Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Traži se način kako bi se brod u Uljaniku završio i isporučio

Objavljeno

na

U emisiji “A sada vlada” gostovao je ministar financija Zdravko Marić.

Na početku gostovanja ministar financija Zdravko Marić komentirao je ima li nade za Uljanik i Treći maj te potraživanja Jana De Nula iz Luksemburga, a koji traži povrat svih avansnih plaćanja. Koliki teret visi nad državnim proračunom?

– Od ukupnih brojki, izloženost države prema glavnicama kredita iznosi 4,3 milijarde kuna te se to uvećava za kamate i troškove te se može zaokružiti na 4,5 milijardi kuna. Već je plaćeno 3,1 milijarda kuna.

U tjednima koji slijede očekujemo još 400 do 500 milijuna kuna plaćanja, a onda dolazi i ovaj brod na naplatu. Mislim da trebamo učiniti sve kako bi spasili ovaj brod. On je u visokoj fazi dovršenosti. Avansna sredstva su očito potrošena i tu je bila potreba i spremnost Vlade da se jedan dodatni dio investira kako bi se spasio ukupni iznos tih jamstava, a radi se od oko 950 milijuna kuna jamstava.

Marić dodaje da se traži način kako bi se brod završio i isporučio. Što se tiče interesa Kineza za brodogradilišta, nije htio konkretno reći što možemo očekivati od njihova obilaska Pule i Rijeke 1. svibnja.

– Dobro je da dolaze, ali stvarati nekakva očekivanja nije baš i dobro. Trebamo pričekati da dođu, da analiziraju situaciju.

Dodaje da su porezni obveznici uložili ogroman novac, gotovo 35 milijardi kuna, u industriju koja se u mnogim segmentima nije pokazala kao isplativa.

– Što je s drugim gospodarskim granama koje nisu imale takav tretman i što bi bilo kad bi bilo. Gledano iz perspektive poreznih obveznika, ovdje je jako jasno da je ovakav model neodrživ.

Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.

– Ovo je treća godina da se javni dug smanjuje. U analizi Eurostata što je objavljeno jučer, dana je komparativna analiza i mi smo jedna od 12 zemalja koja je ostvarila višak proračuna.
Dodaje da se ponovno bilježi rast investicija u javnom sektoru.

– Mene osobno raduje stavka oko rashoda za kamate. Kamate su 2015. iznosile 3,5 posto BDP-a, gotovo 12 milijardi kuna, su smanjene za preko 25 posto. Mislim da ih još možemo smanjivati.

Hoće li još rasti plaće te kada će građanima porasti standard?

– Pa nitko sretniji od nas da svi imaju veće plaće. No, naravno sve su skladu s mogućnostima. U nastavku vođenja fiskalne politike vodit ćemo i o tome računa.

Što se tiče tržišta radne snage, Marić kaže da ujedno postoje i viškovi i manjkovi za određena zanimanja. Potrebno je bolje povezivanje, a što je rečeno i prilikom predstavljanja Nacionalnog programa reformi na sjednici Vlade prošloga četvrtka.

>>> Višnja Starešina: Kako se na ‘Uljaniku’ može otvoriti ‘istarsko čudo’

Ministar financija dodaje da moramo stremiti višim stopama rasta BDP-a od predviđenih 2,5 posto. Naveliko se spominje i prelazak Hrvatske na euro, no za sada se ne zna kada bi se to moglo dogoditi.
– Postoji puno koraka koje je potrebno učiniti. Hrvatska u ovom trenutku ispunjava svih pet kriterija, spušta se javni dug prema 60 posto BDP-a.

– Sve to treba uzeti u obzir, ali treba voditi argumentiranu raspravu oko uvođenja eura. Zadnja zemlja koja je ušla u tečajni mehanizam jest Slovačka 2004. godine, još prije recesije. Eto, sada Rumunjska, Bugarska i mi “kucamo na vrata”.

Govori se da bi Hrvatska mogla uvesti euro 2024. godine, no Marić za sada ne želi govoriti o vremenskim rokovima.

– Ovdje prvi koraci ovise o interesima, volji i želji zemalja članica.

Što se tiče Marićeve političke budućnosti te pitanja hoće li odraditi mandat do kraja ministar financija je diplomatski rekao:
– To ćemo sve još vidjeti, kraj je emisije pa sada nećemo stići odgovoriti.

 

Strpljenje izgubio i zadnji naručitelj Uljanikovih brodova: Naplatit će gotovo milijardu kuna državnih jamstava

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Od prvog ožujka olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage.

Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage, piše Bljesak.info

To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Hoće li tim potezom biti olakšan put bh. državljanima?, prenosi BHRT. Iako se polemiziralo da će od prvog ožujka svi državljani BiH moći spakirati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sustav odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.

”Tri su uvjeta koje je potrebno imati za Njemačku: Grancija da imate neko radno mjesto, drugi uvjet je odgovarajuća diploma jezika i treći uvjet je diploma srednje škole ili fakulteta”, govori odvjetnik Kasim Rašidović.

Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.

”Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor”, objašnjava Boris Pupić ispred Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci koje navodi BHRT, pokazuju da se preko 88 tisuća građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.

”Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremenski period od 5 do 10 godina.

A iseljenički val će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje”, govori Milan Zjajić ispred Ministarstva civilnih poslova BiH.

A iseljenički val ponajviše osjete poslodavci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Predstavnik RH bio za pokretanje Aluminija, vlada FBiH protiv ponude

Objavljeno

na

Objavio

Opunomoćenik hrvatske vlade i dio malih dioničara glasovali su u petak na sjednici skupštine posrnulog mostarskog Aluminiju za prihvaćanje prijedloga izraelsko-kineskog konzorcija o pokretanju proizvodnje, no većina, uključujući vladu Federacije BiH, odbila je tu ponudu.

Kako su u subotu objavili tiskani mediji u BiH, na izvanrednoj sjednici skupštine dioničara Aluminija, predstavnik hrvatske vlade Martin Čadež glasovao ja za prihvaćanje plana grupacije koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva o davanju u najam pogona mostarskog Aluminija i postupnoj obnovi proizvodnje.

Čadeža je za sudjelovanje na sjednici skupštine dioničara ovlastio potpredsjednik vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Hrvatska vlada u vlasničkome udjelu mostarske kompanije ima 12 posto.

Ukupno je 22 posto dioničara glasovalo za prihvaćanje ponude izraelsko-kineske grupacije. Po riječima Stipe Buljana, opunomoćenika vlade Federacije BiH, koja u Aluminiju ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, većina malih dioničara i on osobno su glasovali protiv nove ponude o davanju u najam pogona.

Buljan je pojasnio da je dobio naputke od vlade Federacije BiH koja se dan ranije odbila suglasiti se s novom ponudom o najmu dijela pogona Aluminija čime bi se, po njihovim tvrdnjama, obvezala subvencionirati plaćanja električne energije, te preuzeti druge obveze, a ocijenila je iznimno malim iznos od 15.000 eura koliko bi mjesečno izraelsko-kineska grupacija plaćala za korištenje postrojenja.

Buljan je pojasnio kako su uočene brojne ‘tehničke pogreške’ u ponudi MT Abraham Group. On je odbacio mogućnost da se prihvati navodni zahtjev izraelsko-kineske grupacije za oslobađanje od plaćanja električne energije u roku od pet godina. “To je nešto što je neprovodivo“, dodao je Buljan.

On je ocijenio iznimno lošim za Bosnu i Hercegovinu što je došlo do prestanka rada nekadašnjeg mostarskog giganta.
„Tek sad je jasno što za BDP znači i što je značio ‘Aluminij’.

Pokazatelji kažu da imamo značajan pad, te da su brojne kompanije revidirale planove“, dodao je je Buljan.

Ova je kompanija dugi niz godina bila najveći izvoznik u BiH i okosnica gospodarstva u Hercegovini. Njezinim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Proizvodnja je obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura.

Mostarski Aluminij je nakon teških ratnih razaranja upravo uz potporu vlade RH bio ponovno pokrenut 1997. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari