Pratite nas

Komentar

Ministar pravosuđa Ante Šprlje: Na “crnoj listi” Srbije je 86 branitelja

Objavljeno

na

Ministar pravosuđa Ante Šprlje objavio je u srijedu na facebooku da Ministarstvo pravosuđa ne posjeduje niti je upoznato s postojanjem popisa 300 hrvatskih branitelja optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Srbiji, a branitelji koji jesu na popisu o tome su obaviješteni.

[ad id=”93788″]

Ante Šprlje je to objavio nakon što je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir zatražila od premijera Tihomira Oreškovića da obavijesti hrvatske branitelje koji su na “crnoj listi” Srbije, kao što je bio i Veljko Marić, koji je zbog zdravstvenog stanja privremeno pušten iz kaznionice u Glini.

Hrvatska je 2010., navodi ministar, dostavila Srbiji popis 1534 osobe optužene i osuđene u Hrvatskoj, dok je Srbija iste godine dostavila Hrvatskoj popis sa 40 osoba.

Napominjući kako su posljednji ažurirani podaci dostavljeni Hrvatskoj u siječnju 2011., ministar je naveo da se trenutno prema dostavljenim podacima na popisu nalazi 86 osoba. Taj broj čine i 43 osobe protiv kojih je Državno odvjetništvo provelo istragu, te je zbog nedostupnosti počinitelja, a temeljem tužiteljskih sporazuma, predmete ustupilo Srbiji.

“Branitelji koji se nalaze na popisu, a prema informacijama kojima raspolaže ovo Ministarstvo, obaviješteni su o tome od Ministarstva branitelja”, ističe Šprlje.

Budući da ne posjeduje novije podatke, Ministarstvo pravosuđa u slučajevima kad hrvatski državljanin zatraži provjeru svoga statusa službenim putem od Srbije traži dodatnu provjeru za tu osobu. Ministarstvo je do danas primilo oko 170 zahtjeva za provjeru statusa.

Šprlje napominje da Ministarstvo pravosuđa u bilateralnim kontaktima od Srbije redovito traži dostavu najnovijih podataka, ali do toga nije došlo.

Povjerenstvo za pripremu i razmjenu popisa osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine Republike Hrvatske i Republike Srbije počelo je s radom u srpnju 2010. dogovorom ministara pravosuđa. U međuvremenu je održano nekoliko sastanaka, a posljednji sastanak održan je 2013., objavio je ministar.

Europarlamentarka Petir poslala je premijeru Oreškoviću pravnu analizu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije, temeljem kojeg je Marić zatvoren u Srbiji, ističući da je taj zakon prijetnja za još oko 300 hrvatskih branitelja.

Petir tvrdi da Ministarstvo pravosuđa ima podatke tko se od hrvatskih branitelja nalazi na “crnoj listi” Srbije, pa traži od Oreškovića da hrvatski branitelji. kojima prijeti opasnost prilikom prelaska granice sa Srbijom, odmah o tome budu obaviješteni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari