Pratite nas

Kultura

Ministarstvo kulture ukinulo potporu Documenti

Objavljeno

na

Ministarstvo kulture odobrilo je za ovu godinu ukupno 235 programa inovativne umjetničke i kulturne prakse, koje će financirati s nešto više od 7 milijuna kuna.

Documenta ostala bez sredstava

Zanimljivo je da je ukinuta potpora projektu Documente “Virtualni muzej Dotrščina”, pa se tako ove godine nalazi na popisu odbijenih.

[ad id=”93788″]

Prošle godine Documenta je dobila 25 tisuća kuna za navedeni projekt.

Podsjetimo, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je neprofitna udruga čiji je razlog nastajanja, ističu, iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije, tako i post-jugoslavenskih društava. Za to suočavanje s prošlošću hrvatske javnosti po kojem Documenta ne pokazuje baš preveliki interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima, Documenta inače dobiva velike iznose iz proračuna.

Popis odbijenih možete pogledati OVDJE.

Kome su sve odobrena sredstva?

Pogledate li popis objavljen na stranicama Ministarstva kulture možete vidjeti kako je Zagreb Pride dobio 20 tisuća kuna za “Tjedan ponosa”. Udruga Montažstroj dobila je čak 50 tisuća kuna za svoj projekt “Ljubav i ekonomija”, Centar za ženske studije dobio je 30 tisuća kuna za projekt “Kreativne ženske obrazovne prakse i kultura mladih”. Domino je za svoje projekte dobio ukupno 202 tisuće kuna, od toga 80 tisuća kuna za Queer Zagreb. Društvo za promicanje queer kulture kroz sport i rekreaciju – QSS dobilo je 7 tisuća kuna.

Prošle godine Zagreb Pride je dobio 8 tisuća kuna, Montažstroj je dobio 30 tisuća kuna, Centar za ženske studije isti iznos kao i ove godine za projekte “Autonomne ženske kulturne-obrazovne praksa i prostori” i “Ženski antifašistički Zagreb”, a Domino 15 tisuća kuna.

Inače, LGBT udruga Domino, u siječnju je reagirala priopćenjem na izbor novog ministra kulture dr. sc. Zlatka Hasanbegovića. Za vrijeme bivše Vlade, u protekle četiri godine, od Ministarstva kulture udruga Domino dobila je više od 2 milijuna kuna.

Unutar Queer Zagreb festivala, financiranog od Ministarstva kulture, bilo je u travnju 2014. održano diskriminatorno okupljanje pod nazivom “ŽELJKA M PARTY Uđi mi u ustaV” s namjerom širenja nesnošljivosti i mržnje prema članici U ime obitelji dr. Željki Markić, kao i prema drugim podupirateljima inicijative U ime obitelji. Tada je U ime obitelji uputila zahtjev Policijskoj upravi zagrebačkoj za zabranu toga okupljanja i Ministarstvu kulture za prestanak financiranja platforma i portala koje šire govor mržnje. Ministarstvo unutarnjih poslova odgovorilo je U ime obitelji da ono neće zabraniti takvo okupljanje.

Popis ovogodišnjih dobitnika možete pogledati OVDJE.

Drugačija podjela novca za javne potrebe u kulturi

Ministarstvo kulture ove godine odobravalo je sredstva po nešto drukčijim kriterijima nego što je to bilo prijašnjih godina.

Podsjetimo, za 182 programa Ministarstvo je izdvojilo 17 517 140 kuna, od čega je 8 949 000 kuna namijenjeno festivalima i manifestacijama.

Među najvećim su gubitnicima Dubrovačke ljetne igre koje su dobile četiri milijuna kuna – gotovo pola milijuna manje nego prošle godine.

Festivalu svjetskog kazališta, Ministarstvo je dalo upola manje sredstava – 200 tisuća kuna.
Teatru Ulysses također su drastično smanjena sredstva s 400 na 200 tisuća kuna.

Među nacionalnim kazalištima najveći je gubitnik riječki HNK koji će dobiti 450 tisuća kuna manje.

Osječki HNK profitirao je dobivši najveći iznos u posljednjih deset godina – čak dva milijuna kuna, pola milijuna više nego prošle godine.

HNK Split dobilo je 1,5 milijuna kuna, HNK Šibenik 90 000, HNK Varaždin 750 000, HNK Zadar 50 000, a Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula 80 000 kuna.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović kaže da su novčanu potporu dobili oni programi koji su od posebnog interesa. “Rukovodili smo se dosadašnjom raspodjelom novaca. Željeli smo dovesti do određene ravnoteže i zapravo biti pravedni prema svima”, izjavio je ministar.

[ad id=”93788″]

Rezultati natječaja za financiranje časopisa

Ministarstvo kulture odobrilo je također za ovu godinu 106 programa u podprogramskoj djelatnosti časopisa, koje će u tiskanom i elektroničkom obliku financirati s nešto više od 4,9 milijuna kuna.

Ukupno je odobreno 4 988 000 kuna, dok je u 2015. godini Ministarstvo kulture odobrilo 89 programa, s 5 295 000 kuna.

Na listi odbijenih nalaze se Muf, H-alter i Lupiga, Kulturpunkt i Vox Feminae.

Cijeli popis za 2016. godinu možete pogledati OVDJE.

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Svečano otvorena multimedijska izložba ‘Osijek na udaru brutalne agresije’ u Vukovaru !

Objavljeno

na

Objavio

Prigodnom svečanim programom u petak 21. lipnja 2019. u reprezentativnom prostoru dvorca ELTZ, Gradskom muzeju Vukovar, Galeriji Oranžerija otvorena je multimedija izložba “Osijek na udaru brutalne agresije”, a u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske.
Multimedijska izložba autora Zlatka Dernaja, predsjednika braniteljske udruge HEROJI OSIJEKA sastoji se od 26 panela sa 40 fotografija, zajedno sa 8 minutnim dokumentarnim filmom autora Branka Peka, predsjednika Zajednice povratnika OBŽ, govori o ratnom razaranju grada  Osijeka u brutalnoj agresiji 90-tih.
Izložba je od 9 do 11. travnja 2019. bila prezentirana u Europskom parlamentu u Bruxellesu, gdje je doživjela je veliki uspjeh i posjećenost.
Uzvanicima vukovarskog otvorenja u ime autora izložbe obratio se Branko Bogdanović i ukazao na poruke izložbe o apsurdnosti ratova i važnosti očuvanja mira i sretne budućnosti za sve građane.
O značenju i aspektima  izložbe govorio je Branko Pek i povezao brutalnost agresije na gradove Osijek i Vukovar i na njihove mirne i civilizirane građane.
Ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić prigodnim riječima pozdravila je Heroje Osijeka, autore i poruke izložbe te proglasila izložbu otvorenom.
Svečanost je uveličao sjajni glazbeni nastup prof. Andreje Opačak i klavijaturista Vladimira Čosića.
Izložba će biti otvorena u Gradskom muzeju Vukovar do 25. lipnja 2019.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Obilježena stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku

Objavljeno

na

Objavio

Stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku obilježena je u petak uz navođenje bogate baštine, od uvođenja električne energije, proizvodnje piva i sira, do duhovnih plodova koji su ostavljeni na području gdje su djelovali, ali i upozoreno na činjenicu kako im još uvijek nije vraćena golema imovina koju su otele komunističke vlasti na kraju II. Svjetskog rata.

Banjolučki biskup Franjo Komarica na konferenciji za novinare istaknuo je da je djelovanje trapista u banjolučkom kraju jedinstveno u cijeloj jugoistočnoj Europi.
„Velika kulturna, civilizacijska i duhovna baština koju su ovi redovnici ostavili iza sebe treba biti poznata našoj generaciji i posredovana budućima“, rekao je biskup te naglasio da je time ovaj dio BiH postao “dio civilizirane i kulturne Europe, prožete kršćanstvom”.

Naveo je kako su trapisti u banjolučkom kraju “radili oko mira i zajedničkoga života svih ljudi”.

„To i mi želimo raditi, vjerujući u Boga koji je stvoritelj svih ljudi i svih krajeva. Zato bih volio da današnji dan u ovoj drevnoj opatiji bude poticaj da se svjetlo Marije Zvijezde ponovno razbukta“, poručio je biskup.

Dom Armand Veilleux, izaslanik generalnog opata Dom Eamona Fitzgeralda rekao je kako su trapisti u banjolučkom kraju stoljeće i pol bili u misiji duhovne i materijalne izgradnje.

„Moć koju su redovnici imali ovdje sada više nemaju, ali vrijednosti koje su utjelovili u svom duhovnom životu ostaju ovdje i nadam se da će biti od koristi i danas ovoj Crkvi“, poručio je Dom Armand.

Prvi trapistički samostan „Marija Zvijezda“ u Delibašinom Selu kod Banje Luke osnovao je još za vrijeme osmanske vladavine 1869. trapist Franz Pffaner.

Trapisti su izgradili samostan i crkvu, osnovali sirotište, bolnicu, narodnu kuhinju… Prva električna žarulja u Banja Luci zasvijetlila je zahvaljujući trapistima, a prvu hidrocentralu su sagradili potkraj 19. stoljeća.

Prije II. Svjetskog rata financirali su školovanje 4000 studenata i đaka slabijeg imovnog stanja, pokrenuli su pivaru i tvornicu sira, koji se i danas proizvodi po tradicionalnom tajnom receptu trapista, ali u manjem obujmu. Današnja Banjolučka pivara se nalazi na mjestu gdje je bila trapistička pivara.

Drugi svjetski rat i komunistički režim zadali su najteži udarac ovom samostanu, od kojeg se do danas nije oporavio. Najveći dio imanja i objekata je nacionaliziran, a u posjedu trapističkog reda ostali su crkva i objekti gdje sada borave svećenici.
Svećenik trapist Ivica Božinović posvjedočio je za medije kako im unatoč obećanjima njihova imovina nikada nije vraćena.

“Prije deset godina slavili smo 140 godina uspostave samostana i tada su bili prisutni brojni politički i drugi dužnosnici i iz ovog entiteta i svi se tada kleli kako treba sve učiniti da se trapistima vrati barem dio njihove imovine koji je moguć. To je bilo prije deset godina, a nakon deset godina nije se ništa dogodilo. Kakvo je stanje bilo 1945., tako je i danas”, zaključio je pater Ivica Božinović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari