Pratite nas

BiH

Ministar MUP-a USŽ: Institucije BiH ne mogu kontrolirati istočnu granicu

Objavljeno

na

Reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić posjetio je Vučjak, kamp za migrante u BiH, koji se nalazi manje od dva kilometra od granice s Hrvatskom. Ministar unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić odgovorio je na pitanje “gura” li BiH policija namjerno migrante na granicu s Hrvatskom.

“O uvjetima u kampu je nezahvalno govoriti. Treba reći da su BiH vlasti 500-injak migranata smjestili na prostor gdje je nekada bilo smetlište. Ne treba ni govoriti o mirisima koji se ovdje šire. Struju imaju tek tri sata dnevno, a vodu im dovoze u spremnicima. Imaju tek improvizirani tuš. Iako živimo u 21 stoljeću, ovdje sve kao da je stalo u 15. stoljeću”, izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV.

Kamp se nalazi uz granicu s Hrvatskom, a najbliži grad je Korenica. Ministar unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona Nermin Kljajić rekao je kako migrante čuva 10 policajaca.

“Imamo i jedinice za podršku udaljene tri kilometara, ako dođe do nekih nereda“, rekao je. “Demantirao” je da BiH policajci pomažu migrantima da nelegalno uđu u Hrvatsku tako što ih dovode u taj kamp nadomak hrvatske granice, što pokazuje i snimka koja je u posjedu Dnevnika Nove TV.

“Tu je došlo do neke zabune, to je netočno. Gradsko vijeće Bihaća je dalo prijedlog gdje da se stavi kamp, to je dobilo podršku od vlasti BiH, no morat će se potražiti bolja lokacija“, rekao je Kljajić odgovorivši tako na pitanje kako to da su migranti stavljeni nadomak granice s Hrvatskom.

Napomenuo je kako nisu dobili podršku od Europske komisije da se napravi jedan moderan centar i da je zato ovakvo stanje s centrom.

“Institucijama BiH, Predsjedništvu BiH treba postaviti pitanje kako se može biti siguran da migranti neće prijeći granicu kada padne noć. Vlada Unsko-sanskog kantona je tražila da se aktiviraju oružane snage BiH na granici. Naš prijedlog nije dobio podršku, a granični pojas BiH kontrolira granična policija BiH”, objasnio je.

Evo kako je odgovorio na pitanje hoće li policijaci Unsko-sanskog kantona reagirati ako vide da migranti pokušavaju prijeći granicu, odnosno je li točno da neće reagirati jer to nije njihov posao, već je to posao granične policije BiH.

“Da, granična policija treba raditi kontrolu graničnog pojasa, a naša policija nije u graničnom pojasu, već se nalazi na manje od dva kilometra od granice. Ta informacija je poznata graničnoj policiji. Granična policija BiH, ako smatra da migranti prelaze granicu i ulaze u Hrvatsku, mogu doći i opkoliti ovaj kamp i ne dozvoliti to.

Mi kao policija održavamo javni red i mir. Naši smještajni kapaciteti su 3200 migranata, a trenutno na ovom području imamo oko 6500 migranata i mi smo morali naći ovo rješenje kao privremeno rješenje. I dalje ćemo tražiti da institucije rade taj dio posla, da se rastereti Unsko-sanski kanton, da se formiraju centri u Republici Srpskoj i samo tako se može podnijeti ovaj teret migrantske krize”.

Priznaje da vlasti BiH ne mogu kontrolirati istočnu granicu BiH, odnosno situaciju na granici sa Srbijiom i Crnom Gorom.

“Kada su pitanju institucije BiH slobodno mogu reći da ne mogu kontrolirati istočnu granicu. O tome ćemo informirati europske institucije, te ćemo i dalje tražiti da granicu kontrolira vojska“, napomenuo je.

 

Procurila šokantna snimka: Policija BiH u kolonama vodi migrante u kamp nadomak hrvatske granice

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari