Pratite nas

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma osiguralo 24,6 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti turističkog gospodarstva

Objavljeno

na

Ministarstvo turizma objavilo je program dodjele bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva za 2018., kojim je predviđeno 24,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna.

Sredstva će se kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj, internacionalizaciju poslovanja, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva.

Ovogodišnji program nastavak je svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva turizma usmjerenih na poticanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma.

Posebna pažnja posvećuje se razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Sredstava su dostupna subjektima malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge.

„Hrvatska je u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija koja osim prirodnim ljepotama i očuvanom kulturnom baštinom, posjetitelje sve više privlači kvalitetnom i širokom ponudom turističkih proizvoda. Ovim programom pružamo financijsku podršku turističkim djelatnicima kako bi tržištu mogli ponuditi nova i inovativna rješenja te tako dodatno ojačali ponudu, osigurali visoku razinu i popunjenost turističkog smještaja, a samim time osnažili i potrošnju u destinaciji. Vjerujemo da će projekti koji će proizaći iz ovog programa u konačnici ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeli razvoju turizma kroz svih dvanaest mjeseci.“, izjavio je ministar Cappelli predstavljajući program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ koji će uz navedene prednosti dodatno povezati dionike u turizmu, prvenstveno lokalne proizvođače te ojačati međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.

Kroz mjeru A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje kvalitete uz uvjet dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema, aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za robinzonski i bike&bed smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno, tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Kroz mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovci, adrenalinske parkovi, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa.

Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista, kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora (medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima, uz edukaciju, pri čemu prednost imaju ugostiteljski objekti na otocima i drugim dijelovima RH koji u blizini nemaju zdravstvenih ustanova, subvencionira se prijevoz vode trgovačkim društvima i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, te potiče inovativne IT tehnologije u turizmu.

Mjera D odnosi se na prepoznatljivost, pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na otocima te realizacija tematskih ruta i kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani za investicije u turizmu.

Potpore se dodjeljuju u rasponu od  20.000 do  400.000 kuna po projektu, ovisno o svakoj mjeri.

Javni poziv otvoren je do 20. ožujka 2018. godine, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na www.mint.hr/javni pozivi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Goran Marić: Na četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija

Objavljeno

na

Objavio

Goran Marić, ministar državne imovine, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, u vezi s jučerašnjim potpisivanjem ugovora o prodaji hotela “Maestral”, da će se za tri posljednja hotelska društva uprihodovati najmanje 500 mil. kuna. Radi se o društvima “Makarska” iz Makarske, “Jadran” iz Crikvenice i “Maestral” iz Dubrovnika.

– Bilo je bitno ne žuriti se s prodajom i ne prodati ih za 100 mil. kn, već za pola milijarde. Uspjeli smo dobiti gotovo 600 mil. kn za ova tri hotelska društva, kazao. Spomenuo je i da je “Club Adriatic” bio u predstečaju, a da se za njega dobilo 50 mil. kn u proračun. “Na te četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija”, kazao je Marić.

Govoreći o hotelima “Maestral”, Marić je rekao da su za njih dva puta raspisani natječaji.

– Drugi put je prodan i za njega je postignuta konačna cijena 26,5 mil. kn veća od početne, dodaje.

Istaknuo je da se natječaji pripremaju na vrlo transparentan način i da tako privlače najozbiljnije investitore.

– Imamo još dva velika projekta na području Baške Vode. To je bivše dječje selo koje je u 30 godina opustošeno i potpuno zapušteno. Početna vrijednost bit će viša od 100 mil. kuna, a natječaj će biti raspisan do ljeta, kazao je te dodao da postoji i dječji hotel na tom području za koji će natječaj također biti do ljeta.

Ministar Marić govorio je i o Zakonu o upravljanju državnom imovinom.

– Zatekli smo 78 ugovora o poslovnim prostorima koji nisu bili na natječajima. Imamo i problem s neprocijenjenom vrijednošću imovine prilikom procesa pretvorbe i privatizacije, kazao je i naglasio da je “preuzeta samo imovina koja nije bila u funkciji”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Horvat – Spašavamo što se spasiti može nakon Milanovićeve Vlade!

Objavljeno

na

Objavio

U slučaju broda jaružala koji se treba dovršiti u Puli primorani smo sanirati zatečeno stanje i pokušati maksimalno umanjiti štetu po porezne obveznike zbog jamstva od 124 mil. € a koje je olako izdala bivša Vlada. Kao odgovorna Vlada koja je rekla dosta takvom „poslovanju“, spašavamo ono što se spasiti može! Smatram pragmatičnim da Uljanik, strateški partner i potencijalno država investiraju 22 mil. € kako bi se dovršio brod i na taj način spriječila aktivacija skoro 6 puta većeg jamstva! – poručio je ministar Darko Horvat.

U sklopu svog boravka u Bruxellesu, povodom održavanja Vijeća za konkurentnost, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat susreo se s predstavnicima luksemburškog brodogradilišta Jan De Nul Group na temu broda samopogonjenog jaružala s kopačem koji se trenutno gradi u brodogradilištu u Puli. 

Kako je istaknuo, brod se nalazi u visokoj fazi gotovosti, te bi za njegov završetak bilo potrebno uložiti još otprilike 30 milijuna eura kako bi se na taj način spasila državna jamstva u iznosu od 124 milijuna eura.

„Uspjeli smo dogovoriti kako ovaj brod do svog završetka ostaje u Puli. S naručiteljem broda pristupit ćemo izradi Memoranduma o razumijevanju putem kojeg ćemo u narednim tjednima pokušati pronaći zajednički model financiranja kojim bismo osigurali potrebna sredstva za njegov završetak.

Preostaje nam uvjeriti ga kako u Puli i Rijeci postoji kvalitetna radna snaga koja je u stanju dovršiti ovaj brod do 1. rujna ove godine“, istaknuo je ministar Horvat. Dodatno je pojašnjeno kako se u predmetnom modelu financiranja očekuje uključenost Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera po modelu koji treba usuglasiti u sljedećih nekoliko dana.

„Ovdje se ne radi o novim projektima i viziji budućnosti, već o saniranju zatečenog stanja i rješavanja problema koji se vuče još od nekih prijašnjih Vlada koje su olako izdavale jamstva koja očito nisu imala pokrića. U ovom trenutku, kao odgovorna Vlada koja je jasno rekla dosta ovakvom načinu funkcioniranja i poslovanja, spašavamo ono što se spasiti da i maksimalno umanjujemo štetu po državni proračun, odnosno porezne obveznike“, objasnio je ministar te istaknuo kako smatra pragmatičnim i opravdanim investirati 22 milijuna eura, kako bi se na taj način spasila naplata 124 milijuna eura.

Sveukupno 600 milijuna kuna vratilo bi u život riječki i pulski škver, pola država pola strateški partner

Paralelno s održavanjem Vijeća za konkurentnost, predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva financija, Uljanik Grupe i odabranog strateškog partnera Brodosplita održali su sastanak s predstavnicima Europske komisije, kako bi se utvrdila mogućnost iznalaženja rješenja za deblokadu računa brodogradilišta u Rijeci i u Puli, te za isplatu zaostalih triju plaća radnicima, što bi sveukupno iziskivalo dodatnu investiciju od 300 milijuna kuna.

Kako je u izjavama za medije pojasnio ministar Horvat, Europska komisija u ovom trenutku ne daje izričitu zabranu da se pronađe model međufinanciranja koji bi prethodio donošenju programa restrukturiranja.

No, upozorava kako Komisija i dalje inzistira na tome da omjer financiranja države i Uljanik Grupe, zajedno sa strateškim partnerom, bude 50:50 te da ono bude uključeno u ukupni volumen programa restrukturiranja kada se on usvoji. „Ovo je prilika da se sa sveukupno 600 milijuna kuna vrati u život i riječki i pulski škver.

Time bi se pokrili troškovi deblokade računa oba brodogradilišta, isplatile zaostale plaće radnicima i dovršili brodovi nad kojima državi u ovom trenutku vise jamstva od 1,86 milijardi kuna“, naglasio je ministar Horvat. Dodao je kako bi ovakav model državi bio prihvatljiv ukoliko sada i odabrani strateški partner pokaže iskrenu volju i financijsku sposobnost da je prati u 50-postotnom omjeru.

„Svako umanjenje štete po državni proračun Europska komisija smatrat će pozitivnim naporom države i mi ćemo s naše strane učiniti sve što bude moguće, kao što smo to činili i do sada. Na strateškom partneru je prilika i odgovornost da pokaže dobru volju te da zajedno stvorimo uvjete za budućnost brodogradnje“, zaključio je ministar.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari