Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Hrvatska se zauzima za produbljivanje eurozone

Objavljeno

na

Hrvatska se zauzima za produbljivanje eurozone i ne vidi razloga za zabrinutost ako do nekih promjena dođe i prije njezina ulaska u skupinu zemalja sa zajedničkom valutom jer nova će pravila vrijediti i za zemlje koje su na putu usvajanja eura, izjavio je u utorak ministar financija Zdravko Marić.

U Europskoj uniji vodi se rasprava o proračunu za eurozonu iz kojeg bi se financirale investicije i napori na strukturnim reformama u zemljama članicama. O tome je bilo riječi i na sastanku euroskupine u inkluzivnom formatu, koji okuplja sve ministre financija zemalja članica, a ne samo one iz eurozone.

“Uvijek na svim sastancima tražim da sve ono što se odluči za eurozonu vrijedi i za one zemlje koje optiraju, koje su na putu prema uvođenju eura. Mi vodimo brigu da jednaka pravila vrijede za sve. Podržavamo sve aktivnosti na produbljivanju Europske monetarne unije”, rekao je Marić.

Kazao rekao da Hrvatska ne žuri previše s rokovima ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II, obvezni korak koji prethodi ulasku u monetarnu uniju.

“Mi smo na neki način čekali trenutak kada je možemo pristupiti prvom koraku, u ovom slučaju tečajnom mehanizmu, a to je kada sredimo našu fiskalnu situaciju i učinimo određene iskorake koji su potrebni kako bi se pokrenuo proces. Sada nas očekuje rad na pismu namjere, ne žurimo previše s rokovima jer želimo prije svega dobro pripremiti teren”, izjavio je Marić.

Na sastanku ministara financija raspravljalo se i o izvješću Europske komisije o članicama u sklopu zimskog paketa europskog semestra. Naime, Komisija je potkraj veljače ustvrdila u tom svom izvješću da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne ekonomske neravnoteže već samo ekonomske neravnoteže te tako izlazi iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojem je bila od ožujka 2014.

Što se Hrvatske tiče, Marić je rekao da je izvješće jako dobro, da su prepoznati reformski napori Vlade i da je zato Hrvatska napredovala u smislu da je izišla iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Jedna od točaka dnevnog reda bilo je i pitanje trošarina na alkoholna pića. Marić je rekao da prijedlog o kojem se raspravljalo ne odudara od hrvatskih stajališta.

“Hrvatska ima veliki broj malih proizvođača jakih alkoholnih pića, što je naša tradicija i dio naše ukupne kulture i tradicije. Taj kompromisni prijedlog o kojem se danas raspravljalo ne odudara od naših stajališta s obzirom da zahtjevi nekih zemalja članica da se uvedu kvantitativna ograničenja nama i dalje odgovora, jer ti prijedlozi o količini idu čak i preko onoga što trenutačno imamo u našem zakonodavstvu”, rekao je Marić.

(Hina)

 

Ministar Marić: Održivi rast ne može se bazirati samo na turizmu i sličnim djelatnostima

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Vraćanje na investicijski rejting potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak kasno navečer da je vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog rejtinga od strane rejting agencije Standard & Poor’s potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru.

Agencija S&P povisila je u petak rejting Hrvatske na ‘BBB-/A+’, uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju, zahvaljujući poboljšanje stanja u proračunu i gospodarskom oporavku.

Potvrda dobrog smjera

„Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše Vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate”, kazao je premijer novinarima u Saboru.

Dodao je da su ti reformski pothvati i strukturne reforme i fiskalna konsolidacija.

„Upravo ta dva bitna elementa su prepoznali analitičari S&P-a i poslali nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju sada potvrđen i od njih“, izjavio je Plenković.

„Nakon što smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kada smo u tri godine za deset postotnih poena smanjili udio duga BDP-a, kada smo brži u tome nego mnoge druge zemlje, kada se spremamo za ulazak u europski tečajni mehanizam, kada su svi gospodarski pokazatelji u plusu, onda je ovo signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, mirovinskom reformom koju se prepoznali kao jednu od ključnih strukturnih reformi, s postignućima u domeni turizma, glede osobne potrošnje i s činjenicom da je čitav paket tih aktivnosti hrvatske Vlade omogućio da se po ovoj agenciji nakon šest i pol godina vratimo na investicijski rejting“, poručio je premijer.

Kazao je i da je to odlična vijest za Hrvatsku i za gospodarstvo.

„Siguran sam da se na ovaj način širi i baza i krug potencijalnih investitora u Hrvatsku, a posljedično tome vidjet ćemo daljnji trend onoga što je dobro za gospodarstvo i za građane, a to je, naravno, i smanjivanje kamatnih stopa“, dodao je premijer.

Istaknuo je da je to poticaj za Vladu da nastavi dosadašnjim putem i da te reforme budu još vidljivije i da ih bolje prepoznaju, prije svega, građani, a potom i međunarodne financijske institucije.

Premijer je poručio i da se nada da će i druge dvije agencije – Fitch i Moody’s – dati ohrabrujući trend kao što je ovaj danas.

Odluka o Uljaniku bit će na temelju analiza

Upitan hoće li ovo imati utjecaja na odluku o Uljaniku kazao je da bi „izdvojio dva specifična elementa u analizi S&P-a“.

„Prvo je da su oni koji su pratili situaciju vezanu za Agrokor, za prijetnje koje bi za hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav imao kolaps Agrokora u najvećoj mjeri otklonjen. Dakle, oni odaju priznanje Hrvatskoj na način na koji je reagirala na najveći sistemski rizik kojeg smo imali za hrvatsko gospodarstvo proteklih godina. Ta činjenica je izrazito važna i ohrabrujuća da se prepozna koliko je taj potez prije dvije godine bio odvažan, koliko je spriječio negativne posljedice i na radna mjesta i na gospodarstvo i na brojne subjekte, a ne na samu kompaniju“, pojasnio je.

„Druga, koja se tiče Uljanika, pokazuje da oni u ovom trenutku procjenjuju da smo načinom kako smo se konsolidirali, kako je porasla otpornost Hrvatske na krizne situacije, a krizna je situacija ako morate isplatiti 3,1 milijardu kuna državnih jamstava za brodove koji su naručivani prije. Mi smo to napravili na način da nije bilo nekog kriznog poreza, rebalansa proračuna, škara po svim mogućim resorima ili izdacima jer smo imali snage, bili smo fiskalno konsolidirani i otporni. I tu oni vide da smo čak glede Uljanika smanjili potencijalne rizike koji se na nas odnose”, kazao je premijer.

Dodao je da S&P izglede za rejting drži stabilnima, što znači da će agencija pratiti daljnje napore Vlade i vidjeti na koji način nastavlja s reformskim pothvatima i gospodarskim rastom.

„Ovo neće direktno utjecati na odluku o Uljaniku, mi ćemo odluku donositi na temelju analiza svih mogućih reperkusija, i političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, ali i regionalnih i europskih jer svako restrukturiranje mora proći sukladno pravilima o državnim potporama i odobrenjem na razini Europske komisije“, istaknuo je premijer.

Na pitanje novinara kazao je da „nije s ministricom Žalac razgovarao o njenim navodima da ima indicije da joj netko iz stranke podmeće afere“.

„Neću uopće o tome razgovarati jer je to nebitna tema. Ovo je bitna tema jer smo vam došli reći koliko je važan današnji signal S&P-a za ono što je bitno u radu Vlade“, dodao je.

Na pitanje uživa li ministrica Žalac njegovo puno povjerenje, odgovorio je „ministrica radi svoj posao i dalje normalno“, a na ponovljeno pitanje, uzvratio je „sve sam vam rekao“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB u 2018. ostvarila neto dobit od 16,39 milijuna maraka

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar u prošloj godini ostvarila je neto dobit od 16,39 milijuna maraka, nakon što je godinu ranije poslovala s dobitkom od 237,4 tisuće maraka, pokazuje financijsko izvješće tog društva objavljeno na stranicama Sarajevske burze.

Poslovni prihodi Elektroprivrede HZHB u promatranom razdoblju su za 51 posto veći nego godinu ranije, i iznose 442,01 milijuna maraka, dok su 2017. godine iznosili 292,48 milijuna.

Poslovni rashodi su za 37,5 posto veći nego godinu ranije i iznose 416,21 milijun maraka.

Poslovna aktiva ovog društva u promatranom razdoblju je iznosila oko 1,28 milijardi maraka, a 2017. godine 1,24 milijarde, dok je ukupan kapital smanjen za 0,4 posto s 854,12 milijuna na 850,18 milijuna maraka.

Elektroprivreda HZHB u 2018. godini imala je 2 129 uposlenika, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari