Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Ovo je udar, 9,4% je suočavanje sa stvarnošću, ali jesen nećemo dočekati na koljenima

Objavljeno

na

‘Ovo je poruka Vlade da i u ovim okolnostima možemno voditi odgovornu fiskalnu politiku’, kaže o rebalansu proračuna

“Osigurava funkcioniranje države i adekvatan je okolnostima korona krize” – tako je ministar Zdravko Marić opisao rebalans proračuna koji se u mandatu ove Vlade dogodio prvi put u prvoj polovini godine.

Rebalans zbog financijskog aspekta korona-šoka obilježio je drastičan pad prihoda i veliki deficit koji će se krpati zaduživanjem. Istodobno, preraspodjela i uštede po ministarstvima omogućile su da rashodi, unatoč velikim izdacima za spašavanje radnih mjesta, ostanu na istoj razini.

Gost RTL-a Danas bio je ministar financija Zdravko Marić. S njim je razgovarao Adrian De Vrgna.

Na pitanje je li ova situacija bacila u vjetar plan Vlade da kontinuirano smanjuje deficit, ali i vanjski dug, ministar je rekao:

“Ne, nije, ovo je jednokratan, ali vrlo jak udar i on će uzrokovat i pad BDP-a, porast javnog duga i deficita. Ali, mi mislimo da će sljedeća godina biti bolja. Specifičnost ovog udara je simetričnost ta dva udara. Nema zemlje koja neće biti pod utjecajem. Važno je koliko ćemo se brzo oporaviti”, kazao je Marić.

Zašto rebalansom zadržavamo iste rashode ako su nam prihodi pali i trebamo zaduživanje, bilo je sljedeće pitanje.

“Odgovorno se odnosimo prema poreznim obveznicima”

“Zato što je to ključna poruka. Ovo je poruka Vlade da i u ovim okolnostima možemo voditi odgovornu fiskalnu politiku. Svi su očekivali totalno raspuštanje, ali odgovorno se odnosimo prema poreznim obveznicima. Izbori, kada god oni bili, najvažnije je da fiskalnu politiku odgovorno vodimo”, rekao je.

Pola od 63 milijarde kuna potreba za financiranje su riješili, a što je s ostatkom?

“To je ukupni račun. 35 milijardi smo riješili do sada. Jedan dio toga smo riješili u lijepim vremenima, poslovni niski kamatnjaci… I ovo što smo napravili ovaj tjedan, možemo biti zadovoljni. Govorim o obveznicama na domaćem tržištu. Druga polovica – već ćemo krajem šestog mjeseca imati više informacija. Opet domaće tržište a otvarat ćemo i međunarodno. A očekujemo i na razini Eurupske unije da se napokon nešto pokrene”, rekao je Marić.

Je li pad BDP-a od 9.4 optimizam? Prema prognozama EK – jedan je to od najvećih padova….

“To je realno. I Komisija i mi i MMF, svi smo negdje tu, što je dobro. Suočavanje sa stvarnošću je to. Postoje rizici da se ta projekcija ostvari u lošijem smislu, ali postoji projekcija i da bude bolja”, smatra ministar financija.

Sindikati odbijaju prijedloge vladajućih, dakle ne mogu im nuditi rast plaća, kakva rezanja planiraju, i što ako sindikati ne popuste, bilo je sljedeće pitanje.

“Moram priznati, mislim da su sindikati ostali ugodno iznenađeni prijedlogom. Nije bio prijedlog smanjivanja plaća, nego da se stopiraju povećanja plaća. Smatramo da je to više nego korektan prijedlog. Ja ne bi sada vjerovanja i nadanja dijelio, mislim da će sindikati održati jedinstvo. Za mene je više nego očekivano da će ga odbiti”, istaknuo je Marić.

Na pitanje očekuje li prosvjede i nemire, kaže:

“Ne vidim zašto bi ih bilo. S današnjim danom povećanje plaća u 4 godine je više od 4 posto. Napravili smo jako puno po pitanju honoriranja rada. Sada se opet pokazuje koliko su važne državne i javne službe. Više su nego potrebne. Vrlo je važna i država i njeno funkcioniranje”, tvrdi.

Porezni prihodi u travnju su manji 43 posto u odnosu na lanjski travanj, koliko su ukupno manji prihodi? Što očekuju u svibnju?

“Što se tiče ukupnih brojki, očekujemo 23 milijarde kuna manje nego što smo planirali. Petine prihoda nema. Imali smo više povrata nego prihoda. Već smo puno prije najavljivali, u svibnju bi mogao biti najizazovniji efekt. Zasad je rano reći, pokazatelji su zasad u redu, vidjet ćemo sve krajem mjeseca”, kazao je.

Pad doprinosa – 20 posto. Koliko manjku pridonose firme koje uplaćuju po samo nekoliko kuna ili lipa i kako je moguće da su to zdravi poslovni subjekti koji danas koriste mjere za radnike?

“Ja ih ne bi smatrao na taj način. Imamo mehanizme i kontrole i doskočili smo tome. Mi nećemo nauštrb dobrih i pravih poduzetnika zaustaviti tu mjeru. Paralelno s mjerama, uparene su evidencije, iz njih će izaći određeni nalazi, i ako bude nelogičnosti, onda ćemo reagirati. Koliko god anomalija bilo, na njih treba ukazati i sankcionirati”, tvrdi Marić.

Idu li izbori ranije da bi se skrila prava slika krize na jesen, kako to kaže oporba…

“Nećemo jesen dočekati na koljenima”

“Ne bi ja niti sam u poziciji da bi mogao nešto reći u tome. Oporba ima pravo reći svoje što god želi. U izbornoj smo godini, datum koji god bio, to su redovni izbori”, kaže Marić, a na pitanje vidi li se i nakon izbora na mjestu ministra kaže: “To ćemo sve vidjeti.”

Na pitanje hoćemo li jesen dočekati na koljenima, jasno kaže:

“Nećemo jesen dočekati na koljenima. Reagirali smo, prepoznali problem. Iskren da vam budem, dobro je da smo se postavili od samog početka. U krizi prije smo bili šest godina u recesiji. Ja se nadam da toga sada neće biti. Društvo je svjesno toga”, rekao je na kraju Zdravko Marić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari