Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Višak proračuna opće države u šest mjeseci 1,6 milijardi kuna

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade u Puli da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren višak proračuna opće države i to u iznosu od 1,6 milijardi kuna, ocjenivši to dobrim rezultatom, na tragu onoga što se polučilo u cijeloj prošloj godini.

Predstavljajući nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine, Marić je kazao da je na razini državnog proračuna zabilježen manjak od 1,9 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja malo povećanje.

No, ističe da kada se tom rezultatu pribroje druga i treća razina proračuna opće države, odnosno jedinice lokalne samouprave te izvanproračunski korisnici, koji su svi redom ostvarili viškove, u prvih šest mjeseci ove godine ponovno je ostvaren višak proračuna opće države u iznosu od 1,6 milijardi kuna.

“To je dobar rezultat, na tragu onoga što smo polučili u cijeloj prošloj godini, što je između ostaloga bio jedan od glavnih razloga zašto smo izašli iz procedure prekomjernog deficita, zbog čega nam je popravljen kreditni rejting i njegovi izgledi, kao i ostvarene značajne uštede na troškovima kamatama”, poručio je Marić.

Podsjetio je da je u ovim trenucima prošle godine po prvi puta konstatirano da je proračun opće države u prvih šest mjeseci završio u suficitu, tada od 35 milijuna kuna.

Što se tiče prihoda državnog proračuna u prvom ovogodišnjem polugodištu, oni su iznosili 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini rast od 2,9 posto.

Kada je riječ o poreznim prihodima, koji su najznačajniji dio ukupnog proračuna, Marić je podsjetio da se središnji državni proračun od prvog dana ove godine u potpunosti odrekao prihoda od poreza na dohodak, prepustivši ga lokalnoj i regionalnoj samoupravi, što je i jedan od glavnih razloga zašto je ostvaren rast poreznih prihoda od svega 0,8 posto.

Marić je upravo izostanak prihoda od poreza na dohodak apostrofirao i kao razlog na što je razini državnog proračuna zabilježen malo povećanje manjka, na spomenutih 1,9 milijardi kuna.

Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uprihođeno je 22,5 milijarde kuna, što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani. S druge strane, prihod od poreza na dobit, uslijed poreznog rasterećenja, pao je za jedan posto, na 4,9 milijardi kuna.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznosili su 7,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini skok od 7,3 posto. Pritom najveći dio porasta dolazi od trošarina na duhanske proizvode, od kojih je uprihođeno 22,5 posto više.

Kada je riječ o prihodima od poreza na osobne automobile, što je predstavljalo jednu od većih izmjena u okviru poreznih rasterećenja, oni su manji za oko četiri posto. No, Marić na godišnjoj razini očekuje ispravljanje tih trendova.

Prihodi od doprinosa porasli su 7,5 posto, na 12,2 milijarde kuna.

Rashodi su u prvih šest mjeseci iznosili 61,8 milijardi kuna, što je 3,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom, rashodi za zaposlene iznosili su 13,6 milijardi kuna, odnosno 750 milijuna kuna više na godišnjoj razini. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,4 milijarde kuna ili 130 milijuna kuna više u odnosu na isto lanjsko doba.

Financijski rashodi, odnosno kamate, dodatno su smanjeni, na 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci, što je 363 milijuna kuna manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine.

Kako je naveo Marić, rashodi za subvencije iznosili su 3,5 milijardi kuna, od čega je na sektor poljoprivrede otpalo 2,4 milijarde kuna. U ime pomoći danih u inozemstvu unutar opće države isplaćeno je 6,6 milijardi kuna, doprinos u proračunu EU iznosio je 1,6 milijardi kuna, transfer HZZO-u 1,5 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama milijardu kuna itd.

Kada su u pitanju naknade građanima i kućanstvima, kao najznačajnijoj stavci rashodne strane, one su iznosile 23.7 milijardi kuna, od čega je na mirovine i mirovinska primanja otpalo 19,4 milijarde kuna.

Između ostalog, naknade u socijalnoj skrbi su izvršene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, dok je za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno 768 milijuna kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od gotovo 200 milijuna kuna.

Marić je naveo da je gospodarstvo u prvih šest mjeseci poraslo za 2,7 posto, pri čemu je značajniji doprinos došao od trgovine, koja je rasla 3,9 posto. Građevinarstvo je skočilo 3,0 posto, a industrijska proizvodnja ipak nešto slabijih 0,4 posto. Pritom je izvoz roba zabilježio rast od dva posto, a uvoz 5,5 posto.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić poručio je da je suficit opće države od 1,6 milijardi kuna najbolji odgovor onima koji govore o neodgovornom trošenju u bilo kojem kontekstu kada je u pitanju ova Vlada.

Ocjenjuje da ovakvi rezultati, ukoliko se nastave u drugoj polovini godine, definitivno daju “vjetar u leđa” u kontekstu novih evaluacija kreditnog rejtinga RH.

Premijer Andrej Plenković je napomenuo da se zemlja sada nalazi samo jednu stepenicu ispod investicijskog kreditnog rejtinga. “Kada bismo tu stepenicu preskočili, onda bi i kamate koje plaćamo na međunarodnim ili domaćim financijskim tržištima bile znatno manje, a time bi se to naravno osjetilo i na kreditiranje građana i poduzetnika”, poručio je Plenković.

Dodao je da s ovakvom odgovornom politikom treba nastaviti, jer je to poruka pouzdanja i povjerenja i u Vladu i način na koji se odnose prema javnim financijama i novcu poreznih obveznika.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Aluminij: za pokretanje pogona Anoda potrebna pomoć vlade FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Za pokretanje proizvodnje u tvornici Anoda u sastavu posrnulog giganta Aluminija iz Mostara bit će potrebna značajnija potpora vlade Federacije BiH i drugih suvlasnika, objavljeno je u utorak nakon sastanka predstavnika radnika, uprave poduzeća i hrvatskih političara iz BiH, koji su najavili i poduzimanje aktivnosti kako bi pomogli radnicima oko reguliranja kreditnih obveza prema bankama.

Prema priopćenju iz Aluminija za pokretanje pogona Ljevaonice nužno je ispuniti niz pretpostavki, od tehničkih do financijskih. Pojašnjavaju kako je za nastavak rada Ljevaonice potreban konkretno angažiranje svih suvlasnika, ponajprije vlade FBiH. FBiH ima udjel od 44 posto, koliko i mali dioničari radnici, dok je vlada RH suvlasnik 12 posto.

Prema navodima iz uprave mostarske kompanije, pogoni u Ljevaonici su očišćeni od tekućeg metala i spremni za ponovno pokretanje.
Jednako je stanje i u tvornici Anoda, dok su najveće štete pričinjene u tvornici Elektrolize, gdje je ostao zarobljen veći dio elektrolitičnih ćelija zbog naglog isključenja električne energije.

Procjenjuje se da se materijal koji je ostao zarobljen unutar ćelija stvrdnuo pa će biti potrebni posebni radovi uz pomoć strojeva zbog njihova čišćenja.

Iz Aluminija su naveli kako je radna skupina koju čine radnici, predstavnici uprave i nadzornog odbora te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović posvećena oživljavanju proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanju radničke populacije.

Razgovaralo se o nastavku skrbi za svih 900 radnika, te pronalaženju načina za premošćivanje aktualne situacije. Pokrenut je niz aktivnosti te ostvarivanja komunikacije s čelnim ljudima komercijalnih banaka i kreditnih organizacija, kako bi iskazali razumijevanje za kreditne i druge obveze koje uposlenici Aluminija imaju.

Mostarski Aluminij isključen je prošloga tjedna s napajanja električne energije zbog golemih dugovanja od 200 milijuna eura koji se ponajviše odnose na dug za utrošak električne energije.

(Hina)

 

Dragan Čović: Oni koji su izvukli milijune iz Aluminija moraju odgovarati

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH na telefonskoj sjednici donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Nadzornog odbora Aluminija d.d. Mostar Zdenko Klepić izjavio je u ponedjeljak da je Vlada FBiH na telefonskoj sjednici održanoj u petak donijela odluku o nastavku poslovanja Aluminija u okviru programa stabilizacije, što po njegovim riječima znači da u sljedećih šest mjeseci neće biti stečaja niti će netko moći blokirati račune Aluminija.

Klepić je to izjavio nakon sastanka predstavnika Uprave i Sindikata Aluminija s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i federalnom ministricom financija Jelkom Milićević u sjedištu mostarskog poduzeća.

Predsjednik Nadzornog odbora dodao je da su proteklog vikenda obavljene neke analize mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje, a te analize su pokazale da je moguće pokretanje proizvodnje u pogonu ljevaonice u kratkom roku.

Klepić je istaknuo da su spomenute analize pokazale da postoji ekonomska opravdanost pokretanja proizvodnje u spomenutom pogonu, izrazivši nadu kako će vrlo brzo dio radnika Aluminija biti vraćen na posao.

Proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpnja, nakon što je poduzeće iskopčano s visokonaponske električne mreže.

Zbog visokih cijena električne energije Aluminij nekoliko zadnjih godina posluje s gubitkom. Ukupni dug kompanije iznosi oko 400 milijuna maraka, a prema posljednjim podacima, Aluminijev dug za električnu energiju s 30. lipnjem 2019. godine iznosi 293 milijuna maraka, javlja Fena.

Aluminij ne ide u stečaj – Ovo je pet zaključaka sa sastanka s Čovićem

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari