Connect with us

Gospodarstvo

Ministar Marić: Prihodi na razini očekivanja

Objavljeno

on

Ministar financija Zdravko Marić za Dnevnik HTV-a komentirao je stanje u državnoj blagajni, kreditni rejting i javni dug. Prihodi su na razini očekivanja, rekao je, a prema Vladinim projekcijama javni dug će ponovno ići prema dolje.

Agencija Standard & Poor’s zadržala je kreditni rejting Hrvatskoj na investicijskoj razini uz stabilne izglede. Na pitanje što takva odluka znači za naše gospodarstvo i državne financije, ministar kaže:

– Znači puno. U pravilu rejting se veže uz cijenu duga, odnosno kapitala. Sigurno utječe na niže kamate, odnosno održavanje niskih kamata. S druge strane i dostupnost naših obveznica i interesa investitora, rekao je, dodavši: “Prije par tjedana smo izdali preko 2 milijarde eura međunarodnom tržištu, preko 6 milijardi je bio interes investitora. Da nismo u investicijskoj zoni dobar dio tih investitora ne bi mogao ni sudjelovati u tim obveznicama”.

Na pitanje kakvo je trenutačno stanje u državnoj blagajni, odnosno kako se puni njegova prihodovna strana, kakvo je stanje u usporedbi s prošlom godinom, s obzirom na to da smo i dalje u nekakvoj ograničenoj vrsti lockdowna, odgovorio je:

– Što se tiče prva dva mjeseca, to je usporedba “covid” s “predcovidom”, negdje smo na 99,6 posto. Gotovo na istoj razini kao lani. Treći mjesec, vidjet ćemo sada ovih zadnjih tjedan dana, ovisno o PDV-u. PDV nam je uvijek važan pred kraj mjeseca, ali ja bih rekao opću moju ocjenu: prihodi su na razini i na tragu naših očekivanja, nema niti pozitivnih niti negativnih iznenađenja.

Rashodovna strana

S rashodima je, rekao je, veći izazov. Imali su, kaže, nekoliko rashoda za koje su još u doba planiranja proračuna znali da ih nemaju osigurano, da ih trebaju osigurati.

– To je prije svega porast plaća državnih i javnih službenika za 4 posto. U međuvremenu ti isti javni službenici su nas proteklih godina i tužili, tužili državu, pa su dobili i neke novce, pa moramo osigurati novce, kako ove tako i idućih godina za sudske presude. Veledrogerije, dugovi u zdravstvu, obveze u zdravstvu, tema su za koju me svakodnevno pitate i vi i vaše kolege. I također jedan događaj koji u trenutku izrade proračuna nismo znali niti mogli predvidjeti: to je bio potres. To su sve izdaci koji stvaraju pritisak na rashodovnu stranu proračuna. Međutim moje riječi su manje važne, važnija su djela koja smo činili, koja ćemo činiti, a to je da držimo i dalje kontinuitet održivosti javnih financija, rekao je.

Javni dug

Javni dug trenutno je na 88 posto BDP-a, a na pitanje dokle možemo ići s njegovim daljnjim povećanjem i postoji li neki plafon kada će Vlada reći “Ne, mi se više ne možemo zaduživati”, prisjetio se “plafona” 2015. godine, a četiri godine zaredom su, kaže, smanjivali javni dug u BDP-u.

– Covid je učinio svoje. Imat ćemo brojke u četvrtom mjesecu, kad Eurostat i Državni zavod za statistiku objave podatke, tih 88 posto je naša zadnja projekcija. Tu će negdje biti javni dug krajem 2020. godine. Mi ga vidimo već ove godine negdje za oko 2 postotna boda nižim. Činit ćemo sve da efekt Covida bude jednokratan.

Mjere za očuvanje radnih mjesta

Istaknuo je kako je samo prošle godine potrošeno 8 milijardi kuna izravno za očuvanje radnih mjesta gdje treba dodati sva javna davanja, poreze i doprinose.

– Dodajmo i gotovo 3 milijarde kuna poreza koji su otpisani poduzetnicima i poreznim obveznicima, skraćeno radno vrijeme i jednu od recentnijih mjera: na mjesečnoj razini preko 100 milijuna kuna za pokrivanje fiksnih troškova. Državna i fiskalna politika stavljena je u potpunosti u očuvanje radnih mjesta, naglasio je.

Naglašava i neplanirana izdavanja za zdravstvo, od maskica, dezinficijensa, preko testova, do cijepljenja. Gotovo pola milijarde kuna otišlo je, rekao je, samo na dio oko cjepiva.

– Proračun je stavljen u funkciju očuvanja ljudskih života, radnih mjesta, ali legitimno je pravo svih da traže više. Trebamo biti svjesni svojih mogućnosti i ograničenja, rekao je, odgovarajući na pitanje o nekim poduzetnicima koji traže nadoknadu dijela izgubljenih prihoda.

Pomoć iz europskih fondova

Hrvatskoj iz Europskog mehanizma za oporavak i otpornost na raspolaganju je gotovo 10 milijardi eura. Govorimo o 6 milijardi i 300 milijuna eura nepovratnih sredstava i 3,5 milijarde koje možemo povući u vidu zajmova. Objasnio je kada i pod kojim uvjetima ćemo te novce dobiti:

– Nacionalni program oporavka je na sjednici Vlade 29. travnja. Šaljemo ga u Bruxelles. On je preduvjet. Europska komisija i Europsko vijeće ga valoriziraju, rekao je.

Hrvatska, nastavlja, cijelo vrijeme vodi dijalog s Europskom komisijom.

– To će ući u drugu polovicu godine i tamo krajem ove i početkom iduće godine je implementacija. U međuvremenu, nama će biti na raspolaganju što se tiče proračuna negdje 13 posto ukupnih bespovratnih sredstava. Nešto manje od 800 milijuna eura kao predujam za korištenje. Rok korištenja i trošenja sredstava je 2026. godina. Svi projekti za koje smatramo da imaju svoju pripravnost i mogu biti implementirani u kratkom roku ćemo staviti u taj dokument, ovisno o ukupnim mogućnostima, rekao je.

Prioriteti

Istaknuo je kako je zdravstvo jedno od komponenti.

– Kad gledate u brojčanom iznosu, vrlo izvjesno je da će najveći dio novca ići za gospodarstvo bez razdiobe na privatni i javni sektor. Jedna od komponenti je i obrazovanje. Pripremljeni su određeni iskoraci pa tako i jednosmjenski rad. Ako će to značiti da ćemo morati graditi nove škole, to će privatni sektor graditi, ali istovremeno ćemo svi imati benefite od toga. Gospodarstvo, zdravstvo, pravosuđe i javna uprava i obrazovanje, namijenili smo jedan dio i za potres. Ključna poruka europskih institucija i nas samih je da se taj novac neće moći koristiti za krpanje bilo kakvih rupa, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari