Pratite nas

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma i HTZ osigurali gotovo 18 milijuna kuna bespovratnih financijskih sredstava za projekte u hrvatskom turizmu

Objavljeno

na

U Ministarstvu turizma održana je 37. sjednica Turističkog vijeća HTZ-a na kojoj su članovi Vijeća usvojili prijedloge odluka o imenovanju direktora/ica predstavništva Hrvatske turističke zajednice na sedam tržišta, plan marketinške i PR suradnje na projektu „Ultra Europe 2018.“, a izglasane su i potpore turističkom sektoru za sigurnost kroz program „Sigurna turistička sezona u 2018.“ te su osigurane financijske potpore za manifestacije, razvoj turističkih proizvoda i inicijativa na turistički nerazvijenim područjima.

Članovima Turističkog vijeća HTZ-a predstavljene su i informacije o tijeku sezone i stanju na tržištima te prijedlog suradnje s klasterom Slavonija i TZ Imota u izradi strategija razvoja turizma u navedenim krajevima.

Sjednicu je vodio predsjednik Hrvatske turističke zajednice, ministar turizma Gari Cappelli uz prisustvo direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića.

„Dosadašnji turistički rezultati plod su brojnih projekata i aktivnosti koje se provode u svim segmentima turizma. Hrvatska je danas prepoznatljiva turistička destinacija, a veliku ulogu u tome imaju i brojne manifestacije i događanja koje se održavaju tijekom čitave godine. Osim stvaranja dodatnih motiva dolaska gostiju, manifestacije imaju višestruke pozitivne gospodarske učinke za cjelokupne destinacije, a tu vrijednost prepoznala je i Vlada RH. Hrvatska je ujedno u svijetu prepoznata kao jedna od najsigurnijih destinacija te mi je stoga iznimno drago što će se ove godine trinaesti put za redom realizirati projekt „Sigurna turistička sezona“. Boravak stranih policajca na našoj obali tijekom ljetnih mjeseci, uz hrvatske kolege, itekako pridonosi dodatnom osjećaju sigurnosti turista te na taj način utječe i na jačanju konkurentnosti naše zemlje.“ istaknuo je ministar Gari Cappelli.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska ulazi u bitku za Volkswagenovu novu tvornicu vrijednu više od 1,5 milijardi eura

Objavljeno

na

Objavio

U borbi za milijardu i pol eura vrijednu njemačku investiciju još su i Bugarska i Srbija

I Hrvatska se, čini se, uključila u utrku za privlačenje milijardu i pol eura vrijednog Volkswagenova ulaganja na europskom jugoistoku.

Naime, nakon što su iz Volkswagena, zbog turske intervencije u Siriji, do daljnjega obustavili odluku o gradnji proizvodnog pogona u turskom Izmiru, u igri za privlačenje njemačke investicije ostale su Bugarska i Srbija, a sada im se u borbi za veliku njemačku investiciju u automobilskoj industriji priključuje i Hrvatska.

Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, mogućnost da Volkswagen pokrene proizvodnju u Hrvatskoj bila je i jedna od današnjih tema razgovora Petera Altmaiera, njemačkog ministra gospodarstva i energetike, i njegova hrvatskog kolege Darka Horvata.

Njemački automobilski div planira u novoj tvornici proizvoditi 300.000 vozila godišnje i zaposliti 4000 ljudi.

Tvornica u Turskoj je trebala početi s proizvodnjom Passata i Škoda Superb 2022. Volkswagen proizvodnju tih marki želi izmjestiti iz Njemačke, odnosno Češke, kako bi u tamošnjim pogonima proizvodio automobile na električni pogon.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan bio je toliko oduševljen odlukom Volkswagena da tvornicu gradi u Turskoj da je naredio da sva službena vozila u toj zemlji budu Passati.

 

Horvat: Hrvatska je spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat: Hrvatska je spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji

Objavljeno

na

Objavio

Za zadržavanje tehnološke suverenosti Europe važno je jačanje suradnje između europskih zemalja, poručeno je u ponedjeljak na Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu, na kojem je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao i da je Hrvatska spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji.

Forum su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a na njemu su sudjelovali predstavnici oko 60 hrvatskih i njemačkih tvrtki, pretežno iz uslužnog, energetskog, kao i sektora prometa, financija, turizma i telekomunikacija.

Ministar Horvat kazao je da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, a iako je rast na zdravim temeljima, to nije dovoljno. Da bi osigurali veći gospodarski rast, koji je potreban i Njemačkoj, te ostvarili mogućnost suprotstavljanja ratu velikih gospodarstava kao što su američko i kinesko, poručuje Horvat, moramo biti dio istog koncepta, a strateški dokumenti i regulativa mora biti gotovo identična i u Berlinu i Zagrebu.

Samo zajedničkim inicijativom i razgovorima, možemo doći do toga da u slijedećih nekoliko godina i hrvatsko i njemačko gospodarstvo dobiju priliku rasti više od svog okruženja, kazao je Horvat.

Zahvalio je i na prilici da Hrvatska ubrzo postane članica inicijative Saveza za baterije, velikog projekta Europske komisije kojem je Njemačka inicijator, a kojim se za razvoj baterijskih sustava kao akumulatora energije na raspolaganje stavlja pet milijardi eura.

Horvat je poručio da je Hrvatska spremna, i kvalitetnom radnom snagom i reformama, prihvatiti prvu veliku investiciju u automobilsku industriju, između ostalog i kazavši da je država spremna uložiti kako bi takva investicija dobila svu potrebnu infrastrukturu.

Kaže da su to investicije i kvalitetna radna mjesta kakve Hrvatska treba, pri čemu je apostrofirao da je u ovoj godini u sustav srednjeg strukovnog obrazovanja upisano tisuću djece više, a kako su upravo ti mladi ljudi oni koji bi se u budućnosti trebali zaposliti na tim radnim mjestima.

“Hrvatska će napraviti sve da se administrativne barijere poruše, da se neporezna davanja smanje, da cijena rada u Hrvatskoj postane konkurentna i da Hrvatska konačno na svoj prostor počne dovoditi investitore koji otvaraju onako kvalitetna radna mjesta zbog kojih mladi ljudi napuštaju Hrvatsku”, poručio je Horvat, dodavši i da Hrvatska ima spreman novi zakonodavni okvir kojim želi pratiti ulagače na području RH, a kako je, u slučaju da neki od velikih investitora do kraja ove ili početka iduće prihvate poziv za ulaganje, taj okvir spremna i dodatno prilagoditi.

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier, koji boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj, poručio je da se nalazimo u novoj digitalnoj epohi, koju odlikuju političke, tehnološke i gospodarske transformacije, a dok tržišno gospodarstvo nastavlja svoj rast, to podrazumijeva i rast konkurencije, pa je potrebno konstantno raditi na zadržavanju pozicija.

“Europa mora zadržati svoju tehnološku suverenost u budućnosti”, poručio je Altmaier.

Kao područja suradnje između Hrvatske i Njemačke Altmaier je izdvojio industriju 4.0, inovacije, upotrebu vodika u transportu i prometu, kao i proizvodnju baterija za automobilsku industriju. “Kada bi sve baterije dolazile iz Azije, jedna trećina naše dodane vrijednosti bi nestala”, poručio je Altmaier.

S obzirom na hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020., nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Njemačka, Altmaier poručuje da Hrvatska i Njemačka moraju usko gospodarski surađivati te time suradnju podići na višu razinu.

Također je naveo da Hrvatska mora preuzeti posredničku ulogu prema Balkanu i približavanju tih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, Europskoj uniji, jer je to zajednički interes.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović istaknuo je da je Njemačka četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i ključni vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Također, treći je najveći izravni strani ulagač u Hrvatsku te značajan partner u izvozu usluga.

“Stoga ne iznenađuje da pomno pratimo svaki pomak u zemlji poznatoj kao motor Europe, kao i mjere koje planiraju kako bi se neutralizirao bilo kakav negativan utjecaj”, kaže Burilović.

Napominje da trenutna europska i svjetska ekonomska kretanja te trgovinski sporovi u prvoj polovici 2019. nisu utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima u Njemačkoj. Naime, Hrvatska bilježi porast izvoza od 6,89 posto, dok je uvoz rastao za 5,99 posto.

Burilović kaže da nam je njemačko gospodarstvo od presudnoga značaja i jer velik broj Hrvata živi i radi ondje, a procjenjuje se da oni preko banaka ili izravnim prijenosom godišnje u Hrvatsku unesu oko milijardu eura. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari