Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Poslodavcima smo dali mogućnost da povećaju primanja zaposlenika

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić poručio je u nedjelju da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Najavio je i da će od 1. siječnja 2020. neoporezivim primicima smatrati i izdvajanja poslodavaca za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje radnika.
Pravilnik stupa na snagu nakon podrobnih analiza koje su proteklih mjeseci radili u Ministarstvu financija, zajedno i s određenim brojem poreznih, financijskih i makroekonomskih stručnjaka, izjavio je Marić novinarima na zagrebačkim Vrbanima.

“Sve izmjene su na tragu onog što smo i do sada najavljivali, a to je davanje još jedne dodatne mogućnosti poslodavcima da povećaju izdavanja odnosno primanja za svoje zaposlenike”, kazao je.

Pojasnio je i kako bi to povećanje u konačnici značilo i veće plaće te veći standard zaposlenika, što je na tragu i dosadašnjih izmjena u tri kruga porezne reforme, a poglavito one posljednje od kraja prošle godine, kada je neoporezivi iznos primitaka za prigodne nagrade povećan s 2.500 na 7.500 kuna.

Za poslodavce mogućnost, a ne prisila

Ministar naglašava da je to samo mogućnost za poslodavce te da ne postoji prisila, poručivši kako je ovo doprinos javnih financija i fiskalne politike za povećanje plaća u gospodarstvu.

Ti dodatni izvori primitaka za zaposlenike koji ne podliježu oporezivanju između ostalog se odnose na troškove prehrane radnika, zatim smještaja, vrtića za djecu, odmora u sklopu modela “Cro kartice“, dok se Pravilnikom i povećava neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja, na 200 kuna, što je 30 kuna više nego do sada.

Izmjena koja će stupiti na snagu s promjenom Zakona o porezu na dohodak, a to je s prvim danom iduće godine, jest i da će se neoprezivim primitkom smatrati i ono što poslodavac isplaćuje za svog zaposlenika po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Kada je riječ o troškovima prehrane, poslodavci mogu paušalno isplatiti radnicima do 5.000 kuna godišnje bez pravdanja ikakvih troškova, ili do 12.000 kuna godišnje, no na temelju vjerodostojne isprave te pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem. Također, usluga prehrane se može organizirati i u restoranu odnosno prostoru poslodavca, o čemu i onda mora osigurati vjerodostojnu dokumentaciju.

Troškovi smještaja također podrazumijevaju isplatu radniku na temelju vjerodostojne dokumentacije, bezgotovinskim putem, do visine stvarnog troška. Time su sada svi radnici po ovom pitanju izjednačeni, napominje Marić.

Otvorena je i mogućnost isplate do 2.500 kuna godišnje za podmirivanje različitih troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika, što se trenutno kolokvijalno naziva “Cro kartica”. Kako će se u konačnici zvati, to Marić prepušta Ministarstvu turizma, koje će i propisati kako će se taj model regulirati, a kojem je intencija da pokriva razdoblje van sezone, od listopada do travnja.

Nadalje, neoprezivim primicima se mogu smatrati i primici kojima poslodavac podmiruje troškove vrtića za djecu svojih zaposlenika.

Velik dio poslodavaca pozitivno gleda na predložene mogućnosti

Na pitanje novinara vjeruje li da će poslodavci iskoristiti ove olakšice, Marić je kazao da smatra da velik dio poslodavaca u Hrvatskoj vrlo pozitivno gleda na ovakvu jednu mogućnost, u smislu da mogu povećavati plaće zaposlenicima, a da u isto vrijeme nema nikakvog dodatnog poreznog tereta.

Marić je podsjetio da su isplate na ime povećanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, koja je stupila na snagu 1. prosinca prošle godine, samo u tom mjesecu dosegnule 1,25 milijardi kuna, što je obuhvatilo oko 471 tisuće zaposlenika. Napominje da ta mogućnost naravno vrijedi i ove godine, a kako je dosada dodatno isplaćeno oko 850 milijuna kuna.

Upitan pak hoće li i država koristiti ove mogućnosti, Marić je kazao da je kod zaposlenika u državnoj i javnoj službi trenutni fokus na problematici osnovice plaća, nada se da će se na pravi način otvoriti i rasprava o koeficijentima i složenosti posla i svih dodataka, a zatim i nekih mjera koje su novim Pravilnikom predviđene.

Podsjeća da Vlada u skladu sa svojim mogućnostima državnim i javnim službenicima za sada isplaćuje onih “originalnih” 2.500 kuna neoporezivih primitaka na ime regresa i božićnice.

Na pitanje novinara pak o strahovanjima sindikata da bi oni poslodavci koji su dosad već plaćali topli obrok radnicima i na to porez, s ovim izmjenama mogli smanjiti bruto plaće, te boji li se “sivih zona”, Marić je kazao da kada bi se samo isključivo vodili principom da ne idemo u ono gdje netko nešto može zloupotrijebiti, tada vjerojatno ne bi nikad ni predložili neku izmjenu.

Ponovio je da vjeruje da velika većina poslodavaca ovo vidi kao pozitivnu mogućnost koju će i iskoristiti u skladu s njenom originalnom intencijom.

Konstruktivna rasprava na pregovorima u zdravstvu 

Novinari su Marića pitali i o najavljenom štrajku zdravstvenih djelatnika.

“Koliko sam informiran od mojih kolega, na tim razgovorima pregovaračkog odbora je konstruktivna rasprava, analizira se ono što je do sada već bilo na neki način predmet ili tema razgovora i vidjet ćemo do kuda će i na koji način će to sve ići”, rekao je Marić.

Vlada, kazao je, smatra da zaposlenici zaslužuju i veća primanja. “Isto kao što je slučaj i u privatnom sektoru ne možemo zanemariti činjenicu ograničenih mogućnosti, dakle, sve ono što imamo na raspolaganju u okviru proračuna i javnih financija. Dakle, moramo na taj način i balansirati”, ustvrdio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će ‘braća Srbi’

Objavljeno

na

Objavio

Kad znamo da su nam manje-više sve banke u stranom vlasništvu, da smo strancima prodali Inu, Plivu, telekomunikacije i druge velike tvrtke, jako je ohrabrujuće čitati naslove – “Srpski kralj papira je misteriozni kupac Kraševih dionica koji kvari planove braći Pivac?” ili “Jedan od najbogatijih Srba zainteresiran za ulaganja u Hrvatskoj.”

I tako, što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će braća Srbi. Usporedo s nestajanjem hrvatskog naroda, tome narodu otimaju se nacionalna bogatstva. Godine 2100., kako predviđa Eurostat, bit će nas upola manje, 2,3 milijuna, a imat ćemo 72,3 posto staraca.

I tko zna hoće li još išta strateški važno biti u hrvatskom vlasništvu, pogotovo ponovi li se negdje Agrokor. Možda ćemo piti vodu kako nam stranac bude otvarao ili zatvarao slavinu, možda će nam stranac naplaćivati kilovate struje, možda će na Jadranu, gdje se već u nekim hotelima govori samo stranim jezicima, hrvatskoga posve nestati.

Možda će nam, za utjehu, ostati uspjesi nogometne reprezentacije, u kojoj će, istina, većinu činiti igrači koje su također pokupovali stranci.

I koji će na početku utakmice skupa s navijačima pjevati himnu “Lijepa naša rasprodana”, komentirao je Milan Ivkošić/vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari