Pratite nas

Politika

Miodrag Demo: Srbija ne smije ući u EU dok ne povuče sporni zakon

Objavljeno

na

Gost Dnevnika u 18 bio je Miodrag Demo iz stranke Bandić Milan 365 koji je govorio o problemima branitelja u Hrvatskoj uoči narednih izbora.

Branitelji su uvijek tema kampanje. Srbija je otvorila poglavlje 23, a nije se riješilo pitanje jurisdikcije što je izazvalo nezadovljstvo kod branitelja. Je li diplomacija Mire Kovača mogla više učiniti?

I prijašnje diplomacije su mogle više. Ja sam predlagao kao predsjednik saborskog odbora da se održi tematska sjednica Sabora i da donesemo jasne stavove. Od otpuštanja Šešelja na slobodu je bilo jasno da Srbija vodi dobar diplomatski put.

Je li Kovač trebao biti u Bruxellesu kad je Srbija otvarala poglavlje 23?

Naravno da je trebao. I svi naši zastupnici u EU parlamentu. Trebalo je zaustaviti pregovore dok se to pitanje ne riješi.

Milanović je kazao da bi i mi mogli donijeti sličan zakon. Je li to mislio ozbiljno?

Branitelji su puno puta iskorišteni u predizborne svrhe, a nakon toga su prepušteni sami sebi. Srbija i naša diplomacija moraju to pitanje riješiti odmah i hitno. Mi ne smijemo dati Srbiji da uđe u EU dok se to pitanje ne riješi i dok njihov parlament to ne povuče. Tad možemo ići dalje.

Kazali ste da za branitelje treba još 1,1 milijardi kuna…

Ne, krivo ste to interpretirali. Rekao sam da bi sadašnjih 800 milijuna trebalo povećati na 1,1 mlrd. kuna. Bačen je pod tepih onaj zakon o 7 glavnih poduzeća, a to su Šume, Autoceste i HRT, Vode, Pošta… To sve su bila poduzeća prema kojima u slučaju privatizacije 7 posto dionica ide u Fond za branitelje. Nama Fond branitelja mora biti oslonac.

Novac možda leži i u ratnim odštetama.

Nije bilo volje da se to riješi. Branitelji su tu prevareni. Tome je trebalo pristupiti ozbiljno, a zakazalo je naše pravosuđe i diplomacija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prve projekcije: Tko će sve iz Hrvatske ući u Europski parlament

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari