Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Višak proračuna opće države u šest mjeseci 1,6 milijardi kuna

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u četvrtak na sjednici Vlade u Puli da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren višak proračuna opće države i to u iznosu od 1,6 milijardi kuna, ocjenivši to dobrim rezultatom, na tragu onoga što se polučilo u cijeloj prošloj godini.

Predstavljajući nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine, Marić je kazao da je na razini državnog proračuna zabilježen manjak od 1,9 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja malo povećanje.

No, ističe da kada se tom rezultatu pribroje druga i treća razina proračuna opće države, odnosno jedinice lokalne samouprave te izvanproračunski korisnici, koji su svi redom ostvarili viškove, u prvih šest mjeseci ove godine ponovno je ostvaren višak proračuna opće države u iznosu od 1,6 milijardi kuna.

“To je dobar rezultat, na tragu onoga što smo polučili u cijeloj prošloj godini, što je između ostaloga bio jedan od glavnih razloga zašto smo izašli iz procedure prekomjernog deficita, zbog čega nam je popravljen kreditni rejting i njegovi izgledi, kao i ostvarene značajne uštede na troškovima kamatama”, poručio je Marić.

Podsjetio je da je u ovim trenucima prošle godine po prvi puta konstatirano da je proračun opće države u prvih šest mjeseci završio u suficitu, tada od 35 milijuna kuna.

Što se tiče prihoda državnog proračuna u prvom ovogodišnjem polugodištu, oni su iznosili 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini rast od 2,9 posto.

Kada je riječ o poreznim prihodima, koji su najznačajniji dio ukupnog proračuna, Marić je podsjetio da se središnji državni proračun od prvog dana ove godine u potpunosti odrekao prihoda od poreza na dohodak, prepustivši ga lokalnoj i regionalnoj samoupravi, što je i jedan od glavnih razloga zašto je ostvaren rast poreznih prihoda od svega 0,8 posto.

Marić je upravo izostanak prihoda od poreza na dohodak apostrofirao i kao razlog na što je razini državnog proračuna zabilježen malo povećanje manjka, na spomenutih 1,9 milijardi kuna.

Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uprihođeno je 22,5 milijarde kuna, što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani. S druge strane, prihod od poreza na dobit, uslijed poreznog rasterećenja, pao je za jedan posto, na 4,9 milijardi kuna.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznosili su 7,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini skok od 7,3 posto. Pritom najveći dio porasta dolazi od trošarina na duhanske proizvode, od kojih je uprihođeno 22,5 posto više.

Kada je riječ o prihodima od poreza na osobne automobile, što je predstavljalo jednu od većih izmjena u okviru poreznih rasterećenja, oni su manji za oko četiri posto. No, Marić na godišnjoj razini očekuje ispravljanje tih trendova.

Prihodi od doprinosa porasli su 7,5 posto, na 12,2 milijarde kuna.

Rashodi su u prvih šest mjeseci iznosili 61,8 milijardi kuna, što je 3,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom, rashodi za zaposlene iznosili su 13,6 milijardi kuna, odnosno 750 milijuna kuna više na godišnjoj razini. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,4 milijarde kuna ili 130 milijuna kuna više u odnosu na isto lanjsko doba.

Financijski rashodi, odnosno kamate, dodatno su smanjeni, na 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci, što je 363 milijuna kuna manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine.

Kako je naveo Marić, rashodi za subvencije iznosili su 3,5 milijardi kuna, od čega je na sektor poljoprivrede otpalo 2,4 milijarde kuna. U ime pomoći danih u inozemstvu unutar opće države isplaćeno je 6,6 milijardi kuna, doprinos u proračunu EU iznosio je 1,6 milijardi kuna, transfer HZZO-u 1,5 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama milijardu kuna itd.

Kada su u pitanju naknade građanima i kućanstvima, kao najznačajnijoj stavci rashodne strane, one su iznosile 23.7 milijardi kuna, od čega je na mirovine i mirovinska primanja otpalo 19,4 milijarde kuna.

Između ostalog, naknade u socijalnoj skrbi su izvršene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, dok je za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno 768 milijuna kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od gotovo 200 milijuna kuna.

Marić je naveo da je gospodarstvo u prvih šest mjeseci poraslo za 2,7 posto, pri čemu je značajniji doprinos došao od trgovine, koja je rasla 3,9 posto. Građevinarstvo je skočilo 3,0 posto, a industrijska proizvodnja ipak nešto slabijih 0,4 posto. Pritom je izvoz roba zabilježio rast od dva posto, a uvoz 5,5 posto.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić poručio je da je suficit opće države od 1,6 milijardi kuna najbolji odgovor onima koji govore o neodgovornom trošenju u bilo kojem kontekstu kada je u pitanju ova Vlada.

Ocjenjuje da ovakvi rezultati, ukoliko se nastave u drugoj polovini godine, definitivno daju “vjetar u leđa” u kontekstu novih evaluacija kreditnog rejtinga RH.

Premijer Andrej Plenković je napomenuo da se zemlja sada nalazi samo jednu stepenicu ispod investicijskog kreditnog rejtinga. “Kada bismo tu stepenicu preskočili, onda bi i kamate koje plaćamo na međunarodnim ili domaćim financijskim tržištima bile znatno manje, a time bi se to naravno osjetilo i na kreditiranje građana i poduzetnika”, poručio je Plenković.

Dodao je da s ovakvom odgovornom politikom treba nastaviti, jer je to poruka pouzdanja i povjerenja i u Vladu i način na koji se odnose prema javnim financijama i novcu poreznih obveznika.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar financija Marić: O pitanju mirovinskog sustava potrebno povući određene poteze

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a, kako je o pitanju mirovinskog sustava potrebno “povući određene poteze”, upozorivši da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u Hrvatskoj značajno ispod prosjeka drugih zemalja.

Podsjetivši da u Hrvatskoj za mirovine godišnje nedostaje 17 milijardi kuna, Marić je rekao kako je glede toga potrebno povući određene poteze.

“Gledamo praksu i situaciju u drugim zemljama i u okruženju. Svi se suočavamo s izazovima vezano uz demografske prilike, gospodarske okolnosti i slično”, kazao je Marić novinarima uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a upitan o stanju u mirovinskom sustavu.

Upozorio je i da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u našoj zemlji značajno ispod prosjeka drugih zemalja – ispod 1,3 na jednog umirovljenika. Marić je rekao i da je prosječna mirovina u Hrvatskoj na svega oko 40 posto prosječne plaće, što žele promjeniti.

Upitan je li dogovoreno prolongiranje sanacijskog kredita brodogradilištu “Uljanik”, odgovorio je kako će o tome sutra o tome imati više informacija. Smatra i kako postoji “velika vjerojatnost da će prva polovica toga biti protestirana”.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, upitan o mirovinskoj reformi, smatra kako u tom pitanju treba pratiti trendove što rade druge zemlje i ne treba “izmišljati toplu vodu”.  “Ako nešto rade Nijemci i Šveđani ne vidim razloga zašto ne bi i mi u Hrvatskoj”, kazao je Kujundžić.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenje radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Marić: Jamstva za Uljanik prijetnja su proračunu

Objavljeno

na

Objavio

E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave.

Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.

S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica.

Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.

Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.

Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, odnijet će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit.

“Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.

Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta.

Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.

U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”).

I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan.

Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.

“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje?

Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih sitiacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.

 

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari