Pratite nas

Politika

Ministar Marić: Smanjivanje plaća u državnom sektoru? Sve je opcija!

Objavljeno

na

‘Treba u svakoj krizi gledati pozitivne stvari. Treba jačati domaću proizvodnju. Ovo nam treba otvoriti oči’, kaže Marić

“Ponovno odgode davanja, umjesto oslobađanja.” Tako su neki gospodarstvenici komentirali jutros objavljene mjere za pomoć gospodarstvu koje će, sada je to jasno, na globalnoj razini ući u krizu težu od one iz 2008.

Više od 14.000 poslodavaca u Hrvatskoj već je zatražilo isplatu minimalca, a ključne su mjere one najavljene prošlog tjedna: odgoda isplate svih javnih davanja poput poreza na dobit i dohodak i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Mjera predviđena za tri mjeseca, uz mogućnost produljenja za još tri. Likvidnosti tih sustava osigurat će država.

Isplata minimalne plaće svim zaposlenicima tvrtki koje zbog koronavirusa otežano posluju, a nisu otpuštale radnike. Brzi krediti, obradivi u 3 dana, do 25.000 eura s povoljnom kamatom.

A da bi ostvarili pravo na pomoć, poduzetnici se trebaju prijaviti putem sustava ePorezna ili web lokacije Piši mi. Uz prijavu moraju potvrditi da im posao pati dokazima o padu prometa, nemogućnosti narudžbi, otkazivanju rezervacija i nemogućnosti isporuke.

O svemu ovome u RTL Direktu su razgovarali s ministrom financija Zdravkom Marićem.

“Za sada je važno da poduzetnici i poslovni subjekti nisu u obvezi plaćanja doprinosa. Nitko ne zna koje su posljedice ove krize. Bit će i druge mjere”, poručio je na početku Marić odgovarajući na pitanje zašto nije došlo do stopostotnog oslobađanja poreza za sve.

Na pitanje zašto zaziru od mjere oprosta Marić kaže:

“Ne zazirem. Država će pomoći. Javne financije su za izvanredne okolnosti, sve čime raspolažemo ćemo koristiti”, poručio je ministar.

Sveobuhvatni povrat poreza svima u privatnom sektoru? Nije li to usitinu mjera koja bi nas spasila?

“Što se tiče ovih odgoda, poduzetnicima bi one trebale dati zraka. S druge strane, likvidnost oni mogu naći kroz HAMAG, HBOR, poslovne banke. Trudimo se da kamate budu kroz jedan posto. Jako puno radimo da pokušamo iskoristiti mogućnosti ovih promjena da napunimo fond za subvencioniranje kamata”, poručuje Marić.

Mnogi kažu da je ovo što su danas predstavili u Vladi više-manje kozmetika onoga o čemu smo proteklog tjedna razgovarali baš u ovom studiju i u ovom terminu…

Mjere kreću

“Prošli tjedan smo mi najavili što planiramo učiniti, danas je faza implementacije. Sada mjere startaju, startale su u sklopu Ministarstva rada, danas kreću druge. Za još njih trebat ćemo još koji dan. Maksimalno želimo pojednostaviti što je god moguće, da bude prohodno. Treba u svakoj krizi gledati pozitivne stvari. Treba jačati domaću proizvodnju. Ovo nam treba otvoriti oči”, jasno će ministar financija.

Slovenci su otišli u drugom smjeru – smanjili su plaće državnim službenicima za 30 posto. Je li opcija smanjiti plaće u državnom sektoru?

“Sve je opcija. Nemojmo zaboraviti da smo među prvima krenuli s fazom implementacije. Čim smo osjetili  da se sve ovo valja iza brda, već krećemo s mjerama. Rashodovna strana proračuna će pokrivati sada samo ono što je bitno.

Mirovine nisu upitne?

“Mirovine nisu upitne. I točka”, rekao je ministar.

Ministar financija potvrdio je kako oko 70 posto zaposlenih ovisi o Vladinim mjerama.

“Dobar dio, kad je kolega Aladrović prošli tjedan predstavljao mjeru, radili smo na bazi 400.000 ljudi, prema nekim dodatnim analizama koje smo radili, mogli bismo sad reći da je riječ o 600.000 ljudi. Samo do sada je 71.000 radnika. Mi smo danas krenuli s poreznim mjerama, samo od jutrošnje konferencije 2000 zahtjeva i dvjestotinjak pitanja. Sve ćemo putem sučelja koronavirus odgovarati i u najkraćem roku obrađivati”, rekao je ministar.

”Nije nam namjera pokušati sve jednokratno naplatiti”

Pojasnio je što te mjere konkretno znače za poreznog obveznika.

“Recimo da početkom travnja podnosi zahtjev, Porezna uprava odmah odgovara. Početkom svibnja želi isplatiti plaće, koristi mjere kolege Aladrovića – 3250 kuna. Sav porezni teret on knjiži i zadužuje tek za tri mjeseca. Kraj mjeseca dolazi mu na naplatu obračun poreza na dobit od prošle godine, i to ulazi u odgodni efekt.

Nova akontacija poreza na dobit, HGK, sve mu dolazi u odgodni efekt i tako tri mjeseca. Kada istekne tri ili tri plus tri, nije nam namjera skočiti na tog poreznog obveznika i sve pokušavati jednokratno naplatiti nego će se davati mogućnosti beskamatne obročne otplate”, rekao je Marić.

Ističe kako u ovom trenutku nitko ne može procijeniti dubinu krize, ali i da je Hrvatska spremna na sve mjere.

”Koliko god to zvučalo vrlo općenito, zaista jesmo. Razgovaram sa svjetskim tržištima kapitala, razgovaramo o svim mogućim izvorima do kojih možemo doći – to su domaći izvori. HNB smo od prvog dana pozvali za stol….”

Treba što više upumpati u gospodarstvo

Upitan dokad Hrvatska može zadržati likvidnost, ministar financija odgovara: ”Država u ovom trenutku ima nešto manje od 19 milijardi eura deviznih pričuva. Ima još u bankarskom sustavu određenih rezervi. Trenutno je preko noći na bankarskom tržištu  30-ak milijardi.

Imamo uravnotežene javne financije i nemamo pritisak velikih deficita kakve smo nekad imali. EU je najavila nove programe i na njih računamo. Imamo europske i međunarodne multilateralne organizacije, tržište kapitala. Sve su to izvori na kojima tražimo izvore sredstava”.

Marić kaže da je cilj pribaviti što više jer će puno toga trebati upumpati u gospodarstvo. Dodaje kako deficit nije primaran.

”Jedna od inicijativa koju smo potaknuli jest da se ta pravila o zaduživanju i deficitu privremeno odgode, da se da prostor zemljama u ovim okolnostima da se može reagirati i proračunski”.

Potrošnja se mora nastaviti

Gospodarstvo će biti dobro ako potrošnja građana nastavi teći, potvrđuje Marić. Istodobno, danas se iz Vlade moglo čuti da se prestane s oglašavanjem proizvoda koji nemaju veze s prehranom i higijenom. Kakva je to poruka proizvođačima?

”Kolega Božinović je na čelu Stožera i tamo su u fokusu zdravlje i opstanak ljudskih života. Fokus je bio na tome da se ljudi upozore da što manje izlaze van. Znamo i sami da nije samo prehrana ta. Nećemo mi stati s kapitalnim investicijama koje su u tijeku ili pri kraju. Zašto bismo sad potratili sve što smo investirali kad to u konačnici ima najbolji efekt na gospodarstvo i proračun?”, kazao je Marić.

Odgoda, a ne oslobađanje

Gospodarstvenici inzistiraju na oslobađanju, a ne odgodi. Marić smatra da je efekt odgode dovoljno dobar da se sačuvaju radna mjesta.

”U ovom trenutku je najvažnije znati da nisu u obvezi plaćati poreze sljedeća tri, eventualno još plus tri mjeseca. Kakva će daljnja dinamika biti, sigurno da će biti dodatno intenzivirana, ali ne može se još pretpostaviti koliko, sigurno da ćemo nove mjere najavljivati.”

Trenutno je oko 3000 ljudi više na Zavodu za zapošljavanje, a koliko će ih još biti nakon ove krize, ni sam Marić ne zna. Ponavlja kako je fokus Vlade na očuvanju radnih mjesta.

Hoće li država otpuštati?

Privatnici su već počeli otpušati radnike, a mnogi se pitaju hoće li i država? Marić  kratko odgovara: ”Vidjet ćemo. Država je i u prošloj krizi održala svoju razinu zaposlenosti. Bilo je određenih mjera štednje na rashodovnoj strani. Ovisno o potrebama.”

Na kraju zaključuje da je ipak ”najvažnije osigurati dovoljnu likvidnost na razini države da se može što više upumpati u gospodarski sustav Hrvatske”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na Vladi odluka o preraspodjeli sredstava u proračunu

Objavljeno

na

Objavio

Danas u 10 sati u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice počinje Sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Na sjednici Vlade RH očekuje se da će biti riječi o aktivnostima u vezi s epidemijom koronavirusa. Najavljeno je da će se govoriti o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu.

Jedna od točaka jest i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Donijet će se i odluke vezano uz sport, a koji je vrlo pogođen zbog koronavirusa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Trebaju li državnu pomoć dobiti i tvrtke koje su godinama ostvarivale milijunske dobiti

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Vladine mjere pomoći tvrtkama čije je poslovanje pogođeno ili ugroženo pandemijom koronavirusa, kojima će najmanje tri mjeseca podmirivati troškove plaće svih radnika u iznosu od četiri tisuće kuna s pripadajućim porezima i doprinosima, već u prvom valu iskoristit će nekoliko desetaka tisuća tvrtki s preko 400 tisuća zaposlenih, a procjenjuje se da će konačna brojka narasti i do 600 tisuća radnika – što predstavlja znatno više od polovice kompletnog privatnog sektora u Hrvatskoj, piše Nacional

U tom kontingentu naći će se i dvije tvrtke u izravnom i neizravnom vlasništvu poduzetnika Hrvoja Krstulovića, vlasnika najvećeg lanca kinodvorana CineStar i niza drugih poslovnih pothvata u audiovizualnoj sferi i u Hrvatskoj i u regiji, gdje ima gotovo pa status monopolista. Nacional je od najbližih Krstulovićevih suradnika dobio službenu potvrdu da su potpore zatražene i da će država u idućem razdoblju snositi troškove plaća za najmanje 250 zaposlenih u njegovoj tvrtki Blitz-Cinestar d.o.o., kao i nekoliko njih u marketinškoj agenciji Vox komunikacije d.o.o., i to usprkos činjenici da su tvrtke u Krstulovićevu poslovnom carstvu samo u proteklih nekoliko godina akumulirale i zadržale dobit od preko 100 milijuna eura, odnosno 750 milijuna kuna.

Ovaj podatak neugodno je iznenadio neke od članova Vlade koji su za Nacional neslužbeno kazali da su od vodećih hrvatskih poduzetnika ipak očekivali malo više razumijevanja za situaciju. „Istina jest da se potpore za održavanje zaposlenosti dijele gotovo svakome tko ih zatraži jer je iznimno bitno sačuvati radna mjesta i likvidnost gospodarstva u što kraćem roku, a time i spriječiti paniku u ovom osjetljivom razdoblju“, kazao je za Nacional jedan od kreatora tog Vladina poteza. On otvoreno priznaje da su se upravo zato tijekom proteklog tjedna potpore isplaćivale čak i tvrtkama s kojima još uvijek nije bio potpisan ugovor, odnosno za koje nisu bile donesene formalne odluke, jer se željelo spriječiti socijalne probleme i istodobno potaknuti potrošnju kao jedan od ključnih segmenata dosadašnjeg rasta BDP-a. „Stoga se manje pazilo na formu, a i pravila dodjele sredstava nisu osobito kruta i decidirana. No zdrav razum očekivao bi da tvrtke koje imaju goleme unutarnje rezerve ipak ne koriste ovu vatrogasnu mjeru, barem ne u ovoj fazi. A zadržana dobit od stotinu milijuna eura zaista je respektabilna i ostavlja prostor za znatno ležernije ponašanje“, dodao je ovaj Nacionalov sugovornik.

Kao dobar primjer on navodi brojne poduzetnike iz Njemačke koji usprkos činjenici da tamošnja vlada pokriva i do 80 posto troškova radničkih plaća, u pravilu ne koriste više od simboličnih desetak posto sve dok imaju unutarnje rezerve i mogućnost da te troškove plaćaju sami. To je, objašnjava se, primjer odgovornog poslovanja uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti države – za koju onda znaju da će priskočiti u pomoć ako zaista zatreba.

Sam Hrvoje Krstulović o ovoj temi nije želio govoriti za Nacional, no njegov bliski suradnik kojega je za to ovlastio kazao je da je „CineStar izgubio sve prihode i logično očekuje pomoć“. Na primjedbu da je Nacional samo u pet tvrtki povezanih s Krstulovićem zbrojio ogromnih stotinjak milijuna eura zadržane dobiti, on odgovara tvrdnjom da se u ovom slučaju ionako radi o problemu koji će biti dugoročan. „Na primjeru Kine vidimo da se normalan život u ovom segmentu neće uspostaviti još mjesecima, a po svemu sudeći i nakon krize s virusom ljudima će biti jako teško vratiti naviku odlaska u kino“, kaže ovaj sugovornik.

Tvrtka Blitz-Cinestar, za koju su zatraženi državni poticaji, po godišnjem izvještaju za 2018. godinu imala je 200 milijuna kuna prihoda i dobit od 40 milijuna kuna, a zadržana dobit s temeljnim kapitalom iznosila je 190 milijuna kuna. Tvrtka Blitz d.o.o. ostvarila je 159 milijuna kuna i dobit od 64 milijuna kuna te zadržanu dobit od čak 427 milijuna kuna. Tu su i tvrtke poput Duplicato Media d.o.o. sa zadržanom dobiti od 126 milijuna kuna, zatim spomenuta Vox komunikacije s godišnjom dobiti od nekoliko milijuna kuna i tako dalje.

Sam Krstulović je još sredinom 2016. godine poslovanje svih svojih tvrtki u Hrvatskoj i regiji objedinio u holdingu sa sjedištem na Malti, što se u to doba tumačilo namjerom izbjegavanja plaćanja poreza u Hrvatskoj, no on je u razgovoru za Nacional kazao da se radilo tek o „internoj reorganizaciji grupe“ te da nije izbjegnuto plaćanje ijednog poreza ili doprinosa. „Svi porezi koji su plaćani dosad, bit će plaćani i u budućnosti“, izjavio je istom prilikom. No potvrdio je i da su njegove tvrtke u duljem razdoblju na temelju Zakona o poticanju ulaganja, dobile porezne olakšice za porez na dobit, koje su zapravo istekle upravo u periodu kada je svoj biznis objedinio u holdingu na Malti. Također, Krstulović – koji je po podacima otprije dvije godine držao preko 80 posto udjela u prodaji kino-ulaznica i oko 75 posto tvrtki za distribuciju – sasvim sigurno je imao koristi i od svojedobnog smanjenja PDV-a na kino-ulaznice na samo pet posto, što se, između ostalog, može dokazati upravo stotinama milijuna kuna zadržane dobiti. Koju će, čini se, zadržati još neko vrijeme, dok će država plaćati njegove radnike, piše Nacional.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari