Pratite nas

Hrvatska

Ministarstvo branitelja predstavilo aktivnosti na lokaciji masovne grobnice

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministarstvo hrvatskih branitelja u ponedjeljak je na zagrebačkom Tuškancu na konferenciji za novinare predstavilo rezultate istraživanja i ekshumacija žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, po kojima su tijekom ove godine na osam lokacija u Zagrebu, uključujući i trenutnu lokaciju Tuškanac 74, ekshumirani ostaci najmanje 344 osobe.

Ministarstvo tom konferencijom, po riječima ministra Tome Medveda, radi transparentnosti želi upoznati javnost sa svojim radom koji je, uz rješavanje slučajeva nestalih osoba iz Domovinskog rata, usmjeren na istraživanje i uređenje groblja iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Provedene 52 ekshumacije na području 11 županija i u Zagrebu

Na lokaciji Tuškanac 74 početkom godine provedena je prva faza istraživanja te su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 24 žrtve poslijeratnog razdoblja, dok je krajem kolovoza započela druga faza u sklopu koje su probnim iskapanjem pronađeni posmrtni ostaci najmanje 48 žrtava. No, s obzirom da je na toj lokaciji pronađen još jedan rov očekuje se da će ukupan broj biti veći.

Medved je napomenuo da su u mandatu ove Vlade intenzivirane aktivnosti vezane za pronalaženje, ekshumaciju i dostojno zbrinjavanje ostataka žrtva, pa je primjetan i rast prijavljenih lokacija.

U dvije godine su, rekao je, proveli 269 terenskih izvida i 25 probnih iskapanja na području šest županija i u Zagrebu, provedene su 52 ekshumacije na području 11 županija i u Zagrebu, ukupno je ekshumirano 776 osoba, dok je pokopano njih 396.

U masovnoj grobnici na lokaciji Tuškanac 74 mogu se u rovovima vidjeti kosti žrtva, pri čemu su neke na zglobovima ruku svezane žicom.

“Ova masovna grobnica na Tuškancu snažan je podsjetnik na stradanje hrvatskog naroda u prošlosti, stoga medije i javnost pozivamo na zajednički pristup kako bi naša prošlost bila dostojno definirana i kako bi osigurali dostojnu zajedničku budućnost”, rekao je Medved.

Danima promatrao smaknuća

Poručio je da sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, kao i Domovinskog rata, imaju pravo na dostojno počivalište te očuvanje spomena na njih, a obitelji pravo da saznaju istinu.

Smaknuća žrtava 1945. nakon svršetka rata, koje je počinjeno na njegovoj zemlji na lokaciji Tuškanac, danima je promatrao iz stotinjak metara udaljene gospodarske zgrade Miroslav Lukšić, koji je tada imao 14 godina, a s članovima uže obitelji godinama je bio prisiljen na šutnju.

Partizanska vojska je, po njegovim riječima, za likvidaciju civila i vojnika hrvatske nacionalnosti koristila položaje njemačke vojske za protuavionsku obranu. Napuštanjem hrvatske i njemačke vojske ti položaji s ukopanim rovovima su ostali prazni, pa su ih koristili partizani za ubijanje ljudi.

“Tjedno su partizani dopremali grupu od 10 do 15 ljudi, bio sam momak od 14,5 godina i sve sam promatrao iz svoje poslovne zgrade udalje 120 metara”, rekao je Lukšić čiji je stric ubijen na tom zemljištu dok mu je otac umro od posljedica premlaćivanja, a zemlja mu je  konsficirana.

Ljude su ubijali metkom u potiljak ispred rova ili su ih željeznom polugom udarali u potiljak, nakon čega su padali u rovove. Dodao je kako su egzekutori imali pripremljeno živo vapno kojim su posipali žrtve, a potom su ih posipali zemljom, no neki put nisu stavljali dovoljno zemlje pa se širio smrad.

Bili prisiljeni šutjeti o zločinu

Lukšić je ispričao da je uži krug njegove obitelji bio prisiljen šutjeti o zločinu. “Bilo mi je rečeno da, ako se bavimo istraživanjem i javno iskazujemo taj zločin, ima načina na koji će nas smiriti”. Osamdesetih je iselio u Kanadu.

Pomoćnik ministra nadležan za Upravu za zatočene i nestale Stjepan Sučić rekao je kako je u mandatu aktualne Vlade promijenjena metodologija rada – standardizirani su svi postupci i unaprijeđena tehnologija nabavkom georadara i uvođenjem pristupa pretraživanju terena iz zraka. Pritom su nabavili dronove i bespilotne letjelice, a teren pretražuju i uz pomoć pasa.

“Bilo je pitanja mogu li psi reagirati na vrijeme dulje od 70 godina, mogu reagirarti i to su dokazali na terenu”, zaključio je Sučić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Američki vojni helikopteri izveli desant na poligon ‘Eugen Kvaternik’ kod Slunja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto; HV/ V. Jovanovac

Na međunarodnoj vojnoj vježbi Imediate Response 19, koja se održava na teritoriju Republike Hrvatske, 18. svibnja 2019. izvršen je zračni desant američkih snaga na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja.

Planiranim slijedom događaja, nakon zauzimanja ključnog terena vojarne “Josip Jović” u Udbini, u petak, 17. svibnja 2019. provedeno je ubacivanje izvidničkog elementa talijanskih specijalnih snaga na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, sa svrhom prikupljanja podataka o snazi, broju i razmještaju protivničkih snaga.

U subotu, 18. svibnja 2019. godine, 1. borbena zračna brigada američkih snaga nastavila je operacije provedbom zračnog desanta iz vojarne “Josip Jović” u Udbini na vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, sa četiri helikoptera CH-47 Chinook i osam helikoptera UH-60 Black Hawk.

Zračni desant proveden je u četiri naleta, svaki nalet sastojao se od dva vala, a svaki val bio je formiran od dva helikoptera CH-47 Chinook i četiri helikoptera UH-60 Black Hawk. Tijekom četiri i pol sata desantirano je preko 400 pripadnika američkih snaga iz sastava 173. pješačke brigade Oružanih snaga SAD-a te velika količina opreme i lakih jurišnih vozila koja su prevezena kao podvješeni teret helikopterima CH-47 Chinook.

Završetkom zračnog desanta pripadnici 173. pješačke brigade Oružanih snaga SAD-a pripremaju se za zauzimanje objekata u području interesa.

Zračni desant provodi se sa svrhom zauzimanja ključnog terena, objekta ili infrastrukture u protivničkom zaleđu, iznenadnim i brzim ubacivanjem snaga helikopterima, uz maksimalno korištenje elementa iznenađenja.

Vježba Immediate Response 19 provodi se od 10. svibnja do 6. lipnja 2019. na teritoriju Hrvatske na vojnom poligonu “E. Kvaternik” Slunj i u vojarni “Josip Jović” Udbina, te na području Slovenije i Mađarske.

U vježbi sudjeluje 1600 pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, Slovenije, Mađarske, SAD-a, Albanije, Crne Gore, Kosova, Poljske, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Litve, Sjeverne Makedonije, BIH, Italije i Njemačke

Vježbu planira i usmjerava Zapovjedništvo američkih snaga za Europu (USEUCOM) s težištem na uvježbavanju snaga zemalja članica A-5 inicijative, priopćio je MORH

Hrvatska vojska sudjeluje u vježbi Immediate Response u sastavu multinacionalne bojne s mehaniziranom satnijom PATRIA, zapovjednom satnijom, satnijom za potporu i vodom vojne policije.

 

MORH: 17 savezničkih helikoptera doletjelo u vojarnu Udbina (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Angela Merkel: Izvjesno je pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru i eurozoni u idućem mandatu EK

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu je rekla kako je izvjesno da će se Hrvatska tijekom mandata nove Europske komisije pridružiti šengenskom prostoru i eurozoni.

“Pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom prostoru u nadolazećem mandatu Europske komisije je izvjesno. Ima još toga što treba učiniti, ali je Hrvatska na dobrom putu, a Njemačka tu želi biti partner”, kazala je njemačka kancelarka u Zagrebu na konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković je naglasio kako je Zagrebu važno da “šengenski prostor bude ono što je nekad bio”, zbog čega je potreban širi dogovor unutar EU-a kako bi se ponovno vratio slobodan protok ljudi.

Njemački novinar televizije ARD premijera je upitao o izvještajima o navodnom okrutnom tretmanu policije prema ilegalnim migrantima koji prelaze hrvatsku granicu.

“Hrvatska u tom procesu ima 6500 svojih policajaca koji kontroliraju granicu, a u procesu kontrole granice poštujemo naše nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu.

“Želimo da kontrolu ulazaka na naš teritorij rade one tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa i to na najgori način, zarađujući na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članice EU-a”.

Njemačka kancelarka istaknula je da Berlin “načelno podržava” europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali da “pritom treba uzeti u obzir da kriteriji moraju biti ispunjeni”.

Njemačka predsjeda Europskom unijom nakon Hrvatske koja tu funkciju preuzima u prvom polugodištu iduće godine te je kao jedan od svojih prioriteta odredila jačanje europske perspektive jugoistoka Europe. Plenković je u tom kontekstu podsjetio na sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana koji će se iduće godine održati u Zagrebu na temu proširenja.

Hrvatski premijer izrazio je ambiciju da se tijekom hrvatskog predsjedanja donese i europski proračun, a s njemačkom kancelarkom je razgovarao o usklađivanju strateških ciljeva tijekom dva predsjedanja tijekom kojih će dvije države, po riječima kancelarke, “tijesno surađivati”.

Kancelarka je istaknula kako 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, te 2,5 milijuna njemačkih turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku čine most između dviju država.

Naglasila je kako Njemačka želi postići da članstvo u EU-u dovede do daljnjeg gospodarskog rata i blagostanja u Hrvatskoj kako bi ljudi imali dobre uvjete za rad i život, te da se i to mora uzeti u obzir u novoj financijskoj perspektivi, no i da “sve ključne brojke pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom”.

“Moramo u Europi zadržati mir, sigurnost i slobodu ako želimo poslati signal protiv svake vrste populizma, a Hrvatska i Njemačka slijede taj put”, poručila je.

Na pitanje njemačkog novinara o novonastaloj političkoj krizi u Austriji i skupu ekstremno desnih stranaka u Milanu u subotu, Merkel je upozorila kako “postoje struje koje preziru europske vrijednosti i žele uništiti našu zajednicu – da se ne štite manjine, da se u pitanje dovode ljudska prava i slično”.
“Moramo vrlo odlučno postupati protiv toga”, upozorila je.

Plenković i Merkel podsjetili su kako je Njemačka najvažniji trgovinski partner Hrvatske s trgovinskom razmjenom od 5,3 milijarde eura, no da se investicije mogu poboljšati, posebice na području digitalne infrastrukture.

Merkel je u Zagreb doputovala kako bi dala podršku pred europske izbore. U Zagrebu je i kandidat EPP-a za čelnika Europske komisije Manfred Weber i kasnije će se s njim obratiti na predizbornom skupu HDZ-a koji će se održati u zagrebačkoj Ciboni.

Weber je član Kršćansko-socijalne unije, bavarske sestrinske stranke kancelarkine Kršćansko-demokratske unije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari