tijekom krize uzrokovne koronavirusom.

Pridružujući se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC), upućenom ministrima financija država članica Europske unije i Vijeću, SSSH je zatražio od Vlade da podrži inicijativu i donose nacionalne propise kojima će se zaštiti radnike javnim sredstvima i tako pomoći poslodavcima da premoste krizu, bez otpuštanja i snižavanja plaća radnika.

Europski sindikalni pokret je, navodi SSSH, izrazio zadovoljstvo što je EK uvažila sindikalne zahtjeve i brzo usvojila mjere za zaštitu nezaposlenih, te mjere podrške modelu skraćenja radnog vremena.

SURE je hitno potreban kako bi se spriječila masovna nezaposlenost, pad prihoda radnika i recesija, zaključuju u SSSH-u.

Predsjednik sindikalne središnjice Mladen Novosel poručio je da Hrvatska treba takav zakon i da će se SSSH boriti da se tu inicijativu iskoristi za njegovu razradu i usvajanje.

Glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini upozorio je da “ambiciozne mjere” ne mogu čekati dok se svakodnevno gase brojna radna mjesta.

“Važno je da sve zemlje članice uspostave skraćeno radno vrijeme ili slične sustave uz potporu instrumenta SURE i da te mjere pokrivaju sve radnike i tvrtke, uz uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje i provedbu”, rekao je Luca Visentini.

ETUC je pozvao i države članice EU da brzo stave na raspolaganje Europskoj komisiji potrebna jamstva kako bi mjera bila operativna što prije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Ivan Hren: Skinut ćemo sjeverni toranj kako bi se uklonila opasnost

Objavljeno

na

Objavio

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je u srijedu da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja.

“Nećemo raditi rekonstrukciju, nego samo skinuti opasnost koja prijeti”, rekao je mons. Hren za N1 televiziju dodavši kako je južni toranj pao jer je, kako statičari kažu, bio ukrućen skelama.

Podsjetio je da je u ponedjeljak okupio ekipu koja je radila na katedrali te su naručene dizalice i počeli micati kamenje koje je prijetilo i Nadbiskupskom dvoru nasuprot katedrale.

“Sjeverni toranj ostao je visjeti, a kad smo uspjeli doći do snimke o stanju, okupili smo statičare i vidjeli da je daleko manja šteta da ga skinemo mi nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”, rekao je Hren.

Oba su tornja, naglasio je, na istoj koti, a ovaj je potres pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Bolle.

Što će se i kako dalje raditi pitanje je vremena, statike, procjene i odluke, napomenuo je.

Podsjetio je i kako su unutar katedrale zaštitili sarkofag blaženika Alojzija Stepinca. “Mičemo sve kipove sa zidova, maknut ćemo i vitraje da se ne bi dogodila veća šteta, a radimo i projekt skele kako bismo mogli uopće snimiti do koje mjere je oštećena statika i na koji način ćemo raditi, a što će raditi struka”, rekao je mons. Hren.

Istaknuo je i kako zasad nemaju točne i egzaktne podatke o troškovima i šteti.

Foretić: Štete se još utvrđuju

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić također je istaknuo da se štete još utvrđuju, dodavši da će se one još dugo evidentirati i gledati.

Tek onda ćemo moći reći što nas sve očekuje u budućnosti, rekao je.

Sada skidamo sve od lanterne pa do vrha križa sjevernoga tornja, naglasio je dodavši kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 mm, koje sve drže u jednom komadu.

Smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili pa bi se zbog toga mogao srušiti cijeli zvonik.

“Cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 cm”, rekao je Foretić i dodao kako vrh sjevernoga tornja planiraju skinuti u jednom komadu.

Skidat ćemo ga dizalicom od 500 tona, a drugom dizalicom ćemo ga obuhvatiti oko cijeloga zvonika i pokušati spustiti sve u jednom komadu, objasnio je

Naglasio je da će tek kad detektiraju sve što se dogodilo, napraviti analize i statičke modele pa onda vidjeti koja se ključna mjesta mogu na neki način statički ojačati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari