Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar Marić: Zvali su me ‘Superhik’, a prosječna plaća je u zadnje tri godine 15,4 % veća

Objavljeno

na

Ugostitelji više ne govore da će se cijene zbog smanjenja PDV-a smanjivati, nego da će investirati i podići plaće. Pratit ćemo sve, pa kad se to ne učini, vidjet ćemo hoće li za koju godinu opet raditi pritisak na Vladu, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Iako neslužbene informacije iz Ministarstva financija kažu da bi kutija cigareta od Nove godine trebala poskupjeti do dvije kune, a litra gaziranog soka od kunu do dvije, ministar financija Zdravko Marić nije mogao potvrditi taj izračun.

Gostujući u studiju 24sata rekao je kako sigurno neće porasti koliko je tražio ministar zdravstva Milan Kujundžić, a to je da alkohol i cigarete budu 100 posto skuplji.

“Konkretni izračuni još nisu gotovi. Mi već sad imamo oporezivanje alkohola, bezalkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina. Ministarstvo financija, konkretno kod duhana, ne može zanemariti i element tržišta, da ne dođe do ponovnog buđenje crnog tržišta. Razumijem argumente kolege Kujundžića, ali takav prijedlog iz Ministarstva financija sigurno nikad ne bi došao, jer mi ne smijemo zanemariti aspekt hrvatskog društva i gospodarstva. Sigurno neće doći do nekakvih drastičnih poskupljenja koja bi značila poremećaj tržišnih okolnosti. Ukupna cijena ne ovisi samo o nama, mi propisujemo iznos trošarina”, rekao je Marić.

Ipak, potvrdio je da bi od novog poreza na šećer u sokovima država trebala godišnje ubrati oko 150 milijuna kuna. Na pitanje je li to tek početak tzv. zdravih poreza koje zemlje uvode te hoće li država ubuduće oporezovati i masno, slano, brzu hranu poput pomfrita, hamburgera, ćevapa ili grickalica, Marić je ostavio otvorenu mogućnost. S druge strane, ostavio je mogućnost da se snize porezi i na one zdravije prehrambene artikle.

“Nisam stručnjak za zdravstvo. U zdravstvenom sustavu je prevencija puno jeftinija i isplativija nego sanacija. Ne može porezni sustav riješiti sve probleme, ali mora dati svoj doprinos, kao sad. Još je prerano govoriti o novim porezima na različite prehrambene artikle. Ali zašto ne uzeti u razmatranje i da spustimo porez na onu zdraviju hranu. Uzet ćemo to u razmatranje u sljedećim razdobljima”, rekao je.

Upitan zašto nam zdravstvo ne cvjeta kad građani već plaćaju za poroke poput cigareta i alkohola 5,9 milijardi kuna, Marić je rekao da je država već sanirala zdravstvo, povećala zdravstveni doprinos, ali da se dugovi još, nažalost, gomilaju. Kaže da je zato i zdravstvu potrebno rezati troškove te provesti reforme jer je jasno da samo povećanje prihoda za njega ne daje rezultate.

Upitan bi li porezno rasterećenje moglo biti znatno veće od 3,7 milijardi kuna, koje sad najavljuju da država manje troši i da su svi proveli reforme, te što će biti ako ne bude gospodarskog rasta, Marić kaže da se oni trude dovesti u red javne financije i u tome uspijevaju.

“U proračunu za 2016. prvi smo put zamrznuli rashode na razini za 2015. godinu. Zadnje izvršenje u 2018. godini pokazuje da su izvorni rashodi rasli tek od 1,2 posto, a ostatak dolazi od toga da je rasla komponenta europskih fondova. Najveća ušteda je napravljena na troškovima kamata, a to nije samo sreća jer smo doveli u red javne financije. Politika je uvijek sklona nezadiranju u rashode, ali ako nemate rezerve, onda je puno teže kad jednom dođe recesija, rekao je ministar.

O tome zašto nije bilo većeg rasterećenja, kaže da je on prvi koji bi to želio.

“Nema tog koji ima veću želju za rasterećenjem poreza od mene, vjerujte mi. Ali istodobno imate pitanje kolike su vam mogućnosti. Ne možemo mi tu otići predaleko pa ugroziti sve urađeno dosad. Dokle god mi pričamo o smanjivanju poreza i rasterećenju, puno nam je bolje i ugodnije nego da pričamo o uvođenju novih poreza ili podizanju postojećih. U ovom trenutku u kojem se Hrvatska nalazi uvijek ću prvo dignuti ruku za smanjivanje poreza nego za povećanje državne potrošnje. Trebamo se odgovorno ponašati prema državnom novcu, ali imamo i neke limite”, istaknuo je Marić za 24sata.

Što se tiče kritika da Vlada diskriminira ostale radnike jer predlaže da mladi do 25 godina ne plaćaju porez na plaće, a oni od 26 do 30 godina da plaćaju pola poreza, Marić kaže da se može gledati i tako. Ali da je za njega plaća polupuna, a ne poluprazna, pa da će 250.000 mladih radnika plaćati manje poreze.

“Naravno da ima takvih povika i naravno da je legitimno pravo da netko to propituje. Netko može reći da u poreznom sustavu diskriminiramo one bez djece jer postoje olakšice za djecu. Nismo mislili da ćemo poreznim sustavom riješiti problem demografije, ali smo gledali dati neki doprinos. Pritisak je iseljavanja i mi smo se sad odlučili na ovakvu mjeru da otvorimo prostor te da se kaže da i porezni sustav daje mladima doprinos da ostanu”, istaknuo je.

Tu je podsjetio i na prvi krug poreznih izmjena još prije više od tri godine i kritika koje je trpio tad da uzima siromašnima kako bi dao bogatima kroz porez na dohodak. Kaže da se sad pokazalo koliko su one neosnovane.

“Dobio sam tad nadimak Superhik. A prosječna plaća je u zadnje tri godine rasla 15,4 posto. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, između 22 i 23 posto u zadnje tri godine. To je dokaz kako slika nekad može biti pogrešna. Prosječna plaća je u međuvremenu porasla za 760 kuna”, kaže Marić.

Predloženim novim izmjenama za mlade, radniku do 25 godina bez djece plaća bi porasla 500-tinjak kuna. A što je veća plaća, to se više poreza država odriče. Ali poslodavci mogu tu razliku ostaviti sebi ili dati razliku. Marić kaže da Vlada o tome ne odlučuje.

“Dali smo mogućnost poslodavcima kroz ove izmjene. Otvorili smo im prostor da 1000 kuna mjesečno dodatno mogu isplatiti radnicima, a da državi ništa ne plate. Već smo ranije propisali da za mladog radnika pet godina ne treba plaćati 16,5 posto za zdravstveno osiguranje. Ako su to uzeli sebi, onda ovu poreznu olakšicu poslodavci trebaju pretočiti zaposlenicima. Po meni nije pravi poslodavac koji snizi bruto plaću radniku da bi razliku zadržao za sebe, on će opet prije ili poslije biti u problemima”, objašnjava Marić, te dodaje da je slično je i s ugostiteljima kojima pada PDV s 25 na 13 posto.

“Ugostitelji u svojim izjavama više ne govore da će se cijene korigirati zbog toga naniže, nego da će investirati i podići plaće. Ali ćemo i to pratiti. Nisam jednom doživio da netko kaže da će podići plaće i investirati, pa kad to ne učini, za koju godinu opet radi pritisak na Vladu”, oštar je bio Marić.

Nije odgovorio na pitanje znači li u tom slučaju da bi mogao vratiti PDV ugostiteljima na 25 posto. Što se tiče snižavanja PDV-a na sve usluge i proizvode s 25 na 24 posto i hoće li sva razlika ostati trgovcima te zašto je na to pristao, kaže da je to bilo predizborno obećanje HDZ-a.

“Mi smo prvi u cijeloj Europskoj uniji po udjelu prikupljenog PDV-a u bruto domaćem proizvodu. I to treba promijeniti. Osim toga, možda je baš netko dao glas za program u kojem je to stajalo i obećanje je trebalo ispuniti”, kaže Marić.

 

(VIDEO) Željko Pervan o Marićevoj reformi: Hamburger bio 165, a sada je 148 kuna

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će ‘braća Srbi’

Objavljeno

na

Objavio

Kad znamo da su nam manje-više sve banke u stranom vlasništvu, da smo strancima prodali Inu, Plivu, telekomunikacije i druge velike tvrtke, jako je ohrabrujuće čitati naslove – “Srpski kralj papira je misteriozni kupac Kraševih dionica koji kvari planove braći Pivac?” ili “Jedan od najbogatijih Srba zainteresiran za ulaganja u Hrvatskoj.”

I tako, što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će braća Srbi. Usporedo s nestajanjem hrvatskog naroda, tome narodu otimaju se nacionalna bogatstva. Godine 2100., kako predviđa Eurostat, bit će nas upola manje, 2,3 milijuna, a imat ćemo 72,3 posto staraca.

I tko zna hoće li još išta strateški važno biti u hrvatskom vlasništvu, pogotovo ponovi li se negdje Agrokor. Možda ćemo piti vodu kako nam stranac bude otvarao ili zatvarao slavinu, možda će nam stranac naplaćivati kilovate struje, možda će na Jadranu, gdje se već u nekim hotelima govori samo stranim jezicima, hrvatskoga posve nestati.

Možda će nam, za utjehu, ostati uspjesi nogometne reprezentacije, u kojoj će, istina, većinu činiti igrači koje su također pokupovali stranci.

I koji će na početku utakmice skupa s navijačima pjevati himnu “Lijepa naša rasprodana”, komentirao je Milan Ivkošić/vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari