Pratite nas

Ministre Matiću silovanja su posljedica agresije na HRVATSKU, mijenjajte i Zakon i naziv Zakona.

Objavljeno

na

„Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu“ je napad na Domovinski rat i samo deklarativno štiti žrtve seksualnog nasilja. Predlagatelj od naziva Zakona i kroz sam Zakon izbjegava seksualno nasilje počinjeno za vrijeme rata nazvati ratnim zločinom koji je nastao kao posljedica agresije Srbije na Hrvatsku u razdoblju od 05.08.1990. do 30.06.1996. godine.

Domovinski rat je odgovor na agresiju Srbije stoga je neprimjereno da zakon, kojim se želi zaštiti žrtve ratnog zločina seksualnog nasilja, nosi naziv „Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu“.

Iako se u Iskazu o procjeni učinaka propisa za Zakon navodi „da je potreba za uređenjem ovog pitanja nastaje zbog velikog broja osoba, poglavito onih odvedenih u neprijateljske logore i zatvore, za koje se smatra da su tijekom ratnih razaranja preživjele neki oblik seksualnog nasilja Zakon ne navodi i ne imenuje tko je to neprijatelj niti navodi gdje su područja logora i zatvora u kojima su izvršeni ratni zločini seksualnog nasilja.

mirko-čondić

Kao prvu posljedicu donošenja zakona u „Iskazu“ navodi“ promociju istine, reparaciju i garanciju neponavljanja zločina“, a upravo nazivom Zakona kao i njegovim odredbama onemogućava promociju istine jer ne navodi tko je vršio ratni zločin silovanja kao pripadnik neprijateljske vojske.

Žrtvama je osim reparacije važno da je počinitelj zločina kažnjen, a ne da ga kao što je to u Hrvatskoj slučaj viđaju svakodnevno u sredini  u kojoj žive.

Iz samog zakona i popratnih dokumenata vidljivo je da sredstva za reparaciju nisu osigurana, da se ovaj Zakon samo navodi kao temelj za ostvarivanje prava na novčanu reparaciju, a da će se ostvarenje tog prava osigurati u trenutku kad to bude moguće. Zakonom je definirano da su žrtve dužne poštivati rok za podnošenje zakona od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona što je besramno mali rok obzirom da se u protekle 23 godine, da broj procesuiranih osoba za počinjeni ratni zločin seksualnog nasilja iznimno mali i da ovaj Zakon u ovakvom obliku samo deklarativno štiti žrtvu, odnosno ne potiče žrtvu da traži svoja prava i ne daje garanciju da se ovakvi zločini neće ponavljati niti da će počinitelji biti kažnjeni što je veliki motiv žrtvama da skupe hrabrost i podnesu zahtjev.

Hrvatska stranka prava zahtjeva od Ministra branitelja da povuče na doradu ovaj Zakon, zbog niza spornih odredbi, da se definiraju počinitelji ratnog zločina seksualnog nasilja i da naslov glasi:Zakon o pravima žrtava ratnog zločina seksualnog nasilja počinjenih za vrijeme agresije Srbije na Hrvatsku u razdoblju od 05.08.1990. do 30.06.1996. na području Hrvatske i za vrijeme zatočeništva na području izvana Hrvatske i u neprijateljskim logorima i zatvorima koji su bili ustanovljeni u Srbiji i BIH.

Tražimo od Freda Matića da prestane omalovažavati hrvatske branitelje i hrvatske građane donoseći Zakone koji stigmatiziraju branitelje, omalovažavaju žrtve i građane Hrvatske kao da se rat događao nekom drugom na ne građanima Hrvatske.

 

Povjerenstvo za branitelje HSP-a

Mirko Čondić, predsjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hercegovačka noć: Hercegovci u Chicagu prikupljali novac za RTV Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Hercegovačko društvo u Chicagu održalo je u subotu zajedničku večer na kojoj su prikupljena sredstva za novu Radioteleviziju Herceg-Bosne.

Naime, ovo društvo je utemeljeno još 2015. godine, a idejni začetnici tada nisu ni slutjeli kakav će biti odaziv, pa je na prvu večer umjesto 250 gostiju za koliko su bili spremni, došlo njih čak 420.

”Bili smo iznenađeni. Sada je puno lakše jer smo probili led. Isključivo radimo humanitarne akcije u dogovoru s našim franjevcima”, rekao je Stanko Šego, predsjednik Hercegovačkog društva.

Ovogodišnji program bio je raznovrstan. Djeca iz hrvatskih škola u Chicagu otplesala su nekoliko kola, guslar Blago Planinić izveo je svoju točku, a fra Lovro Šimić okupljene je zabavio predstavom.

Ipak, nije nedostajalo okusa, ali ni zvuka iz domovine… ”Hrana je isključivo s naših starih prostora, poput sarme sa suhim rebrima, pršutom… Dolaze nam naši glazbeni sastavi iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. A planovi su i dalje isti – pomagati najpotrebnijima u domovini”, zaključio je predsjednik Šego, javlja Moja BiH.

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migranti s Vučjaka u BiH prevezeni prema Sarajevu

Objavljeno

na

Objavio

Sedam autobusa u kojima su bili ilegalni migranti napustilo je u utorak kasno poslije podne dosadašnji logor Vučjak kod Bihaća zaputivši se ka Sarajevu kako bi na novu lokaciju prevezli nekoliko stotina osoba kojima će biti osigurani prikladni uvjeti za smještaj u zimskom razdoblju.

Sužbene potvrde o broju ilegalnih migranata koji su tijekom dana izmješteni iz dosadašnjeg logora Vučjak nisu dostupne no ranije je najavljeno kako je planirano prebacivanje do 350 osoba.

Novinari koji evakuaciju migranata prate s pristojne udaljenosti jer im ulazak u sam logor nije dopušten opazili su kako su nakon odlaska kolone punih autobusa ka Vučjaku prošla još tri prazna autobusa pa bi konačna brojka evakuiranih mogla biti do 500.

Ministrica zdravstva Unsko-sanske županije Nermina Ćemalović novinarima je izjavila kako su liječnici bili spremni intervenirati u slučaju potrebe no to tijekom dana nije bilo nužno.

“Sve je pod kontrolom”, kazala je Ćemalović.

Migranti koji su tijekom dana izmješteni s Vučjaka trebali bi biti prevezeni u prihvatni centar u vojarni Ušivak kod Hadžića, dvadesetak kilometara južno od Sarajeva.

Tamo se već nalazi nekoliko stotina ilegalnih migranata no u tom objektu postoje uvjeti za smještaj i većeg broja osoba.

Migranti koji su boravili na Vučjaku trebali bi ostati u Hadžićima dok se za smještaj ne osposobe objekti u krugu bivše vojarne u obližnjem Blažuju kamo će biti naknadno premješteni. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati