Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Zvali su me ‘Superhik’, a prosječna plaća je u zadnje tri godine 15,4 % veća

Objavljeno

na

Ugostitelji više ne govore da će se cijene zbog smanjenja PDV-a smanjivati, nego da će investirati i podići plaće. Pratit ćemo sve, pa kad se to ne učini, vidjet ćemo hoće li za koju godinu opet raditi pritisak na Vladu, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Iako neslužbene informacije iz Ministarstva financija kažu da bi kutija cigareta od Nove godine trebala poskupjeti do dvije kune, a litra gaziranog soka od kunu do dvije, ministar financija Zdravko Marić nije mogao potvrditi taj izračun.

Gostujući u studiju 24sata rekao je kako sigurno neće porasti koliko je tražio ministar zdravstva Milan Kujundžić, a to je da alkohol i cigarete budu 100 posto skuplji.

“Konkretni izračuni još nisu gotovi. Mi već sad imamo oporezivanje alkohola, bezalkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina. Ministarstvo financija, konkretno kod duhana, ne može zanemariti i element tržišta, da ne dođe do ponovnog buđenje crnog tržišta. Razumijem argumente kolege Kujundžića, ali takav prijedlog iz Ministarstva financija sigurno nikad ne bi došao, jer mi ne smijemo zanemariti aspekt hrvatskog društva i gospodarstva. Sigurno neće doći do nekakvih drastičnih poskupljenja koja bi značila poremećaj tržišnih okolnosti. Ukupna cijena ne ovisi samo o nama, mi propisujemo iznos trošarina”, rekao je Marić.

Ipak, potvrdio je da bi od novog poreza na šećer u sokovima država trebala godišnje ubrati oko 150 milijuna kuna. Na pitanje je li to tek početak tzv. zdravih poreza koje zemlje uvode te hoće li država ubuduće oporezovati i masno, slano, brzu hranu poput pomfrita, hamburgera, ćevapa ili grickalica, Marić je ostavio otvorenu mogućnost. S druge strane, ostavio je mogućnost da se snize porezi i na one zdravije prehrambene artikle.

“Nisam stručnjak za zdravstvo. U zdravstvenom sustavu je prevencija puno jeftinija i isplativija nego sanacija. Ne može porezni sustav riješiti sve probleme, ali mora dati svoj doprinos, kao sad. Još je prerano govoriti o novim porezima na različite prehrambene artikle. Ali zašto ne uzeti u razmatranje i da spustimo porez na onu zdraviju hranu. Uzet ćemo to u razmatranje u sljedećim razdobljima”, rekao je.

Upitan zašto nam zdravstvo ne cvjeta kad građani već plaćaju za poroke poput cigareta i alkohola 5,9 milijardi kuna, Marić je rekao da je država već sanirala zdravstvo, povećala zdravstveni doprinos, ali da se dugovi još, nažalost, gomilaju. Kaže da je zato i zdravstvu potrebno rezati troškove te provesti reforme jer je jasno da samo povećanje prihoda za njega ne daje rezultate.

Upitan bi li porezno rasterećenje moglo biti znatno veće od 3,7 milijardi kuna, koje sad najavljuju da država manje troši i da su svi proveli reforme, te što će biti ako ne bude gospodarskog rasta, Marić kaže da se oni trude dovesti u red javne financije i u tome uspijevaju.

“U proračunu za 2016. prvi smo put zamrznuli rashode na razini za 2015. godinu. Zadnje izvršenje u 2018. godini pokazuje da su izvorni rashodi rasli tek od 1,2 posto, a ostatak dolazi od toga da je rasla komponenta europskih fondova. Najveća ušteda je napravljena na troškovima kamata, a to nije samo sreća jer smo doveli u red javne financije. Politika je uvijek sklona nezadiranju u rashode, ali ako nemate rezerve, onda je puno teže kad jednom dođe recesija, rekao je ministar.

O tome zašto nije bilo većeg rasterećenja, kaže da je on prvi koji bi to želio.

“Nema tog koji ima veću želju za rasterećenjem poreza od mene, vjerujte mi. Ali istodobno imate pitanje kolike su vam mogućnosti. Ne možemo mi tu otići predaleko pa ugroziti sve urađeno dosad. Dokle god mi pričamo o smanjivanju poreza i rasterećenju, puno nam je bolje i ugodnije nego da pričamo o uvođenju novih poreza ili podizanju postojećih. U ovom trenutku u kojem se Hrvatska nalazi uvijek ću prvo dignuti ruku za smanjivanje poreza nego za povećanje državne potrošnje. Trebamo se odgovorno ponašati prema državnom novcu, ali imamo i neke limite”, istaknuo je Marić za 24sata.

Što se tiče kritika da Vlada diskriminira ostale radnike jer predlaže da mladi do 25 godina ne plaćaju porez na plaće, a oni od 26 do 30 godina da plaćaju pola poreza, Marić kaže da se može gledati i tako. Ali da je za njega plaća polupuna, a ne poluprazna, pa da će 250.000 mladih radnika plaćati manje poreze.

“Naravno da ima takvih povika i naravno da je legitimno pravo da netko to propituje. Netko može reći da u poreznom sustavu diskriminiramo one bez djece jer postoje olakšice za djecu. Nismo mislili da ćemo poreznim sustavom riješiti problem demografije, ali smo gledali dati neki doprinos. Pritisak je iseljavanja i mi smo se sad odlučili na ovakvu mjeru da otvorimo prostor te da se kaže da i porezni sustav daje mladima doprinos da ostanu”, istaknuo je.

Tu je podsjetio i na prvi krug poreznih izmjena još prije više od tri godine i kritika koje je trpio tad da uzima siromašnima kako bi dao bogatima kroz porez na dohodak. Kaže da se sad pokazalo koliko su one neosnovane.

“Dobio sam tad nadimak Superhik. A prosječna plaća je u zadnje tri godine rasla 15,4 posto. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, između 22 i 23 posto u zadnje tri godine. To je dokaz kako slika nekad može biti pogrešna. Prosječna plaća je u međuvremenu porasla za 760 kuna”, kaže Marić.

Predloženim novim izmjenama za mlade, radniku do 25 godina bez djece plaća bi porasla 500-tinjak kuna. A što je veća plaća, to se više poreza država odriče. Ali poslodavci mogu tu razliku ostaviti sebi ili dati razliku. Marić kaže da Vlada o tome ne odlučuje.

“Dali smo mogućnost poslodavcima kroz ove izmjene. Otvorili smo im prostor da 1000 kuna mjesečno dodatno mogu isplatiti radnicima, a da državi ništa ne plate. Već smo ranije propisali da za mladog radnika pet godina ne treba plaćati 16,5 posto za zdravstveno osiguranje. Ako su to uzeli sebi, onda ovu poreznu olakšicu poslodavci trebaju pretočiti zaposlenicima. Po meni nije pravi poslodavac koji snizi bruto plaću radniku da bi razliku zadržao za sebe, on će opet prije ili poslije biti u problemima”, objašnjava Marić, te dodaje da je slično je i s ugostiteljima kojima pada PDV s 25 na 13 posto.

“Ugostitelji u svojim izjavama više ne govore da će se cijene korigirati zbog toga naniže, nego da će investirati i podići plaće. Ali ćemo i to pratiti. Nisam jednom doživio da netko kaže da će podići plaće i investirati, pa kad to ne učini, za koju godinu opet radi pritisak na Vladu”, oštar je bio Marić.

Nije odgovorio na pitanje znači li u tom slučaju da bi mogao vratiti PDV ugostiteljima na 25 posto. Što se tiče snižavanja PDV-a na sve usluge i proizvode s 25 na 24 posto i hoće li sva razlika ostati trgovcima te zašto je na to pristao, kaže da je to bilo predizborno obećanje HDZ-a.

“Mi smo prvi u cijeloj Europskoj uniji po udjelu prikupljenog PDV-a u bruto domaćem proizvodu. I to treba promijeniti. Osim toga, možda je baš netko dao glas za program u kojem je to stajalo i obećanje je trebalo ispuniti”, kaže Marić.

 

(VIDEO) Željko Pervan o Marićevoj reformi: Hamburger bio 165, a sada je 148 kuna

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Predstavnik RH bio za pokretanje Aluminija, vlada FBiH protiv ponude

Objavljeno

na

Objavio

Opunomoćenik hrvatske vlade i dio malih dioničara glasovali su u petak na sjednici skupštine posrnulog mostarskog Aluminiju za prihvaćanje prijedloga izraelsko-kineskog konzorcija o pokretanju proizvodnje, no većina, uključujući vladu Federacije BiH, odbila je tu ponudu.

Kako su u subotu objavili tiskani mediji u BiH, na izvanrednoj sjednici skupštine dioničara Aluminija, predstavnik hrvatske vlade Martin Čadež glasovao ja za prihvaćanje plana grupacije koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva o davanju u najam pogona mostarskog Aluminija i postupnoj obnovi proizvodnje.

Čadeža je za sudjelovanje na sjednici skupštine dioničara ovlastio potpredsjednik vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Hrvatska vlada u vlasničkome udjelu mostarske kompanije ima 12 posto.

Ukupno je 22 posto dioničara glasovalo za prihvaćanje ponude izraelsko-kineske grupacije. Po riječima Stipe Buljana, opunomoćenika vlade Federacije BiH, koja u Aluminiju ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, većina malih dioničara i on osobno su glasovali protiv nove ponude o davanju u najam pogona.

Buljan je pojasnio da je dobio naputke od vlade Federacije BiH koja se dan ranije odbila suglasiti se s novom ponudom o najmu dijela pogona Aluminija čime bi se, po njihovim tvrdnjama, obvezala subvencionirati plaćanja električne energije, te preuzeti druge obveze, a ocijenila je iznimno malim iznos od 15.000 eura koliko bi mjesečno izraelsko-kineska grupacija plaćala za korištenje postrojenja.

Buljan je pojasnio kako su uočene brojne ‘tehničke pogreške’ u ponudi MT Abraham Group. On je odbacio mogućnost da se prihvati navodni zahtjev izraelsko-kineske grupacije za oslobađanje od plaćanja električne energije u roku od pet godina. “To je nešto što je neprovodivo“, dodao je Buljan.

On je ocijenio iznimno lošim za Bosnu i Hercegovinu što je došlo do prestanka rada nekadašnjeg mostarskog giganta.
„Tek sad je jasno što za BDP znači i što je značio ‘Aluminij’.

Pokazatelji kažu da imamo značajan pad, te da su brojne kompanije revidirale planove“, dodao je je Buljan.

Ova je kompanija dugi niz godina bila najveći izvoznik u BiH i okosnica gospodarstva u Hercegovini. Njezinim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Proizvodnja je obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura.

Mostarski Aluminij je nakon teških ratnih razaranja upravo uz potporu vlade RH bio ponovno pokrenut 1997. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

DZS: Krajem siječnja 1,52 milijuna zaposlenih, stopa nezaposlenosti 8,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Krajem siječnja u Hrvatskoj je bilo 1,52 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto ili 21.123 osoba manje nego krajem prosinca, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 8,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na siječanj 2019., broj zaposlenih bio je za 2,3 posto veći.

Po podacima DZS-a, krajem siječnja ove godine u pravnim je osobama bilo zaposleno 1,3 milijuna osoba, što je 1,4 posto ili 18.089 osoba manje nego mjesec dana prije i 2,4 posto više nego u siječnju prošle godine.

Na mjesečnoj razini najviše je, za 2,8 posto, porastao broj zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, na ukupno 100.800 osoba.

Istodobno je broj zaposlenih najviše pao u ugostiteljstvu i turizmu, za 12,2 posto, na 71.949 zaposlena.

Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše ljudi, je smanjen 1,1 posto, na 226.088 osoba, a u trgovini na veliko i malo za 0,8 posto, na 204.332 osobe.

Na godišnjoj razini najviše je porastao broj zaposlenih u graditeljstvu, za 9,7 posto, a najviše je pao broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, za 0,9 posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem siječnja bilo 183.505 zaposlenih, što je 1,6 posto manje nego u mjesecu ranije.

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika je pao 0,2 posto, na 19.176.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem siječnja bilo je registrirano 139.924 nezaposlenih osoba, što je za 6,2 posto više u odnosu na prosinac, i 11,9 posto manje nego u siječnju 2019. godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u siječnju je iznosila 8,4 posto te je bila za 0,5 postotna boda viša nego u prosincu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari