Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Preporuke EK ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu kako su preporuke Europske komisije (EK) dobre, ali kako se može bolje te kako i preporuke ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati.

“Mislim da je dobro, ali može i treba bolje. Dobar dio onoga što piše u izvješću i u preporukama je nešto što bi sami sebi trebali govoriti i govorimo si koje su to stvari koje trebamo provesti i ubrzati”, rekao je Marić koji je novinarima ispred Banskih dvora komentirao danas objavljene preporuke Europske komisije.

Marić je istaknuo i kako Hrvatska nije u skupini zemalja s najvećim brojem preporuka, što “pokazuje jedan određeni kredibilitet i napredak u smislu Hrvatske”.

“Najvažnija poruka je da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve parametre, sve segmente Pakta o stabilnosti i rastu, poglavito u dijelu fiskalne politike”, rekao je ministar financija.

Pritom je izdvojio da Hrvatska dvije godine za redom ima proračunski višak, da je cijelo to vrijeme u značajnom primarnom višku te da se, kao rezultat toga, treću godinu za redom smanjuje javni dug.

Što se tiče fiskalnog okvira u preporukama je prepoznat napredak koji je napravljen u smislu jačanja zakonodavnog okvira – zakon o reviziji te poglavito zakon o fiskalnoj odgovornosti. Također se ukazuje na nastavak i nužnost jačanja tog okvira, rekao je.

Marić je pritom “blago kašnjenje” u donošenju novog ili izmjena i dopuna Zakona o proračunu objasnio željom da se dodatno “izbistre” pitanja vezano za državna jamstva.

“Mislim da svi skupa, ponukani iskustvima koja se tiču odobravanih jamstava u prošlosti, a onda na žalost cijela ova situacija s Uljanik grupom gdje je došlo do protesta tih jamstava, samo po sebi podrazumijeva i iziskuje poboljšanje okvira u smislu samog procesa odobravanja i svega što dolazi nakon toga u smislu jamstava”, rekao je.

Ocijenio je i kako su preporuke u vezi poreznog sustava i mirovinskog sustava blaže u odnosu na prethodne godine, preporuke se odnose i na obrazovanja, dok je veći fokus stavljen na sustav pravosuđa.

“Većinu stvari mi bi sami sebi trebali napisati i pišemo si, ali nije pitanje samo pisanja nego i provedbe”, rekao je Marić, komentirajući četiri preporuke Komisije.

Četvrta se preporuka Komisije odnosi na trgovačka društava u većinskom državnom vlasništvu, a Marić ističe da je pritom naglasak na korporativno upravljanje, ali i brojnih mogućnosti i unapređenje koje je moguće napraviti u smislu njihovih financijskih i poslovnih rezultata.

Pokušava se naći rješenje za “monetizaciju” jaružala koji se gradi za Jan de Nul

Na pitanje novinara o pregovorima ministra gospodarstva Darka Horvata s predstavnicima Jan de Nula, čime bi eventualno došlo do povrata dijela sredstava plaćenih kroz državna jamstva u proračun, Marić je kazao da je to generalni koncept.

Naime, ministar Horvat je jučer izjavio da se sastao s predstavnicima luksemburško-belgijske grupacije Jan de Nul te kako se nada da će se do kraja godine jaružalo koje se u Uljaniku gradi za tog naručitelja uspjeti prodati Jan de Nulu i time bar dio sredstava plaćenih kroz državna jamstva vratiti u proračun.

“Ideja je da se i dalje pokuša naći određeno rješenje gdje bi se taj brod ‘monetizirao’ i u konačnici došlo do umanjenja ukupnog efekta po državni proračun. Po protestu samo za to jamstvo plaćeno je više od 920 milijuna kuna”, rekao je Marić, podsjećajući da je za protestirana jamstva Uljaniku do sada plaćeno ukupno 4,42 milijarde kuna.

Na pitanje novinara je li ga iznenadilo, pogotovo s obzirom na rast hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, da je Svjetska banka jučer smanjila prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, te je li riječ o nesrazmjeru, Marić je odgovorio “malo je”.

“Malo je sad ovako ispalo nespretno, ali ja zaista cijenim i poštujem instituciju Svjetske banke”, rekao je Marić, napominjući kako je Svjetska banka radila procjene za globalno gospodarstvo, ne samo za Hrvatsku, te kako pretpostavlja da su zadnji podaci s kojima je Banka raspolagala bili oni prije objave podataka za prvo tromjesečje ove godine.

Svjetska banka jučer je objavila procjene po kojima bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020. Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na Banke iz siječnja.

“No ponavljam još jedanput. Ako gledate njihovu procjenu, ona je identična našoj procjeni, (…) a unatoč objavljenim podacima za prvo tromjesečje ja u ovom trenutku još ne bi ulazio u najave nekih korekcija po pitanju projekcija”, kaže Marić.

Najavio je da će Vlada svoje iduće projekcije objaviti krajem srpnja, kada bude usvajala smjernice ekonomske i fiskalne politike. “Do tada ćemo vidjeti, ovisno i nekim podacima koji će u međuvremenu biti objavljeni, treba li išta korigirati”, rekao je ministar financija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari