Pratite nas

Politika

Ministar Marić o Uljaniku: Radnici kažu da su izigrani, to mogu reći i porezni obveznici

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić u emisiji HRT-a Tema dana upitan tko je kriv za katastrofalno stanje u brodogradilištima je odgovorio:

– Kao što je i državni odvjetnik rekao, možda je to već i previše često korištena uzrečica, da određene institucije rade svoj posao. To je u njihovoj ingerenciji, što i na koji način će se dalje događati vidjet ćemo. Ja u svakom slučaju mogu reći, još od onog trenutka kada je Ministarstvo financija Vladi uputilo, a Vlada u okviru zaključka usvojila Izvješće o stanju ukupnih jamstava, dakle 4,3 mlrd. kuna ukupno je izdano jamstva za Uljanik grupu.

Dobar dio njih ima onaj predznak činidbenih jamstva – dakle kupac ugovori gradnju broda, kupac daje određeni iznos avansnih plaćanja unaprijed prilikom gradnje broda, ali u isto vrijeme traži kontragaranciju. U pravilu se kontragarancija traži 80% od države, a 20% je komercijalni dio. Sve je u redu u situacijama kada se brod napravi, kada se isporuči i kada se ta jamstva otkažu.

Međutim, u nemalom broju slučajeva, i u tom izvješću je jasno naznačeno da su se zapravo ugovarali brodovi, povlačili novci, a do gradnje broda nije došlo i došlo jer do aktivacije državnih jamstava. S jučerašnjim danom ukupno smo po pitanju tih jamstava platili 3,1 mlrd. kuna, što znači da je još ostalo nekakvih 1,2 do 1,5 mlrd. kn. S obzirom da država ne jamči samo na glavnicu nego i na kamate i razne troškove, računam da ćemo još biti u obvezi platiti 300 do 500 milijuna kuna jer nam još uvijek predstoji jedna mogućnost spašavanja broda jaružara ukupne vrijednosti preko 900 milijuna kuna za koje je evidentno da će biti potrebno uložiti nešto da bi se spasilo.

Premijer je ministrima financija i gospodarstva dao u zadatak da izračunaju koliko bi stajalo restrukturiranje, a koliko stečaj. Što je ministar Marić predložio premijeru?

– Danas ima dosta u javnosti konfliktnih stavova. Predsjednik Vlade je zatražio analizu. Ministarstvo financija, nije samo ovo slučaj, uvijek pomno analizira i promatra, analiza je u završnoj fazi i uskoro će biti prezentirana premijeru, Vladi, koalicijskim partnerima i svima kojima treba biti predstavljena jer upravo kroz tu analizu treba sagledati ovu cjelokupnu problematiku. Dakle 3,1 mlrd. je plaćeno u zadnja dva mjeseca, u proteklih 25 godina čak je 35 milijardi kuna plaćeno u brodogradnju, ne samo u Uljanik grupu, nego u cjelokupnu hrvatsku brodogradnju, rekao je Marić.

Na pitanje tko bi odgovoran dao još 10 milijardi, ministar Marić je kazao da “kod takvog pitanja ili odgovora na to pitanje treba gledati širi kontekst”. – Koliko ta brodograđevna industrija kontribuira u industrijskoj proizvodnji, u izvozu, u BDP-u, u proračunu, kakvi su globalni trendovi. Nedavno su se dva najveća južnokorejska brodogradilišta spojila kako bi odgovorili konkurenciji iz Kine. To su sve elementi koje mi u toj analizi vodimo jer stvar nije tako jednostavna, kazao je Marić.

Što bi ministar financija poručilo radnicima Uljanika? – Teško je zaista poslati bilo kakvu poruku. Od početka sam na ovoj temi vrlo otvoren, vrlo jasan i vrlo konkretan s brojkama. Iz izlaganja radnika doznaje se da se osjećaju izigrani od strane Vlade, u isto vrijeme sam siguran da brojni porezni obveznici mogu koristiti isti glagol, odnosno istu karakterizaciju da su također izigrani, s obzirom da je, ne njihovom krivnjom, u zadnja dva mjeseca plaćeno 3 mlrd. kuna za nešto što nikad nije isporučeno ili napravljeno. Ovako jednu kompleksnu odluku Vlada promatra, razmišlja, razmatra, koji će konačni stav biti to ćemo vidjeti, odgovorio je Marić u HRT-ovoj emisiji Tema dana.

 

U brodogradnju je upumpano 35 mlrd kn, kako opravdati dodatnih do 10 mlrd?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting – Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice Republike Hrvatske

Da se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat, a zasad joj je najveća prijetnja bivši SDP-ov šef i premijer Zoran Milanović, pokazalo je istraživanje HR Rejting kojeg je na 1400 ispitanika proveo HRT

Nakon rejtinga stranaka, u današnjem središnjem Dnevniku HRT-a analizirani su rezultati istraživanja o predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati krajem ove godine. HRejting je, podsjetimo, najveće istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62 posto.

Valja napomenuti prije svega da kandidati zapravo nisu kandidati, niti to mogu biti do službene predaje i dok Državno izborno povjerenstvo ne potvrdi kandidaturu. Nisu još niti potencijalni kandidati, jer gotovo nitko zasad nije iskazao namjeru da se kandidira za hrvatskog predsjednika odnosno predsjednicu. Biračima je u HRrejtingu ponuđeno devet imena koja se “vrte” u kontekstu predsjedničkih izbora.

Evo kako stoje:

U prvom krugu “iskače” dvoje kandidata – aktualna predsjednica koja bi dobila nešto više od 34% (34,2%) glasova i bivši SDP-ov premijer s gotovo 15% manje potpore, odnosno 19,4%. Listu kandidata koji dobivaju od 5 i 10% predvodi predsjednica Starta (9,2%). Tri posto manje od Dalije Orešković dobiva predsjednik Živog zida (6,3%). SDP-ovac Tonino Picula uživa potporu tek 6% birača. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić još manje – 5,2%. Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić, trojka su za koju HRejting pokazuje da bi im kandidatura u ovom trenutku bila promašena. Nijedan ne doseže ni 5%.

Anketa je pokazala i kako se odlučuju birači, pokazala je tako primjerice da bi se za HDZ-ove birače moglo reći da redovito glasaju za predsjedničke kandidate svojih stranaka, što se za SDP u ovom slučaju ne može reći.

Za razliku od HDZ-ovih birača koji bivšeg predsjednika te stranke Tomislava Karamarka više ne doživljavaju, gotovo 60% (59,8%) birača SDP-a glasalo bi za Zorana Milanovića. Ali on se u HRejtingu tretira kao neovisni kandidat. Kao SDP-ov je ovdje ponuđen Tonino Picula koji dobiva samo 12% glasova SDP-ovih simpatizera. Manje i od Dalije Orešković (12,8%).

Birači Živog zida svoje bi glasove raspršili po ne baš dokučivoj logici. Tek nešto više od četvrtine (25,4%) otišlo bi predsjedniku te stranke. Sljedeća im je po preferencijama aktualna predsjednica (19,6%), a drugi po snazi u HRejtingu Zoran Milanović dobiva od birača Živog zida manje od 13% (12,7%).

Nepredvidljiv je birački “um” i Mostovih birača. Oni bi predsjedniku te stranke Boži Petrovu (22,7%), dali samo dva posto više glasova nego predsjedniku Živog zida. Na popriličan broj (18,2%) glasova Mostovih birača može računati i aktualna predsjednica. Kako im je stranka vječito podijeljena između HDZ-a i SDP-a, tako su podijeljeni i birači HSS-a. Prema HRejtingu potpuno isti broj glasova dali bi Kolindi Grabar Kitarović i Zoranu Milanoviću – 19,2%. Ali bi od njih najviše “profitirao” Milan Bandić (23,1%). Zanimljivo je i da bi više od 40% (40,9%) birača Starta svoj glas dalo Zoranu Milanoviću. Od njih bi predsjednica te stranke dobila samo 27%. Birači stranke bračnog para Puljak preferiraju žene! U promil isto (23,5%) glasali bi za, s obzirom na političku orijentaciju Pametnoga, neočekivano Kolindu Grabar Kitarović i, očekivano – Daliju Orešković. Iako im je stranka u koaliciji s HDZ-om, HSLS-ovi birači poput HNS-ovih naginju lijevo-liberalnim kandidatima. A svima bi dali isto – po 25%.

Naše dosad najveće istraživanje javnoga mnijenja pokazuje da nitko ne bi pobijedio u 1. krugu predsjedničkih izbora, a sudeći prema HRejtingu, Kolinda Grabar Kitarović ne mora se zamarati selidbom. Da su izbori ovu nedjelju, ostanak na Pantovčaku bio bi joj osiguran još pet godina (52,2%). Zoran Milanović (38,8%) prema HRejtingu 2. mandat ne može joj nikako ugroziti. Čak i kad bi mu se pribrojali svi glasovi neodlučnih birača – njih 8,5%, dosegnuo bi tek 47,3%, što je opet 5% manje od aktualne predsjednice. Čemu se možda ne treba čuditi kad se vidi da bi 12% SDP-ovih birača u 2. krugu poduprlo Kolindu Grabar-Kitarović. Odanost, pak, HDZ-ova biračkog tijela potvrđuje i HRejting. Njih više od 97% zaokružilo bi HDZ-ovu kandidatkinju.

Već dugo se raspravlja je li, s obzirom na ovlasti, sadašnji neposredan izbor predsjednika države i pravi način izbora. Kao alternativa najčešće se predlaže biranje u Saboru dvotrećinskom većinom. HRejting je pokazao čemu su skloni birači.

Unatoč dojmu da su u Hrvatskoj svako malo neki izbori, naši se birači očito nisu zasitili izlaska na birališta i glasovanja. Njih gotovo 57% misli da sve treba ostati isto. Trećina bi svoje biračko pravo prenijela na saborske zastupnike. Najviše onih koji zagovaraju ostanak sadašnjeg, neposrednog izbora predsjednika odnosno predsjednice, na pitanje zašto, odgovara: građanima treba dati mogućnost biranja. Sljedeći su argumenti: tako smo se naviknuli, poštenije je ili, pak, ne vjeruju u zakonodavnu vlast ove zemlje. 7% birača podupire ostanak neposrednog izbora zbog prevelikog utjecaja jedne stranke u Hrvatskom saboru. Gotovo polovini zagovornika Hrvatskog sabora neposredni su izbori preskupi i nemaju smisla, jer su ovlasti hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednice – male. 10,7% njih poziva se na njemačko iskustvo, a za gotovo 18% birača – poštenje i slaba izlaznost glavni su argumenti za izbor predsjednika, odnosno predsjednice u Hrvatskom saboru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Žalac treba nastaviti raditi ono na čemu je i do sada radila

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu, nakon sastanka u sjedištu NATO-a, da je Hrvatska obilježila prvih 10 godina članstva u Savezu te je podsjetio da RH participira u brojnim operacijama među kojima su one u Afganistanu, KFOR-u, Iraku, Litvi, Poljskoj.

– Poduprli smo akcijski plan za članstvo BiH. Želimo da i ona ide u smjeru prema članstvu u NATO-u. Među prvima smo ratificirali Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije u NATO. Ovo je i 70. godišnjica cijeloga Saveza, a bit će obilježena i na ministarskom sastanku u SAD-u, a potom u Londonu u prosincu, rekao je Plenković, prenosi HRT.

Potvrdio je da se sastao s Jensom Stoltenbergom, glavnim tajnikom NATO-a, te da ga podupire u nastavku njegova mandata. Smatramo da je odličan na svome poslu. Razgovarali smo i o hrvatskom doprinosu i sposobnostima te svemu što se očekuje u ovoj obljetničkoj godini, dodao je.

– Što se tiče Kine, bila je to vrlo otvorena rasprava. Pozicije su slične, ali je optika drugačija. Govorio sam o pripremama za sastanak 16+1 koji će biti u Dubrovniku 11. i 12. travnja. Hrvatska je dobila nakon samo dvije i pol godine prigodu da taj summit bude u Hrvatskoj.

Govoreći o “naglascima na optici” Plenković je rekao da mu je čast biti premijer, već dvije i pol godine.

– U to vrijeme imao sam pet bilateralnih susreta s kineskim premijerom. Da ne postoji ovaj format summita 16 + 1 moja je skromna procjena da bi se to dogodilo u nekih 40 godina, ako je klima dobra i ako su sve okolnosti dobre. Taj format je državama poput naše, jer nismo mi jedini, dao priliku da gradimo odnose s Kinom, kazao je.

“Oni koji mogu izgraditi most od 55 km preko mora, mogu i 2,5 km Pelješkog”

Odgovarajući na pitanje o izgradnji Pelješkog mosta kazao je da ne postoje problemi.
– Europska unija nam ne bi odobrila sredstva da postoji problem oko izgradnje toga mosta. Bio je javni natječaj. Nije to bila neka posebna pogodba s nekom kineskom kompanijom. Ljudi koji su u stanju izgraditi most od 55 km preko mora, izgradit će i ova dva i pol kilometra, dodaje.

Plenković: Žalac ima zadaću nastaviti svoj posao

Na pitanje hoće li ministrica Gabrijela Žalac i idući tjedan ostati ministrica, Plenković je kazao da o prometnoj nesreći već bilo riječi.

– Ono što je ministrica kazala meni, kazala je i u javnosti. Ja tu više nemam što dodati. Ona radi svoj posao i ima zadaću da nastavi. U našem mandatu zatekli smo 9% ugovorenih, a sada smo na 65% ugovorenih poslova. Zajednička ambicija nam je da to bude 85% do kraja godine. Što se tiče prometne nesreće nama je žao što se to dogodilo. Nama je najvažnije da je djevojčica dobro, rekao je Plenković.

Premijer je odgovorio i na pitanje zašto je Vlada čekala do posljednjeg trenutka u vezi s prijedlogom zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

– Kazao je da to nije tako. Taj je prijedlog zakona išao u normalnu proceduru, u dva čitanja. Svatko tko je prošao političke kampanje i tko ima razuma, mora pogledati činjenicama u oči. Bitno nam je da kampanja bude vidljiva. Prema sadašnjim pravilima, npr. ne možete imati televizijski spot.

Premijer je govorio i o brodogradilištu Uljanik, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu