Pratite nas

Gospodarstvo

Ministar turizma Gari Cappelli: ‘Smatram da je kontinentalni turizam budućnost’

Objavljeno

na

Turistički sajam f.re.e. najveći je i najposjećeniji turistički sajam u Bavarskoj, prostire se na 88.000 četvornih metara, a ove godine s 1300 izlagača iz 70 zemalja bio je veći no ikad. Štand Hrvatske turističke zajednice s 24 izlagača bio je pak najveći na sajmu.

Za razliku od prijašnjih godina kada je Hrvatska promovirala ponajviše odredišta u priobalju, ove je godine primat na kontinentu, konkretnije na Zagrebu i Slavoniji koji imaju itekako što za ponuditi turistima, a promocija Slavonije kao poželjnog turističkog odredišta izvrsna je uvertira za Dane hrvatskog turizma koji će se od 4. do 9. listopada po prvi puta održati upravo u toj regiji, u Osijeku.

Uz ministra turizma Garija Cappellija te direktora Hrvatske turističke zajednice Kristijana Stančića na prezentaciji hrvatske turističke ponude sudjelovali su direktorica turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienefeld, osječko-baranjski župan Ivan Anušić i domaćin direktor turoperatora za Hrvatsku, Selimir Ognjenović.

– Od onih tri milijuna turista koji iz Njemačke dolaze u Hrvatsku, iz Bavarske ih je 1,2 milijuna. Stoga mogu reći da je Münchenski sajam uvijek nekako pokazatelj da možemo znati što će se događati ove turističke godine. Nijemci su ti koji procjenjuju kvalitetu hrvatskog turizma jer kada tri milijuna turista dođe nazad u Njemačku itekako ima o čemu pričati. Interesantno, ne predstavljamo more nego kontinent jer mislim da je on budućnost kroz zdravstveni turizam, specijalne oblike turizma, lovstva, ribolova, cikloturizma… – rekao nam je uoči predstavljanja turističke ponude Zagreba i Slavonije ministar turizma Gari Capelli.

Nera Miličić, voditeljica HTZ-a u Njemačkoj, kaže da s ponosom predstavljamo proširenje hrvatske turističke ponude s “Najljepšom hrvatskom turističkom tajnom” – Slavonijom i trostrukim dobitnikom najljepšeg adventa Europe – Gradom Zagrebom.

– Posebno veseli da s našim partnerima organiziramo dosad najveću prezentaciju hrvatskog kontinenta u Bavarskoj – rekla je Miličić.

Hrvatska kao turistička destinacija ozbiljno konkurira na njemačkom tržištu; od većih promjena evidentirano je jačanje uloge avio gostiju u ukupnom prometu iz Njemačke prema Hrvatskoj, što je Hrvatsku pozicioniralo među konkurentne destinacije, uz Španjolsku, Tursku, Grčku, Portugal, Egipat i Tunis koje su u Njemačkoj tradicionalno okrenute na “paket-aranžman” turiste. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari