Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Višak proračuna opće države u šest mjeseci 1,6 milijardi kuna

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade u Puli da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren višak proračuna opće države i to u iznosu od 1,6 milijardi kuna, ocjenivši to dobrim rezultatom, na tragu onoga što se polučilo u cijeloj prošloj godini.

Predstavljajući nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine, Marić je kazao da je na razini državnog proračuna zabilježen manjak od 1,9 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja malo povećanje.

No, ističe da kada se tom rezultatu pribroje druga i treća razina proračuna opće države, odnosno jedinice lokalne samouprave te izvanproračunski korisnici, koji su svi redom ostvarili viškove, u prvih šest mjeseci ove godine ponovno je ostvaren višak proračuna opće države u iznosu od 1,6 milijardi kuna.

“To je dobar rezultat, na tragu onoga što smo polučili u cijeloj prošloj godini, što je između ostaloga bio jedan od glavnih razloga zašto smo izašli iz procedure prekomjernog deficita, zbog čega nam je popravljen kreditni rejting i njegovi izgledi, kao i ostvarene značajne uštede na troškovima kamatama”, poručio je Marić.

Podsjetio je da je u ovim trenucima prošle godine po prvi puta konstatirano da je proračun opće države u prvih šest mjeseci završio u suficitu, tada od 35 milijuna kuna.

Što se tiče prihoda državnog proračuna u prvom ovogodišnjem polugodištu, oni su iznosili 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini rast od 2,9 posto.

Kada je riječ o poreznim prihodima, koji su najznačajniji dio ukupnog proračuna, Marić je podsjetio da se središnji državni proračun od prvog dana ove godine u potpunosti odrekao prihoda od poreza na dohodak, prepustivši ga lokalnoj i regionalnoj samoupravi, što je i jedan od glavnih razloga zašto je ostvaren rast poreznih prihoda od svega 0,8 posto.

Marić je upravo izostanak prihoda od poreza na dohodak apostrofirao i kao razlog na što je razini državnog proračuna zabilježen malo povećanje manjka, na spomenutih 1,9 milijardi kuna.

Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uprihođeno je 22,5 milijarde kuna, što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani. S druge strane, prihod od poreza na dobit, uslijed poreznog rasterećenja, pao je za jedan posto, na 4,9 milijardi kuna.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznosili su 7,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini skok od 7,3 posto. Pritom najveći dio porasta dolazi od trošarina na duhanske proizvode, od kojih je uprihođeno 22,5 posto više.

Kada je riječ o prihodima od poreza na osobne automobile, što je predstavljalo jednu od većih izmjena u okviru poreznih rasterećenja, oni su manji za oko četiri posto. No, Marić na godišnjoj razini očekuje ispravljanje tih trendova.

Prihodi od doprinosa porasli su 7,5 posto, na 12,2 milijarde kuna.

Rashodi su u prvih šest mjeseci iznosili 61,8 milijardi kuna, što je 3,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom, rashodi za zaposlene iznosili su 13,6 milijardi kuna, odnosno 750 milijuna kuna više na godišnjoj razini. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,4 milijarde kuna ili 130 milijuna kuna više u odnosu na isto lanjsko doba.

Financijski rashodi, odnosno kamate, dodatno su smanjeni, na 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci, što je 363 milijuna kuna manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine.

Kako je naveo Marić, rashodi za subvencije iznosili su 3,5 milijardi kuna, od čega je na sektor poljoprivrede otpalo 2,4 milijarde kuna. U ime pomoći danih u inozemstvu unutar opće države isplaćeno je 6,6 milijardi kuna, doprinos u proračunu EU iznosio je 1,6 milijardi kuna, transfer HZZO-u 1,5 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama milijardu kuna itd.

Kada su u pitanju naknade građanima i kućanstvima, kao najznačajnijoj stavci rashodne strane, one su iznosile 23.7 milijardi kuna, od čega je na mirovine i mirovinska primanja otpalo 19,4 milijarde kuna.

Između ostalog, naknade u socijalnoj skrbi su izvršene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, dok je za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno 768 milijuna kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od gotovo 200 milijuna kuna.

Marić je naveo da je gospodarstvo u prvih šest mjeseci poraslo za 2,7 posto, pri čemu je značajniji doprinos došao od trgovine, koja je rasla 3,9 posto. Građevinarstvo je skočilo 3,0 posto, a industrijska proizvodnja ipak nešto slabijih 0,4 posto. Pritom je izvoz roba zabilježio rast od dva posto, a uvoz 5,5 posto.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić poručio je da je suficit opće države od 1,6 milijardi kuna najbolji odgovor onima koji govore o neodgovornom trošenju u bilo kojem kontekstu kada je u pitanju ova Vlada.

Ocjenjuje da ovakvi rezultati, ukoliko se nastave u drugoj polovini godine, definitivno daju “vjetar u leđa” u kontekstu novih evaluacija kreditnog rejtinga RH.

Premijer Andrej Plenković je napomenuo da se zemlja sada nalazi samo jednu stepenicu ispod investicijskog kreditnog rejtinga. “Kada bismo tu stepenicu preskočili, onda bi i kamate koje plaćamo na međunarodnim ili domaćim financijskim tržištima bile znatno manje, a time bi se to naravno osjetilo i na kreditiranje građana i poduzetnika”, poručio je Plenković.

Dodao je da s ovakvom odgovornom politikom treba nastaviti, jer je to poruka pouzdanja i povjerenja i u Vladu i način na koji se odnose prema javnim financijama i novcu poreznih obveznika.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac traži zaposlenike za više od 100 radnih mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili iz Svete Nedelje objavila je danas da traži ljude za više od stotinu radnih mjesta.

– Brzi rast se nastavlja zbog naših rastućih potreba – objavili su. Na svojim stranicama objavili su detalje za pozicije koje trebaju u raznim odjelima – uključujući inženjere za baterije i kontrolne sustave, iOS developere, analitičare podataka, lakirera, portira…

Traže i zaposlenike za niz pozicija u sestrinskoj tvrtki Greyp. U Rimcu kažu kako imaju 429 stalnih zaposlenika, odnosno 482 zaposlenika uključujući suradnike i studente.

– To je raznolik tim ljudi iz 27 zemalja – kažu. Većina zaposlenika radi u Svetoj Nedelji u sjedištu tvrtke, a ove godine otvoreni su uredi za razvoj u Splitu i u Osijeku, kao i Rimac-Camel joint venture u Xiangyangu u Kini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

PRORAČUN 2019: Prihodi povećani na 136, a rashodi na 140 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlogom proračuna za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i biti za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

“Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta”, ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Od PDV-a 4,4 posto više

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.

Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

“Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji”, rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

“Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)”, zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari