Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Preporuke EK ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu kako su preporuke Europske komisije (EK) dobre, ali kako se može bolje te kako i preporuke ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati.

“Mislim da je dobro, ali može i treba bolje. Dobar dio onoga što piše u izvješću i u preporukama je nešto što bi sami sebi trebali govoriti i govorimo si koje su to stvari koje trebamo provesti i ubrzati”, rekao je Marić koji je novinarima ispred Banskih dvora komentirao danas objavljene preporuke Europske komisije.

Marić je istaknuo i kako Hrvatska nije u skupini zemalja s najvećim brojem preporuka, što “pokazuje jedan određeni kredibilitet i napredak u smislu Hrvatske”.

“Najvažnija poruka je da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve parametre, sve segmente Pakta o stabilnosti i rastu, poglavito u dijelu fiskalne politike”, rekao je ministar financija.

Pritom je izdvojio da Hrvatska dvije godine za redom ima proračunski višak, da je cijelo to vrijeme u značajnom primarnom višku te da se, kao rezultat toga, treću godinu za redom smanjuje javni dug.

Što se tiče fiskalnog okvira u preporukama je prepoznat napredak koji je napravljen u smislu jačanja zakonodavnog okvira – zakon o reviziji te poglavito zakon o fiskalnoj odgovornosti. Također se ukazuje na nastavak i nužnost jačanja tog okvira, rekao je.

Marić je pritom “blago kašnjenje” u donošenju novog ili izmjena i dopuna Zakona o proračunu objasnio željom da se dodatno “izbistre” pitanja vezano za državna jamstva.

“Mislim da svi skupa, ponukani iskustvima koja se tiču odobravanih jamstava u prošlosti, a onda na žalost cijela ova situacija s Uljanik grupom gdje je došlo do protesta tih jamstava, samo po sebi podrazumijeva i iziskuje poboljšanje okvira u smislu samog procesa odobravanja i svega što dolazi nakon toga u smislu jamstava”, rekao je.

Ocijenio je i kako su preporuke u vezi poreznog sustava i mirovinskog sustava blaže u odnosu na prethodne godine, preporuke se odnose i na obrazovanja, dok je veći fokus stavljen na sustav pravosuđa.

“Većinu stvari mi bi sami sebi trebali napisati i pišemo si, ali nije pitanje samo pisanja nego i provedbe”, rekao je Marić, komentirajući četiri preporuke Komisije.

Četvrta se preporuka Komisije odnosi na trgovačka društava u većinskom državnom vlasništvu, a Marić ističe da je pritom naglasak na korporativno upravljanje, ali i brojnih mogućnosti i unapređenje koje je moguće napraviti u smislu njihovih financijskih i poslovnih rezultata.

Pokušava se naći rješenje za “monetizaciju” jaružala koji se gradi za Jan de Nul

Na pitanje novinara o pregovorima ministra gospodarstva Darka Horvata s predstavnicima Jan de Nula, čime bi eventualno došlo do povrata dijela sredstava plaćenih kroz državna jamstva u proračun, Marić je kazao da je to generalni koncept.

Naime, ministar Horvat je jučer izjavio da se sastao s predstavnicima luksemburško-belgijske grupacije Jan de Nul te kako se nada da će se do kraja godine jaružalo koje se u Uljaniku gradi za tog naručitelja uspjeti prodati Jan de Nulu i time bar dio sredstava plaćenih kroz državna jamstva vratiti u proračun.

“Ideja je da se i dalje pokuša naći određeno rješenje gdje bi se taj brod ‘monetizirao’ i u konačnici došlo do umanjenja ukupnog efekta po državni proračun. Po protestu samo za to jamstvo plaćeno je više od 920 milijuna kuna”, rekao je Marić, podsjećajući da je za protestirana jamstva Uljaniku do sada plaćeno ukupno 4,42 milijarde kuna.

Na pitanje novinara je li ga iznenadilo, pogotovo s obzirom na rast hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, da je Svjetska banka jučer smanjila prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, te je li riječ o nesrazmjeru, Marić je odgovorio “malo je”.

“Malo je sad ovako ispalo nespretno, ali ja zaista cijenim i poštujem instituciju Svjetske banke”, rekao je Marić, napominjući kako je Svjetska banka radila procjene za globalno gospodarstvo, ne samo za Hrvatsku, te kako pretpostavlja da su zadnji podaci s kojima je Banka raspolagala bili oni prije objave podataka za prvo tromjesečje ove godine.

Svjetska banka jučer je objavila procjene po kojima bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020. Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na Banke iz siječnja.

“No ponavljam još jedanput. Ako gledate njihovu procjenu, ona je identična našoj procjeni, (…) a unatoč objavljenim podacima za prvo tromjesečje ja u ovom trenutku još ne bi ulazio u najave nekih korekcija po pitanju projekcija”, kaže Marić.

Najavio je da će Vlada svoje iduće projekcije objaviti krajem srpnja, kada bude usvajala smjernice ekonomske i fiskalne politike. “Do tada ćemo vidjeti, ovisno i nekim podacima koji će u međuvremenu biti objavljeni, treba li išta korigirati”, rekao je ministar financija.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kinezi dali najnižu ponudu za prugu vrijednu kao Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Za radove na dionici željezničke pruge Križevci-Koprivnica-državna granica pristiglo je deset ponuda koje se kreću od 2,41 milijarde kuna do 3,05 milijardi kuna bez PDV-a, izvijestili su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija, procijenjene vrijednosti investicije od 297 milijuna eura, ističe se u priopćenju.

Ponude su pristigle u sklopu otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova na projektu ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci Koprivnica državna granica”, ukupne duljine 42,6 kilometara.

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka. Planira se dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 kilometara na sat.

Pristigle ponude bit će evaluirane u zakonski određenom vremenskom razdoblju, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Od deset ponuda koje su otvorene danas, najniža je ona zajednice ponuditelja Sinohydro Corporation; Sinohydro engineering bureau 4 co. i to u iznosu od 2,41 milijarde kuna (bez PDV-a).

Slijede Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret čija ponuda iznosi 2,42 milijarde kuna (bez PDV-a), zatim zajednica ponuditelja DIV Grupe; Integral Inženjering Laktaši; TSS Grage s ponudom od 2,53 milijarde kuna (bez PDV-a) te zajednica ponuditelja China Tiesiju Civil Engineering Group; China Railway Electrification Engineering Group Co s ponudom od  2,83 milijarde kuna (bez PDV-a).

Ponuda zajednice ponuditeljaYapi Merkezi Insaat; Kolektor Koling iznosi 2,87 milijardi kuna (bez PDV-a), zajednice ponuditelja Rizzani de Eccher; SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana 2,88 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda tvrtke Avax 2,89 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda zajednice ponuditelja Strabag (Podružnica Zagreb Strabag d.d.); Strabag d.o.o.; Strabag Rail; OOO RŽD International 2,98 milijardi kuna (bez PDV-a) te ponuda zajednica ponuditelja Comsa S.A.; GCF Generale Construzioni Ferroviarie S.P.A. 3,03 milijarde kuna (bez PDV-a). Najviša je ponuda od 3,05 milijardi kuna (bez PDV-a) koju su dali S.A. de Obras y Servicios, COPASA.

Provedbom projekta, kako se navodi, povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja modernom dvokolosiječnom prugom te podići razina sigurnosti na koridoru na što značajan utjecaj ima i provedba projekta ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo Križevci” vrijedna 196,9 milijuna eura, koja je trenutno u fazi izvođenja radova, te provedba projekta ”Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac Karlovac” procijenjene vrijednosti radova 315 milijuna eura, a za koji će javna nabava za izvođenje radova biti raspisana krajem ove godine.

Riječ je o projektima koji se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke, a njihovom realizacijom u konačnici će se stvoriti i uvjeti za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Podsjećaju i da je izrada projektne dokumentacije za radove na dionici dionici KriževciKoprivnicadržavna granica sufinancirana također iz europskih sredstava, u okviru programa IPA-e, odnosno Operativnog programa Promet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Usvojena strategija kontrole komaraca do 2024. godine

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila Strateške smjernice kontrole komaraca do 2024. godine, čiji su glavni ciljevi stvaranje integriranog sustava za cjelogodišnju borbu protiv komaraca te uključivanje u sustav što većeg broja jedinica lokalne samouprave.

Župan Ivan Anušić ocijenio se kako se u borbi protiv komaraca do sada često improviziralo, pri čemu pojedine općine i gradovi “po tome pitanju rade slabo ili ne rade ništa”. Ako iduća godina bude iznimno povoljna za razvoj komaraca poput ove, upozorio je, problem će se ponovno pojaviti.

Izvijestio je kako je financijska potpora od pet milijuna kuna, koju je županija zbog izvanredne situacije s komarcima zatražila od Vlade, potrošena za avio-tretiranje 40 tisuća hektara najugroženijih područja, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

“Ako bude potrebno zatražit ćemo još, ali ne mogu prejudicirati hoćemo li ga dobiti ili nećemo, jer su se javile još neke županije poput Vukovarsko-srijemske i Međimurske. Možda se jave još neke i u jednom trenutku iz Vlade nam mogu poručiti da je bitka s komarcima obaveza općina i gradova, a ne ministarstava”, istaknuo je Anušić.

Stoga ističe kako strateške smjernice, koje definiraju mjere cjelogodišnje borbe protiv komaraca, nakon Županijske skupštine trebaju usvojiti sva općinska i gradska vijeća te ih početi primjenjivati, jer je borba protiv komaraca “u njihovoj ovlasti i njihova zakonska obaveza”.

“Sinergijskim djelovanjem ostvarit ćemo puno kvalitetnije rezultate u borbi protiv komaraca od dosadašnjih. Ovu strategiju moraju provoditi svi gradonačelnici i načelnici i to se prvenstveno odnosi na larvicidno tretiranje i preventivne akcije, koje se provode prije sezone komaraca”, poručio je župan Anušić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari