Pratite nas

Politika

Ministrica Divjak: Ja sam svoje već rekla, od toga ne odustajem

Objavljeno

na

Dok u Banskim dvorima o natječaju za Ekspertnu radnu skupinu razgovaraju Andrej Plenković i Ivan Vrdoljak, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak stigla je u sjedište HNS-a.

“Ja radim svoj posao, a moje je da uvedem reformu u škole, sve ono što smo obećali, a ovo je konzultacija. Na temu obrazovne reforme. Ovdje su konzultacije s HNS-om da vidimo kako ćemo sada dalje, ja sam sigurno tako dugo dok je moja ekipa u Ministarstvu mi ćemo i dalje raditi. U ponedjeljak krećemo s edukacijama. Sigurna sam da ćemo uspjeti to odraditi. Mi radimo normalno”, kazala je Divjak.

Ministrica Divjak javno je rekla da ne želi na mjestu voditelja ERS-a vidjeti Matka Glunčića. Premijer Plenković danas je nakon Predsjedništva HNS-a rekao da nije u redu komentirati bilo koga dok javni natječaj traje.

“Pitanje je bilo koja moja reakcija na njegovo pismo gdje se očitovao da eksperimentalna provedba nije pripremljena kako treba. Ona je pripremljena, on nije bio upućen. Nadam se da se u međuvremenu uputio. Ja sam svoje rekla već ranije i od toga ne odustajem”, rekla je Divjak za N1

Hrvoje Zekanović: Glunčić je opozicija neradu Blaženke Divjak

 

Mijić: Ako Glunčić prođe, onda HNS više ne postoji kao stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ni Kajkić, ni Gregurić nisu izvijestili hrvatsku policiju!?

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da ni Nikola Kajkić ni Zorica Gregurić, nisu izvijestili hrvatsku policiju o nedavnom uhićenju i ispitivanju na Bajakovu.

“Kada se dogodi da dvoje hrvatskih državljana budu zaustavljeni od službi ili policije, u ovom slučaju Republike Srbije, onda je njihov prvi i prirodni korak da, kada prijeđu granicu, takvo nešto, prije svih, jave hrvatskoj policiji. To se nije dogodilo, niti Kajkić, suspendirani policajac u MUP-u, niti Gregurić nisu o tome obavijestili hrvatsku policiju, rekao je premijer u Hrvatskom saboru,” kojem je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanih u lipnju i studenome ove godine.

Premijer je time odgovorio Hrastovu zastupniku Hrvoju Zekanoviću, koji je tražio komentar slučaja Nikole Kajkića, kojeg je srpska BIA uhitila i ispitivala na graničnom prijelazu Bajakovu.

“Kad smo, kao i većina građana, čuli tu informaciju iz nekih medija, učinili smo sve da se reagira i da se njih kontaktira. Nismo uspjeli, skoro dva i pol dana”, rekao je Plenković.

Naveo je kako je Ministarstvo vanjskih poslova odmah prosvjedovalo prema srpskim institucijama. Posao radi i MUP i Ministarstvo vanjskih poslova i Sigurnosno-obavještajna agencija, svi su temeljito angažirani u zaštiti naših državljana, rekao je premijer.

Glede Marakeškog sporazuma, ponovio je kako u zadnje dvije godine ni u jednom trenutku od bilo kojeg aktera nije čuo što je problem u tom dokumentu, opetujući da, što se njega tiče, tu nema nikakvog nejedinstva. Poručio je i kako je HDZ u tom pogledu jedinstven i kako nema nikakvih “unutarhadezeovih igrica”.

Moj je vrlo čvrst dojam da očito niste bili u sabornici kad sam jutros o ovome ekstenzivno odgovarao vašem Jošku Klisoviću, pa ga za vrijeme pauze možete zamoliti da vam objasni što sam kazao, odgovorio je premijer SDP-ovu zastupniku Gordanu Marasu, koji je poslijepodne apostrofirao Marakeški sporazum i odnose na relaciji premijer-predsjednica Republike.

I dok su HDZ-ovi zastupnici redom hvalili činjenicu da je premijer uspio nametnuti temu izbornih rezultata u BiH, SDP-ov Joško Klisović mu je poručio da je njegova intervencija na Europskom vijeću bila potrebna, ali je nedostatna i zakašnjela.

Intervencija je zakašnjela jer se dogodila nakon provedenih izbora u BiH, nedostatna je jer nije polučila željeni rezultat, a to je izmjena izbornog zakonodavstva, rekao je Klisović, ističuči da se ne radi i miješanju u unutarnje stvari BiH.

Vaša intervencija nije bila suprotna načelu nemiješanja u unutarnje stvari BiH, rekao je SDP – ov zastupnik premijeru.

Premijer Plenković je podnoseći izvješće izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu i najavio da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, budući da su većinski Bošnjaci ponovno preglasali i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje. Istaknuo je i da to nije miješanje u poslove druge države, nego legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma, prenosi Hina.

Nedugo nakon što je premijer Andrej Planković danas u Saboru rekao da Nikola Kajkić i Zorica Gregurić nisu obavijestili hrvatsku policiju da su bili uhićeni u Srbiji, reagirala je Zorica Gregurić objavivši preslik dopisa Glavnim državnom odvjetniku Draženu Jeleniću i Predsjedniku Vlade RH g. Andreju Plenkoviću:

 

Zekanović: Kad će se Vlada i MUP konačno očitovati o slučaju Nikole Kajkića?

 

 

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari