Pratite nas

Politika

Ministar Marić: Nema razmirica između HNS-a i HDZ-a oko referenduma

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je u četvrtak da nema razmirica između HDZ-a i HNS-a oko referenduma protiv mirovinske reforme, istaknuvši da su rasprave o mirovinskoj reformi postojale i prije, ali su u konačnici svi dignuli ruke za to, dok je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila da je sadašnji mirovinski sustav neodrživ.

“Ne bih tako rekao. Imali smo mi te rasprave i prije, u konačnici svi smo dignuli ruku za to. Razgovarat ćemo”, rekao je Marić novinarima uoči sjednice Vlade na pitanje o navodnim sukobima između HDZ-a i HNS-a oko mirovinskog sustava i sindikalnog referenduma.

Upitan smatra li da treba spriječiti referendum o vraćanju dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovnu sa 67 na 65 godina, tako što će se izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju, Marić je odgovorio kako će se razgovarati o tome.

“Mirovinski sustav nije samo pitanje jednog ili trogodišnjeg proračuna, to je sustav, kao i zdravstveni, njega treba gledati kroz 20, 30 ili 50 godina”, kazao je.

Ovakav mirovinski sustav kakav imamo danas je neodrživ, a osobno mislim da povlaštene mirovine trebaju biti teški izuzetak, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Upitana treba li mijenjati zakon kako bi se spriječio referendum, istaknula je da treba iskoristiti mehanizme i razgovarati kako bi se sačuvalo 50 milijuna koji će se potrošiti na referendum i vidjelo može li se unaprijediti sustav. “Mislim da je to opcija koju bi svatko trebalo podržati”, kazala je.

Na pitanje je li više od 600.000 potpisa jasna poruka Vladi, Divjak je ustvrdila kako jest poruka, ali i ovoj i prethodnim Vladama. “Ili nije jasno komunicirano da se vidi koji problemi nastaju ako imamo ovakav omjer umirovljenika i zaposlenih ili ta rješenja većini nisu prihvatljiva”, ocijenila je.

Rješenje koje je prihvatio Sabor bilo je dobro, no je li ono jedino moguće – građani su poslali svoj signal potpisima da se možda može i drugačije, kaže Divjak.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marijana Petir u borbi za slobodnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

U kršćanskoj tradiciji nedjelja je tradicionalno neradni dan – za vjernike rezerviran za odlazak na svetu misu; dan je to posvećen obitelji i druženju s prijateljima. Hrvatska je većinski kršćanska zemlja, no nedjelja u Hrvatskoj za brojne građane nije slobodna – trgovine u Hrvatskoj mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Majke koje rade u trgovinama ne mogu nedjelju provesti sa svojom djecom, djeci su uskraćena oba roditelja, to je nenadoknadivo.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje je Petir provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.

„Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze“, objašnjava Petir.

U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora. Većina trgovačkih lanaca u stranom je vlasništvu i u svojim matičnim država ne rade, dok u Hrvatskoj rade što pokazuje licemjerstvo velikih i moćih. Kada je riječ o posljedicama po gospodarstvo –  podatci Porezne uprave pokazuju da je promet najveći petkom, a ne nedjeljom, stoga nema opravdanih razloga da se rad trgovina nedjeljom ne regulira.

Brojna istraživanja potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. „Takav radnik ne samo da ne posvećuje dostatno vrijeme članovima svoje obitelji, već je tijekom onog vremena koje s njima provodi ‘odsutnog duha’. Sve se to negativno održava na uspjeh braka, razvoj i ponašanje djeteta i vrijeme koje se posvećuje starijim osobama“, ističe Petir koja poziva sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima.

Marijana Petir se godinama zalaže za dostojanstveno radno vrijeme i slobodnu nedjelju. Kao zastupnica u Europskom parlamentu aktivno se uključila u adresiranje pitanja slobodne nedjelje kroz odbore u kojima je članica kao i kroz članstvo u Europskoj interesnoj skupini o ravnoteži između poslovnog i privatnog života i kroz potporu Europskom savezu za slobodnu nedjelju, a u veljači ove godine u Europskom je parlamentu predstavila i Hrvatski savez za nedjelju. Petir redovito podnosi amandmane na različita izvješća u kojima traži osiguravanje dostojanstvenog radnog vremena i slobodne nedjelje za zaposlene, posebice one u trgovini, a veliki broj njenih amandmana je i usvojen te je postao referenca za buduće zakonodavne akte.

Podsjetimo, zastupnica Petir se za uvođenje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena zalagala još kao zastupnica u Hrvatskom saboru, a upravo je na njezinu inicijativu Republika Hrvatska dosad dva puta mijenjala Zakon o trgovini, no Ustavni je sud odredbe toga zakona oba puta stavio van snage zbog prigovora trgovačkih lanaca. Petir je stoga odlučila otvoriti javni dijalog svih zainteresiranih strana kako bi se došlo do rješenja kojim se osigurava slobodna nedjelja i dostojanstven oradno vrijeme za zaposlene, posebice one u trgovinama.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Petir: Ako Srbija ne promijeni zakon kojim si je uzela ovlasti malog Haaga neće moći nastaviti svoj europski put

Objavljeno

na

Objavio

Zakonom o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije (ZORZ) Srbija si je uzela ovlasti malog Haaga. Otkrila je to hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na slučaju Veljka Marića, hrvatskog branitelja koji je doslovce „otet“ na granici a tek potom je za njim raspisana međunarodna tjeralica pod optužbom da je počinio ratni zločin.

Istražujući Marićev slučaj zastupnica Petir, ujedno i jedina hrvatska dužnosnica koja ga je posjetila u srbijanskom zatvoru gdje je bio pet godina, otkrila je da je sporni zakon na koji se Srbija pozvala kada mu je oduzela slobodu prijetnja za još tri stotine hrvatskih branitelja koji se nalaze na „crnoj listi“ Srbije.

No ne samo to, Petir je detaljno proučila sporni srbijanski zakon te naručila pravnu analizu toga zakona od Akademije pravnih znanosti Republike Hrvatske koja je potvrdila baš kao i međunarodna recenzija te analize da je člankom 2. i 3. ZORZ-a Republika Srbija upotrijebila proizvoljnu konstrukciju – u teoriji i praksi poredbenog i međunarodnog kaznenog prava – nepoznatog hibrida načela primjene kaznenog zakonodavstva u prostoru koje po sadržaju i suštini ne odgovara načelu univerzalne jurisdikcije, kao niti jednom drugom poznatom načelu važenja kaznenog zakonodavstva u prostoru.

Analizu zakona Petir je uputila i tadašnjoj Vladi Zorana Milanovića i ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić koji su odbili reagirati i postaviti Srbiji kao uvjet za otvaranje pregovora izmjenu spornog zakona, no Petir je nastavila borbu za Veljka Marića koji je u srbijanskom zatvoru bio u teškom zdravstvenom stanju te nije dobivao čak niti lijekove. Zahvaljujući njenim aktivnostima na europskoj razini, on je naposljetku transferiran u Hrvatsku, gdje je potom izložen još jednom nepravdi – hrvatski sud potvrdio je po nalogu tadašnje političke garniture presudu srbijanskog suda umjesto da mu je omogućeno novo i pravedno suđenje.

Petir se već pet godina neumorno bori protiv ZORZ-a te redovito podnosi amandmane za ukidanje spornih članaka kako bi zaštitila hrvatske branitelje.
Nije ju strah opetovano zahtijevati u središtu europskih institucija da sporne članke ZORZ-a Srbija mora ukinuti ako želi nastaviti svoj europski put i u tome je dobila i podršku Europskog parlamenta no Srbija u stvarnosti ne pokazuje nikakav napredak stoga Petir inzistira da sadašnja Vlada uvjetuje Srbiji zatvaranje poglavlja ukidanjem spornih članka ovog Zakona kada već prijašnje Vlade nisu to postavile kao uvjet za otvaranje pregovora . „Tko se to ne usudi reći i zatražiti, tome nije stalo do hrvatskog naroda, taj je zaboravio žrtvu koju je Hrvatska dala i podnijela pod srpskom agresijom, taj naše branitelje stavlja ponovno u progon“, govori Petir.

Srbija krši pravnu stečevinu Europske unije i predstavlja izvor mnogobrojnih problema za hrvatski narod. Zastupnica Petir Europsku komisiju redovito upozorava na probleme s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji, kao i na neprocesuiranje ratnih zločina koji su u Srbiji počinjeni protiv Hrvata. Tako je posljednje pitanje Komisiji uputila prošloga mjeseca slijedom odbacivanja kaznene prijave koju je podnio Fond za humanitarno parvo u slučaju braće Abjanić. „Ta odluka srbijanskog tužiteljstva nastavak je neprocesuiranja zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na teritoriju današnje Republike Srbije protiv Hrvata“, rekla je Petir dodavši kako je od Komisije tražila odgovor na pitanje je li procesuiranje ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u Vojvodini dio obveza koje Srbija treba ispuniti u pregovorima o pristupanju EU.

U studenome prošle godine Petir je upozorila Europsku komisiju kako je policija Republike Srbije prekršila svoje ovlasti i izvrgla dvoje hrvatskih državljana i hrvatskih branitelja, Zoricu Gregurić i Nikolu Kajkića, torturi i poniženju. „Srbijanska granična policija ne može proizvoljno i bez ikakvih objašnjenja skidati hrvatske državljane do gola te ih zasipati uvredama. Nakon svega što su prošli u Domovinskom ratu, Zorica Gregurić i Nikola Kajkić, još jednom su doživjeli napad na vlastito ljudsko dostojanstvo. Takva Srbija ne pripada europskoj obitelji i neće moći nastaviti svoj europski put!“, rekla je tada Petir.

Od početka svoga mandata Petir redovito postavlja zastupnička pitanja Europskoj komisiji vezana za status Hrvata u Vojvodini (Srbiji). Od Europske je komisije zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvata u Vojvodini na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku. Upozorila je Komisiju i na gašenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadnicima hrvatske nacionalnosti. Također se osvrnula i na govor mržnje u srbijanskim medijima. Regirala je i na prijetnje i uvrede ratnog zločinca i zastupnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja upućene predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Više puta je ponavljala kako je Šešelju mjesto u zatvoru, a ne u srbijanskoj Skupštini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari