Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar turizma Gari Cappelli: ‘Smatram da je kontinentalni turizam budućnost’

Objavljeno

na

Turistički sajam f.re.e. najveći je i najposjećeniji turistički sajam u Bavarskoj, prostire se na 88.000 četvornih metara, a ove godine s 1300 izlagača iz 70 zemalja bio je veći no ikad. Štand Hrvatske turističke zajednice s 24 izlagača bio je pak najveći na sajmu.

Za razliku od prijašnjih godina kada je Hrvatska promovirala ponajviše odredišta u priobalju, ove je godine primat na kontinentu, konkretnije na Zagrebu i Slavoniji koji imaju itekako što za ponuditi turistima, a promocija Slavonije kao poželjnog turističkog odredišta izvrsna je uvertira za Dane hrvatskog turizma koji će se od 4. do 9. listopada po prvi puta održati upravo u toj regiji, u Osijeku.

Uz ministra turizma Garija Cappellija te direktora Hrvatske turističke zajednice Kristijana Stančića na prezentaciji hrvatske turističke ponude sudjelovali su direktorica turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienefeld, osječko-baranjski župan Ivan Anušić i domaćin direktor turoperatora za Hrvatsku, Selimir Ognjenović.

– Od onih tri milijuna turista koji iz Njemačke dolaze u Hrvatsku, iz Bavarske ih je 1,2 milijuna. Stoga mogu reći da je Münchenski sajam uvijek nekako pokazatelj da možemo znati što će se događati ove turističke godine. Nijemci su ti koji procjenjuju kvalitetu hrvatskog turizma jer kada tri milijuna turista dođe nazad u Njemačku itekako ima o čemu pričati. Interesantno, ne predstavljamo more nego kontinent jer mislim da je on budućnost kroz zdravstveni turizam, specijalne oblike turizma, lovstva, ribolova, cikloturizma… – rekao nam je uoči predstavljanja turističke ponude Zagreba i Slavonije ministar turizma Gari Capelli.

Nera Miličić, voditeljica HTZ-a u Njemačkoj, kaže da s ponosom predstavljamo proširenje hrvatske turističke ponude s “Najljepšom hrvatskom turističkom tajnom” – Slavonijom i trostrukim dobitnikom najljepšeg adventa Europe – Gradom Zagrebom.

– Posebno veseli da s našim partnerima organiziramo dosad najveću prezentaciju hrvatskog kontinenta u Bavarskoj – rekla je Miličić.

Hrvatska kao turistička destinacija ozbiljno konkurira na njemačkom tržištu; od većih promjena evidentirano je jačanje uloge avio gostiju u ukupnom prometu iz Njemačke prema Hrvatskoj, što je Hrvatsku pozicioniralo među konkurentne destinacije, uz Španjolsku, Tursku, Grčku, Portugal, Egipat i Tunis koje su u Njemačkoj tradicionalno okrenute na “paket-aranžman” turiste. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Osijek: Za stipendiranje učenika i studenata više od milijun kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ugovore o stipendiranju 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije u 2019./2020. godini u ponedjeljak je uručio župan Ivan Anušić, a za tu će svrhu iz županijskog proračuna biti izdvojeno nešto više od milijun kuna.

Stipendija za učenike iznosi 450 kuna na mjesec tijekom školske godine, a za studente tisuću kuna na mjesec tijekom akademske godine.

Ugovore o stipendiranju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu danas (20. siječnja 2020. godine) na prigodnoj svečanosti župan Ivan Anušić uručio je za 90 učenika i 60 studenata s područja Osječko-baranjske županije. Ukupan iznos sredstava koji Županija dodjeljuje za navedenu godinu iznosi 1.005.000,00 kuna.

– Ove školske/akademske godine odobreno je ukupno 150 stipendija, i to za učenike 450,00 kuna mjesečno u trajanju od 10 mjeseci za jednu školsku godinu, a za studente 1.000,00 kuna mjesečno za akademsku godinu. Svake godine nastojimo proširiti kategorije i povećati broj stipendija, a nadamo se da će stipendije olakšati troškove školovanja učenicima i studentima, odnosno njihovim roditeljima.

Naravno, krajnji cilj ove mjere je investiranje u mlade i njihovo znanje te da nakon školovanja ostanu ovdje, u Osječko-baranjskoj županiji, da rade i doprinose društvu. Njihovo vrijeme tek dolazi, pa želimo ne samo da ostanu ovdje nego da zajedno s nama budu aktivni dionici svih događanja, a potom preuzmu poslove i odgovornosti te vode našu Hrvatsku i Županiju u smjeru u komu svi želimo i hoćemo – rekao je župan Ivan Anušić.

Osječko-baranjska županija započela je 2002. godine s postupkom dodjele stipendija darovitim učenicima i studentima. Zbog strateške orijentiranosti prema društvu znanja, naglasak je stavljen na darovitost, na postizanje izvrsnih rezultata u jednom području ili više njih te iskazanu sklonost za stalnim usavršavanjem. Ukupno je do srpnja 2019. godine za stipendiranje učenika i studenata te dodjelu jednokratnih potpora utrošeno oko 24,4 milijuna kuna iz županijskog proračuna.

– Od školske/akademske 2018./2019. godine Županija dodjeljuje stipendije u četiri kategorije učenika i studenata, a novost su stipendiranja učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i zanimanja iz STEM područja čime ih se pokušava usmjeriti za zanimanja čijim će se završetkom lakše moći zaposliti i osigurati bolju egzistenciju, a istodobno zadovoljiti potrebe tržišta rada. Također, Županija je prepoznala značaj financijske pomoći socijalno ugroženim obiteljima te uvela i tu kategoriju stipendija – ističe pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Sandra Filipović.

Na natječaju za 2019./20. školsku, odnosno akademsku godinu dodijeljeno je 30 stipendija za darovite učenike i 21 stipendija za darovite studente, zatim 27 stipendija za učenike i 18 stipendija za studente koji se obrazuju za zanimanja iz STEM područja (stipendije učenika za zanimanja CNC operater, strojobravar, medicinska sestra/medicinski tehničar te strojarski računalni tehničar, a studenata za zanimanja magistar/specijalist struke u području dentalne medicine, medicine, veterinarske medicine, strojarstva, elektrotehnike i računarstva).

Dodijeljeno je 18 stipendija za učenike i 10 stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, i to učenicima za zanimanja automehaničar, bravar, keramičar, mesar, stolar, tokar, vodoinstalater, vozač motornog vozila i zidar, a studentima za zanimanja magistar/specijalist struke u područjima arhitekture, geodezije, geografije, logopedije, socijalne pedagogije i socijalnog rada.

Dodijeljeno je 15 stipendija za učenike i 11 stipendija za studente slabijeg socijalnog statusa.

Učenicima se stipendije isplaćuju za razdoblje od 1. rujna 2019. do 30. lipnja 2020. godine, a studentima od 1. listopada 2019. do 31. srpnja 2020. godine. Stipendije učenicima za razdoblje od rujna do prosinca 2019. godine i studentima za razdoblje od listopada do prosinca 2019. godine isplaćene su 27. prosinca 2019. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Napreduju radovi na Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.

Stupovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.

– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je za HRT Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.

– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.

I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.

– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.

– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.

– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.

A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari