Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Preporuke EK ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu kako su preporuke Europske komisije (EK) dobre, ali kako se može bolje te kako i preporuke ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati.

“Mislim da je dobro, ali može i treba bolje. Dobar dio onoga što piše u izvješću i u preporukama je nešto što bi sami sebi trebali govoriti i govorimo si koje su to stvari koje trebamo provesti i ubrzati”, rekao je Marić koji je novinarima ispred Banskih dvora komentirao danas objavljene preporuke Europske komisije.

Marić je istaknuo i kako Hrvatska nije u skupini zemalja s najvećim brojem preporuka, što “pokazuje jedan određeni kredibilitet i napredak u smislu Hrvatske”.

“Najvažnija poruka je da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve parametre, sve segmente Pakta o stabilnosti i rastu, poglavito u dijelu fiskalne politike”, rekao je ministar financija.

Pritom je izdvojio da Hrvatska dvije godine za redom ima proračunski višak, da je cijelo to vrijeme u značajnom primarnom višku te da se, kao rezultat toga, treću godinu za redom smanjuje javni dug.

Što se tiče fiskalnog okvira u preporukama je prepoznat napredak koji je napravljen u smislu jačanja zakonodavnog okvira – zakon o reviziji te poglavito zakon o fiskalnoj odgovornosti. Također se ukazuje na nastavak i nužnost jačanja tog okvira, rekao je.

Marić je pritom “blago kašnjenje” u donošenju novog ili izmjena i dopuna Zakona o proračunu objasnio željom da se dodatno “izbistre” pitanja vezano za državna jamstva.

“Mislim da svi skupa, ponukani iskustvima koja se tiču odobravanih jamstava u prošlosti, a onda na žalost cijela ova situacija s Uljanik grupom gdje je došlo do protesta tih jamstava, samo po sebi podrazumijeva i iziskuje poboljšanje okvira u smislu samog procesa odobravanja i svega što dolazi nakon toga u smislu jamstava”, rekao je.

Ocijenio je i kako su preporuke u vezi poreznog sustava i mirovinskog sustava blaže u odnosu na prethodne godine, preporuke se odnose i na obrazovanja, dok je veći fokus stavljen na sustav pravosuđa.

“Većinu stvari mi bi sami sebi trebali napisati i pišemo si, ali nije pitanje samo pisanja nego i provedbe”, rekao je Marić, komentirajući četiri preporuke Komisije.

Četvrta se preporuka Komisije odnosi na trgovačka društava u većinskom državnom vlasništvu, a Marić ističe da je pritom naglasak na korporativno upravljanje, ali i brojnih mogućnosti i unapređenje koje je moguće napraviti u smislu njihovih financijskih i poslovnih rezultata.

Pokušava se naći rješenje za “monetizaciju” jaružala koji se gradi za Jan de Nul

Na pitanje novinara o pregovorima ministra gospodarstva Darka Horvata s predstavnicima Jan de Nula, čime bi eventualno došlo do povrata dijela sredstava plaćenih kroz državna jamstva u proračun, Marić je kazao da je to generalni koncept.

Naime, ministar Horvat je jučer izjavio da se sastao s predstavnicima luksemburško-belgijske grupacije Jan de Nul te kako se nada da će se do kraja godine jaružalo koje se u Uljaniku gradi za tog naručitelja uspjeti prodati Jan de Nulu i time bar dio sredstava plaćenih kroz državna jamstva vratiti u proračun.

“Ideja je da se i dalje pokuša naći određeno rješenje gdje bi se taj brod ‘monetizirao’ i u konačnici došlo do umanjenja ukupnog efekta po državni proračun. Po protestu samo za to jamstvo plaćeno je više od 920 milijuna kuna”, rekao je Marić, podsjećajući da je za protestirana jamstva Uljaniku do sada plaćeno ukupno 4,42 milijarde kuna.

Na pitanje novinara je li ga iznenadilo, pogotovo s obzirom na rast hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, da je Svjetska banka jučer smanjila prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, te je li riječ o nesrazmjeru, Marić je odgovorio “malo je”.

“Malo je sad ovako ispalo nespretno, ali ja zaista cijenim i poštujem instituciju Svjetske banke”, rekao je Marić, napominjući kako je Svjetska banka radila procjene za globalno gospodarstvo, ne samo za Hrvatsku, te kako pretpostavlja da su zadnji podaci s kojima je Banka raspolagala bili oni prije objave podataka za prvo tromjesečje ove godine.

Svjetska banka jučer je objavila procjene po kojima bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020. Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na Banke iz siječnja.

“No ponavljam još jedanput. Ako gledate njihovu procjenu, ona je identična našoj procjeni, (…) a unatoč objavljenim podacima za prvo tromjesečje ja u ovom trenutku još ne bi ulazio u najave nekih korekcija po pitanju projekcija”, kaže Marić.

Najavio je da će Vlada svoje iduće projekcije objaviti krajem srpnja, kada bude usvajala smjernice ekonomske i fiskalne politike. “Do tada ćemo vidjeti, ovisno i nekim podacima koji će u međuvremenu biti objavljeni, treba li išta korigirati”, rekao je ministar financija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kineska Camel grupa najavila intenziviranje suradnje s Rimac Automobilima

Objavljeno

na

Objavio

Liu Changlai, izvršni direktor Camel grupe, tvrtke koja je prošle godine s Rimac Automobilima u kineskom Xiangyangu započela izgradnju tvornice pogonskih sustava za električna vozila, izjavio je u petak da će u budućnosti intenzivirati suradnju s Rimcem.

Do kraja godine zajednička tvornica dosegnut će kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogonskih sustava. Liu Changlai je to izjavio Hini nakon sastanka u zagrebačkom gradskom poglavarstvu na kojem su gradovi Xiangyang i Zagreb potpisali memorandum o suradnji, a u ime Grada Zagreba potpisala ga je zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Changlai je bio dio visoke delegacije kineskog grada, a sastanku je nazočio i osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila Mate Rimac.

Camel grupa je 2017. uložila u Rimac Automobile 30 milijuna eura, a lani su Camel i Rimac zajedničkim ulaganjem u Xiangyangu krenuli u izgradnju tvornice pogonskih sustava za električne automobile, uz ostalo motora i invertera.

Changlai ističe snažnu podršku koju su od lokalne vlasti dobili za izgradnju tvornice, koja je iznosila 10 milijuna eura. Kineska tvrtka je pak uložila 20 milijuna eura, a Rimac Automobili pet milijuna eura.

Izvršni direktor Camela apostrofira da je ta tvrtka najveći proizvođač baterija za električne automobile u Aziji, a poručuje da će u budućnosti još intenzivirati ulaganje u Rimac Automobile.

Najavljuje i kako će do kraja godine u zajedničkoj tvornici imati kapacitet proizvodnje od 150 tisuća pogona za automobile. Dio tvornice, odnosno linija za male serije, kapaciteta 25 tisuća godišnje, već je dovršena.

Changlai ističe da su električni automobili vrlo popularni u svijetu, Kina je među vodećim zemljama u svijetu po njihovom korištenju, a kinesko tržište je najbrže rastuće.

Napominje da Camel grupa uglavnom radi baterije, najvažniji instrument u električnom automobilu, a ocjenjuje da Rimac ima najnapredniju tehnologiju kada su u pitanju baterije te smatra da će njihova suradnja dovesti do sjajnog rezultata.

Mate Rimac napominje za Hinu da zajedničko ulaganje ne podrazumijeva proizvodnju baterija, već ih Camel proizvodi zasebno.

Napominje da u Xiangyangu živi šest milijuna ljudi, dok im BDP doseže 60 milijardi eura.

Pojašnjava da iz Xiangyanga ne žele samo gospodarsku suradnju između dvije tvrtke već im je zanimljiva i direktna suradnja gradova, pri čemu su iz Rimca tu više kao podrška i primjer suradnje s obzirom da je investicija Camela prva privatna investicija iz Kine u Hrvatsku.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević kazala je da često primaju delegacije iz Kine, a kako će u budućem razdoblju pokušati katalogom potencijalnih investicija privući strane ulagače.

Tu prvenstveno ističe izgradnju tračničke veze između Zračne luke i Kvaternikovog trga, izgradnju retencije na Savi koja bi trajno riješila problem poplava, zatim projekt spuštanja ili izdizanja željezničke pruge koja “nesretno” dijeli Zagreb na sjeverni i južni dio, kao i projekte poput izgradnje Jarunskog mosta.

(Hina)

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Aluminij duguje EP HZ HB više od 280 mil. KM, prijeti obustava isporuke struje

Objavljeno

na

Objavio

U Aluminiju d. d. Mostar ponovno su nastali problemi vezani za nabavu električne energije. Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Aluminija d. d. Mostar, za nekoliko dana, točnije od nedjelje, 16. lipnja Elektroprivreda HZ HB prestaje biti Aluminijev dobavljač električne energije.

Kazano je kako Uprava intenzivno radi na premoštavanju trenutačnog stanja i rješavanju pitanja novog dobavljača kako bi izbjegli crni scenariji, piše Večernji list

Određeni rokovi

“Ovim osiguravamo dodatni prostor vlasnicima, u prvomu redu Vladi FBiH kao najvećem pojedinačnom suvlasniku Aluminija, za konačno jasno opredjeljenje o proglašenju Aluminija poduzećem od strateške važnosti i postupanju u skladu s tim statusom, u prvomu redu misleći na aktiviranje aneksa 8 na sporazum koji smo s Vladom potpisali još 2013. kada je vlasnički udio Vlade FBiH uvećan za 20 posto”, kazali su iz Aluminija za Klix.ba.

U listopadu prošle godine Nezavisni operator sustav zbog dugova je isključivao Aluminij s mreža. Problem je privremeno saniran u prosincu kad je Skupština Elektroprivrede HZ HB odlučila ponovno isporučiti struju Aluminiju, ovog puta uz odgodu plaćanja. O ovom pitanju tražili smo komentar iz Elektroprivrede HZ HB.

“Nakon što smo temeljem odluke Skupštine Društva krajem prošle godine zaključili ugovor o opskrbi električnom energijom kupca Aluminij d.d. Mostar, s odgodom plaćanja 60 plus 60 dana, prva faktura za isporučenu električnu energiju za siječanj 2019. u iznosu od više od 14,2 milijuna KM dospjela je na naplatu 5. lipnja.

Kako kupac Aluminij d. d. Mostar nije izmirio obveze, u ugovorenom roku dana 6. lipnja poslali smo im opomenu zbog neplaćanja, pred raskid ugovora i obustavu isporuke električne energije kojom smo, između ostalog, tražili izmirenje navedenog duga s krajnjim rokom od osam dana”, kazala je za naš list Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija.

Pregovori i poslovanje

“Ako kupac Aluminij d. d. Mostar i nakon opomene ne izvrše obveze preuzete ugovorom o isporuci električne energije za tekuću godinu i ne plati dospjela potraživanja, naša Uprava bit će primorana raskinuti ugovor zbog neplaćanja isporučene električne energije te obustaviti daljnju isporuku električne energije kupcu Aluminij d. d. Mostar.

Po isteku navedenog roka naša Uprava donijet će odluku o daljnjim koracima, u cilju zaštite interesa našeg poduzeća i naših oko 200 tisuća kupaca, o čemu ćemo informirati javnost”, kazala je Buntić.

Kako doznaje Večernji list, ukupan dug Aluminija prema Elektroprivredi HZ HB doseže više od 280 milijuna KM.

Ovih dana se vode pregovori s neovisnim konzorcijem oko preuzimanja Aluminija te sastanci na više razina glede problematike i rješavanja situacije vezane za poslovanje Aluminija u kojem radi oko 900 radnika.

 

9. međunarodni sajam energetike: I ove godine veliki interes za EPHZHB na ENERGI 2019.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari