Pratite nas

Hrvatska

Ministarstvo branitelja predstavilo aktivnosti na lokaciji masovne grobnice

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministarstvo hrvatskih branitelja u ponedjeljak je na zagrebačkom Tuškancu na konferenciji za novinare predstavilo rezultate istraživanja i ekshumacija žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, po kojima su tijekom ove godine na osam lokacija u Zagrebu, uključujući i trenutnu lokaciju Tuškanac 74, ekshumirani ostaci najmanje 344 osobe.

Ministarstvo tom konferencijom, po riječima ministra Tome Medveda, radi transparentnosti želi upoznati javnost sa svojim radom koji je, uz rješavanje slučajeva nestalih osoba iz Domovinskog rata, usmjeren na istraživanje i uređenje groblja iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Provedene 52 ekshumacije na području 11 županija i u Zagrebu

Na lokaciji Tuškanac 74 početkom godine provedena je prva faza istraživanja te su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 24 žrtve poslijeratnog razdoblja, dok je krajem kolovoza započela druga faza u sklopu koje su probnim iskapanjem pronađeni posmrtni ostaci najmanje 48 žrtava. No, s obzirom da je na toj lokaciji pronađen još jedan rov očekuje se da će ukupan broj biti veći.

Medved je napomenuo da su u mandatu ove Vlade intenzivirane aktivnosti vezane za pronalaženje, ekshumaciju i dostojno zbrinjavanje ostataka žrtva, pa je primjetan i rast prijavljenih lokacija.

U dvije godine su, rekao je, proveli 269 terenskih izvida i 25 probnih iskapanja na području šest županija i u Zagrebu, provedene su 52 ekshumacije na području 11 županija i u Zagrebu, ukupno je ekshumirano 776 osoba, dok je pokopano njih 396.

U masovnoj grobnici na lokaciji Tuškanac 74 mogu se u rovovima vidjeti kosti žrtva, pri čemu su neke na zglobovima ruku svezane žicom.

“Ova masovna grobnica na Tuškancu snažan je podsjetnik na stradanje hrvatskog naroda u prošlosti, stoga medije i javnost pozivamo na zajednički pristup kako bi naša prošlost bila dostojno definirana i kako bi osigurali dostojnu zajedničku budućnost”, rekao je Medved.

Danima promatrao smaknuća

Poručio je da sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, kao i Domovinskog rata, imaju pravo na dostojno počivalište te očuvanje spomena na njih, a obitelji pravo da saznaju istinu.

Smaknuća žrtava 1945. nakon svršetka rata, koje je počinjeno na njegovoj zemlji na lokaciji Tuškanac, danima je promatrao iz stotinjak metara udaljene gospodarske zgrade Miroslav Lukšić, koji je tada imao 14 godina, a s članovima uže obitelji godinama je bio prisiljen na šutnju.

Partizanska vojska je, po njegovim riječima, za likvidaciju civila i vojnika hrvatske nacionalnosti koristila položaje njemačke vojske za protuavionsku obranu. Napuštanjem hrvatske i njemačke vojske ti položaji s ukopanim rovovima su ostali prazni, pa su ih koristili partizani za ubijanje ljudi.

“Tjedno su partizani dopremali grupu od 10 do 15 ljudi, bio sam momak od 14,5 godina i sve sam promatrao iz svoje poslovne zgrade udalje 120 metara”, rekao je Lukšić čiji je stric ubijen na tom zemljištu dok mu je otac umro od posljedica premlaćivanja, a zemlja mu je  konsficirana.

Ljude su ubijali metkom u potiljak ispred rova ili su ih željeznom polugom udarali u potiljak, nakon čega su padali u rovove. Dodao je kako su egzekutori imali pripremljeno živo vapno kojim su posipali žrtve, a potom su ih posipali zemljom, no neki put nisu stavljali dovoljno zemlje pa se širio smrad.

Bili prisiljeni šutjeti o zločinu

Lukšić je ispričao da je uži krug njegove obitelji bio prisiljen šutjeti o zločinu. “Bilo mi je rečeno da, ako se bavimo istraživanjem i javno iskazujemo taj zločin, ima načina na koji će nas smiriti”. Osamdesetih je iselio u Kanadu.

Pomoćnik ministra nadležan za Upravu za zatočene i nestale Stjepan Sučić rekao je kako je u mandatu aktualne Vlade promijenjena metodologija rada – standardizirani su svi postupci i unaprijeđena tehnologija nabavkom georadara i uvođenjem pristupa pretraživanju terena iz zraka. Pritom su nabavili dronove i bespilotne letjelice, a teren pretražuju i uz pomoć pasa.

“Bilo je pitanja mogu li psi reagirati na vrijeme dulje od 70 godina, mogu reagirarti i to su dokazali na terenu”, zaključio je Sučić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o odluci vukovarskog Gradskog vijeća: Nisu sazreli uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak komentirajući u odluku vukovarskoga Gradskog vijeća kako je u ovom trenutku bitno da još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično, da najprije treba riješiti velike stvari, a zatim u činiti korake koji će “omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta”.

“Ono što je meni bitno jest da je odluka koju je sad donijelo Vijeće, a to je da u ovom trenutku još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično s obzirom da i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da sva ta prava moraju biti u svrhu suživota između većinskoga hrvatskog naroda i manjina, odnosno da treba poštovati prava većinskoga hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Radila sam u mirnim reintegracijama, mogu reći da su postignuti rezultati veći nego što se netko nadao. Hrvati i Srbi, koji su tada imali dovoljno hrabrosti, dogovorili su se o zajedničkom životu, a Hrvatska je prva pokazala da ne želi više rat, nego je pristala na neke uvjete iako ja vjerujem da se to moglo riješiti i drugim putem”, istaknula je.

Kako je dodala, hrvatsko državno vodstvo je potvrdilo da ne želi rat, već da želi mirnu državu i suživot sa Srbima i drugim nacionalnim manjinama.

“Vjerujem da će se riješiti pitanje na koje sam upozorila prije nekoliko dana u Vukovaru, da je naše pravosuđe zakazalo, da se Hrvatska u međunarodnoj zajednici zalaže za međunarodne sudove koji će dijeliti pravdu jer bez pravde nema pomirenja i nema budućnosti. E pa napravimo to i u vlastitoj državi”, istaknula je.

Neugodno je iznenađena “brzinom kojom hrvatsko pravosuđe djeluje na neke prijestupe, da grad koji je razoren, gdje su braniteljiu mučeni i silovani nije nikad doživio pravdu”.

“Mislim da prvo treba riješiti velike stvari, a onda učiniti one korake koji će omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta i zaposliti ljude. Ne podcjenjujem niti jedno pitanje jer je nekima ćirilica važna i – ako ja mogu nešto pomoći ispred hrvatskog većinskog naroda – ja ću to učiniti”. poručila je.

Nakon svečanosti u povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe, na pitanje novinara je li spremna na sučeljavanje s predsjedničkim kandidatima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odgovorila kako ona ne postavlja nikakve uvjeta za sučeljavanje, ali je upozorila kako službeno još nitko nije kandidat.

“Dok gospodin Milanović ide Hrvatskom kako bi promovirao sebe i svoje ideje, ja obnašam svoje državničke dužnosti. Kampanja će doći kada za to dođe vrijeme, a kada kandidati predstave svoje programe, vrlo rado ću s njima raspravljati. Sadašnji napadi i pošalice su vrlo neozbiljne. Dok nismo kandidati, ne znam o čemu ćemo razgovarati”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. (Hina)

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

U povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe u ponedjeljak je, na Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije, održana svečanost u Novom Farkašiću, gdje je hrvatska predsjednica poručila je da je obrana te županije bila od presudne važnosti za obranu Hrvatske.

Obrana Sisačko-moslavačke županije bila od presudne važnosti za obranu cijele Hrvatske i konačnu pobjedu u Domovinskom ratu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Podsjetila je da je razdoblje od 1991. do 1995. bilo vrijeme hrvatskog zajedništva. “Nije se pitalo tko je tko i tko je što, nego samo je li odan domovini. Bilo je teško, ali nam je snagu davala vjera”, rekla je Grabar-Kitarović.

Cijena razaranja bila je golema, a za mnoge zločine krivci još nisu odgovarali, upozorila je predsjednica i dodala da obitelji ubijenih i nestalih branitelja i civila imaju pravo na pravdu.

Ponovila je kako se moramo posramiti nad hrvatskim pravosuđem, koje još nije donijelo konačni pravorijek o agresiji na Hrvatsku, posebice o Vukovaru.

“Neki nastoje zamagliti činjenicu da su upravo oni opstruirali postupke. To neću dopustiti i protiv toga ću se boriti”, rekla je Grabar-Kitarović.

U vezi s problemom iseljavanja, istaknula je da Hrvatska može, zna i hoće riješiti sve probleme, pa i onaj najveći, demografiju.

Na svečanosti su bili izaslanici Hrvatskoga sabora i Vlade – sisačko-moslavački župan Ivo Žinić te ministar branitelja Tomo Medved.

U sjećanje na poginule branitelje, položeni su vijenici i zapaljene svijeće uz spomenik na kojem su istaknuta imena 31 poginulog, uglavnom pripadnika postrojbe Crne mambe iz sastava 2. gardijske brigade Gromova. (Hina)

 

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari