Connect with us

Hrvatska

Ministar Marić: Ove godine ne možemo očekivati puni oporavak, najraniji oporavak BDP-a je kraj 2022.

Objavljeno

on

Zdravko Marić, ministar financija, kazao je u emisiji “A sada Vlada” da je prihodna strana proračuna prva tri mjeseca, a i prva dva tjedna travnja, na tragu očekivanja. Nema negativnih, a ni pretjerano pozitivnih iznenađenja.

Posebno se prati situacija s doprinosima, jer je to slika toga koliko smo uspješni bili u očuvanju radnih mjesta. Na tragu poreznih prihoda možemo biti dovoljno sigurni da prihodna strana neće predstavljati problem. Poseban je izazov rashod proračuna. Od izbijanja pandemije kompletni proračun je stavljen u obranu od pandemije, naglasio je ministar financija Zdravko Marić.

U 13 sati je sastanak s predstavnicima veledrogerija, rekao je izrazio nadu da će doći do rješenja.

– I bez COVID-a imamo problem sa zdravstvom, a najvidljiviji je s veledrogerijama. Problem nisu samo stari dugovi i veledrogerije. U situaciji kada se taj dug kumulira, paralelno sa svime što radimo, tema je kako održati stabilnost i financijsku održivost zdravstvenog sustava. Iznosi nisu mali, govorimo o milijardama kuna, a samo se radi o održavanju statusa quo, i to u okolnostima da dugovi više ne rastu puno. Trebamo gledati proaktivno, situacija nije jednostavna. Mi smo kao Vlada puno napravili na konsolidaciji javnih financija i u interesu nam je da se te dubioze više ne kumuliraju. Procjene HZMO-a i resornog ministarstva su 600 milijuna kuna za COVID dodatak. Danas je ta tema na sjednici Vlade, osigurat ćemo sredstva u proračunu preraspodjelama, a onda počinjemo raditi pripreme na rebalansu proračuna, naglašava.

– Očekivanja su da bi turistička sezona trebala biti bolja, ali sve ovisi o COVID-u. Ove godine ne možemo očekivati puni oporavak, najraniji oporavak BDP-a je kraj 2022., a neke aktivnosti, uključujući i turizam, ne prije 2023. Deficit će ići preko 3%. To će biti korak i baza prema daljnjem rebalansu proračuna. Nedavno je izdana velika obveznica na međunarodnom tržištu, po najpovoljnijim uvjetima do sada. Trebamo svi zajedno na svojim stavkama učiniti dodatne uštede, a za ovu godinu ostajemo pri tome da ćemo vidjeti smanjivanje javnog duga u BDP-u, što bi značilo da ćemo učiniti sve, bez obzira na izuzetno velik efekt COVID-a, da COVID bude u smislu javnih financija jednokratni šok – u 2020. bilo je to nešto manje od 8% BDP-a, javni dug je završio na 89,1%, dodao je.

U Saboru je danas rasprava o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, iako to nije bila naša obveza, rekao je. Očekuje konstruktivnu raspravu, a istaknuo je da je u dokumentu ključni naglasak na provedbi reformi.

– On nije namijenjen krpanju rupa, a cilj je da se što prije ostvari oporavak, ali i otpornost, kaže.

Žalosti ga da se dogodila podjela između privatnog i javnog sektora i naglašava da nema proračuna i javnih financija bez gospodarstva, a gospodarstva nema bez jake države.

– Udio dijela koji ide za gospodarstvo, što uključuje i privatni sektor, je najviši – 54%. Presudna će biti implementacija tog dokumenta. U trenutku kada smo još uvijek u pandemiji, izuzetno će važan biti startni blok, koliko će tko brzo iskočiti. Reforme će biti preduvjet kako bismo te novce mogli povući. Dva puta godišnje evaluirat će se uspješnost, i temeljem toga ide isplata novca. Trebamo učiniti maksimalne napore da se povlačenje novca dogodi što je moguće više. Dostupno je više od 40 mlrd. kuna, ali treba ga iskoristiti. Važan je i rok, do 2026., a naglasak je da prve dvije godine bude fokus na većem povlačenju, i zato je bitno stanje pripremljenosti reformi, odnosno projekata. Godina je izazovna, ali postoje i pozitivne prilike za naše gospodarstvo kojem moramo iskoristiti, poručio je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari