Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Poslodavcima smo dali mogućnost da povećaju primanja zaposlenika

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić poručio je u nedjelju da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Najavio je i da će od 1. siječnja 2020. neoporezivim primicima smatrati i izdvajanja poslodavaca za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje radnika.
Pravilnik stupa na snagu nakon podrobnih analiza koje su proteklih mjeseci radili u Ministarstvu financija, zajedno i s određenim brojem poreznih, financijskih i makroekonomskih stručnjaka, izjavio je Marić novinarima na zagrebačkim Vrbanima.

“Sve izmjene su na tragu onog što smo i do sada najavljivali, a to je davanje još jedne dodatne mogućnosti poslodavcima da povećaju izdavanja odnosno primanja za svoje zaposlenike”, kazao je.

Pojasnio je i kako bi to povećanje u konačnici značilo i veće plaće te veći standard zaposlenika, što je na tragu i dosadašnjih izmjena u tri kruga porezne reforme, a poglavito one posljednje od kraja prošle godine, kada je neoporezivi iznos primitaka za prigodne nagrade povećan s 2.500 na 7.500 kuna.

Za poslodavce mogućnost, a ne prisila

Ministar naglašava da je to samo mogućnost za poslodavce te da ne postoji prisila, poručivši kako je ovo doprinos javnih financija i fiskalne politike za povećanje plaća u gospodarstvu.

Ti dodatni izvori primitaka za zaposlenike koji ne podliježu oporezivanju između ostalog se odnose na troškove prehrane radnika, zatim smještaja, vrtića za djecu, odmora u sklopu modela “Cro kartice“, dok se Pravilnikom i povećava neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja, na 200 kuna, što je 30 kuna više nego do sada.

Izmjena koja će stupiti na snagu s promjenom Zakona o porezu na dohodak, a to je s prvim danom iduće godine, jest i da će se neoprezivim primitkom smatrati i ono što poslodavac isplaćuje za svog zaposlenika po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Kada je riječ o troškovima prehrane, poslodavci mogu paušalno isplatiti radnicima do 5.000 kuna godišnje bez pravdanja ikakvih troškova, ili do 12.000 kuna godišnje, no na temelju vjerodostojne isprave te pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem. Također, usluga prehrane se može organizirati i u restoranu odnosno prostoru poslodavca, o čemu i onda mora osigurati vjerodostojnu dokumentaciju.

Troškovi smještaja također podrazumijevaju isplatu radniku na temelju vjerodostojne dokumentacije, bezgotovinskim putem, do visine stvarnog troška. Time su sada svi radnici po ovom pitanju izjednačeni, napominje Marić.

Otvorena je i mogućnost isplate do 2.500 kuna godišnje za podmirivanje različitih troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika, što se trenutno kolokvijalno naziva “Cro kartica”. Kako će se u konačnici zvati, to Marić prepušta Ministarstvu turizma, koje će i propisati kako će se taj model regulirati, a kojem je intencija da pokriva razdoblje van sezone, od listopada do travnja.

Nadalje, neoprezivim primicima se mogu smatrati i primici kojima poslodavac podmiruje troškove vrtića za djecu svojih zaposlenika.

Velik dio poslodavaca pozitivno gleda na predložene mogućnosti

Na pitanje novinara vjeruje li da će poslodavci iskoristiti ove olakšice, Marić je kazao da smatra da velik dio poslodavaca u Hrvatskoj vrlo pozitivno gleda na ovakvu jednu mogućnost, u smislu da mogu povećavati plaće zaposlenicima, a da u isto vrijeme nema nikakvog dodatnog poreznog tereta.

Marić je podsjetio da su isplate na ime povećanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, koja je stupila na snagu 1. prosinca prošle godine, samo u tom mjesecu dosegnule 1,25 milijardi kuna, što je obuhvatilo oko 471 tisuće zaposlenika. Napominje da ta mogućnost naravno vrijedi i ove godine, a kako je dosada dodatno isplaćeno oko 850 milijuna kuna.

Upitan pak hoće li i država koristiti ove mogućnosti, Marić je kazao da je kod zaposlenika u državnoj i javnoj službi trenutni fokus na problematici osnovice plaća, nada se da će se na pravi način otvoriti i rasprava o koeficijentima i složenosti posla i svih dodataka, a zatim i nekih mjera koje su novim Pravilnikom predviđene.

Podsjeća da Vlada u skladu sa svojim mogućnostima državnim i javnim službenicima za sada isplaćuje onih “originalnih” 2.500 kuna neoporezivih primitaka na ime regresa i božićnice.

Na pitanje novinara pak o strahovanjima sindikata da bi oni poslodavci koji su dosad već plaćali topli obrok radnicima i na to porez, s ovim izmjenama mogli smanjiti bruto plaće, te boji li se “sivih zona”, Marić je kazao da kada bi se samo isključivo vodili principom da ne idemo u ono gdje netko nešto može zloupotrijebiti, tada vjerojatno ne bi nikad ni predložili neku izmjenu.

Ponovio je da vjeruje da velika većina poslodavaca ovo vidi kao pozitivnu mogućnost koju će i iskoristiti u skladu s njenom originalnom intencijom.

Konstruktivna rasprava na pregovorima u zdravstvu 

Novinari su Marića pitali i o najavljenom štrajku zdravstvenih djelatnika.

“Koliko sam informiran od mojih kolega, na tim razgovorima pregovaračkog odbora je konstruktivna rasprava, analizira se ono što je do sada već bilo na neki način predmet ili tema razgovora i vidjet ćemo do kuda će i na koji način će to sve ići”, rekao je Marić.

Vlada, kazao je, smatra da zaposlenici zaslužuju i veća primanja. “Isto kao što je slučaj i u privatnom sektoru ne možemo zanemariti činjenicu ograničenih mogućnosti, dakle, sve ono što imamo na raspolaganju u okviru proračuna i javnih financija. Dakle, moramo na taj način i balansirati”, ustvrdio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari