Mirisi, kontrasti koji bude strasti
Nakon svježih voćnih mirisa, ove jeseni se vračaju složeniji intenzivniji, senzualni i postojani mirisni spojevi. Miris ponovno šalje misterioznu poruku koja privlači poput magneta, u srcu mirisa prevladava jedan cvijet ili vintage mirisna kompozicija, kontrasne mirisne note. Ta pravila vrijede za parfeme, toaletne i parfemske vode, mirisne kolekcije za tijelo i mirise za kosu.
Ove sezone mirišu ponovno nekad davno popularni mirisi, oplemenjeni su novim mirisnim nijansama i u kombinacijama koje odišu luksuzom.
I muški i ženski mirisi ove sezone imaju slično obilježje.
Ističe se jedna mirisna komponenta ili jedan mirisni soj uz dodataka pratećih mirisnih komponenti.
Mirisi i ove sezone obiluju kontrastima koji bude emocije i maštu, privlače i zadivljuju, ova jesen u parfumeriji obilježena je velikim povratkom irisa, ruže i ljubičice.
Iris posebno onaj firentinski koji podsjeća na miris čiste, baršunasto meke kože, miris koji ej doslovce procvao u vrijeme renesanse. Danas se u parfumeriji koriste dvije vrste-iris palida i firentinski iris a obje vrste uzgajaju se u Maroku i Toskani. Kreatori mirisa najviše cijene korijen irisa čiji se miris uvelike razlikuje do mirisa cvijeta a nakon obrade vrlo je sličan mirisu ljubičice.
Nježan miris ljubičice posebno je bio cijenjen 19.stoljeću kao miris koji budi strasti. Vrlo cijenjena i tražena bila je a i danas se ljubičica iz Parme. Najčešće se koristi ekstrakt dobiven iz listova.
Senzualni miris ruže koristio se već u starom Rimu. Od stotinjak vrsta ruže u parfumeriji se osobito cijene i najčešće koriste dvije vrste-ruža Centifolia i ruža iz damaska. Miris se dobiva iz latica a berba je posebno delikatan posao, mora biti obavljen u zoru vrlo često moguće ju je obavit samo jednom godišnje, a traje samo nekoliko tjedana.
Kako bilo uronite u oblak mirisa po Vašem odabiru i zakoračite u novi dan u novu avanturu….
Kučibaba/kamenjar.info
Što vi mislite o ovoj temi?
Kolumne
Barbara Jonjić: Crvena banda omogućava Aci emisiju iz godine u godinu…
Mirna reintegracija
Taj pojam mi je sam po sebi
Čudo jedno
Obljetnica jon je ovi’ dana
Nu
Ivan Penava reka’ ton prigodon
Kako je Vukovar epicentar puzajuće velikosrpske agresije
Ha
Svaštatićeš
Ne bi ja to baš tako rekla moj Ivane
Meščini
Kako su se oni odavno uspravili
Nit’ više puzu
Nit’ se kriju
Uvik dubu
Sidu jedino kad naša himna svira
Nego
Sve se propeli na zadnje noge
Pa zaskaču
I vrtu repicon
K’o ćuko kad mu sve od ruke iđe
Plenki se raspištoljijo na našega Ivana
Dašta
Pa ‘ko je ikad vidijo da se Plenki rećemo raspištoljijo na nekoga Jovana
Ja nisan
Što se mene tiče
Ima i pravo
On se satraje oko Pupija
A
Svako zeru nađe se ne’ki mudrijaš Hrvat koji mu na Pupija i Srbe urta
Što ni zere nije ured
Zna se
On sunjima najozbiljnije posle sklada
Radi na miru i ustavljanju mržnje
I to u dvi a ne samo u jednoj državi
A manitovi ga davu su nekakvin puzajućin agresijama
Nestalima
Poginulima
Pobunjenima
Ma
Živu u prošlosti i gotovo
Došlo dotlen da Plenkiju ruke i Brkić mora dat
Nisi ti moj Ivane ured
Nit’ u trendu
Nikako
Di su ti brajo heštegovi
Nema u tebe k’o u Bojana – Ja ne mrzin
Nema u tebe k’o u Čovića – Stop mržnji
Sve se nešto okrićeš prošlosti
Pa kopaš grebe i zamećeš smutnju
Umisto da k’o svaki pošteni i kohezivni Hrvat pričaš o budućnosti i EU fondovima u interesu naroda
Saberi se brate zeru
Vakat je
Nisi dugovit u stranki nastaviš li ‘vako
Ne more stranka bit’ taoc jednoga čovika
Jesi ti to smetnijo?
Neboj se
Sitit će te Plenki toga, kad se već sam sitit ne znaš
Lipo ti je Plenki reka’ kako ti ne krojiš politiku hdz-a
Dašta
Istina živa
Tek je triba ovako nadodat pa reć, zeru ušire
– Ti i tak’i ne krojite politiku hdz-a! Krojimo je mi kohezivni!
Jerbo nisi samo ti sporan Ivane
Sporan je i svaki oni koji ti plješće
I svaki oni koji daje prostora tin tvojin zaostalin idejama
Ae
Manitiji ste od oni Pernarovi’ pacijenata
Što se zasiplju vitaminin iz De eM kutijica
Nego
Komšo zvani Rupa u izbornomu zakonu Nan stiže
Vrcon na HTV
Tako čujen
Šta?
Niste čuli za Komšu?
On van je nekako najviše Obuljenka đir Samo iz BiH
Ono, ni’ko ga od Hrvata k’liko se meni čini nije tijo a ni bira
Al eto, baš on se na postolju Hrvata ukaza
Zanimljivo, ne iđe obać’ Plenkiju spornu Bujicu
Nego baš na nespornu državnu televiziju koju naš proračun plaća
Čudo jedno
Aaaaaa ‘ko’no proračun izglasava?
Ih
I ja mislin
Kažu kako će se razgovorit su Acon okolo dva
Ma ne virujen u to niti zere
Očekujen velike prosvjede
Na ti dan
Iste onak’e k’o kad je Aca ima emisije su raznin četnikima ili kad je vriđa
Provinciju neuku i Domovinski rat
Gorilo sve od prosvjeda
Cila baza našega hdz-a digla se u taj vakat na noge pa oplela po njemu
Odman mu emisiju vjerodostojno makli
Zavidila
A vratijo je tek sdp
Ae
‘Taćeš
HDZ makne, SDP vrati
Crvena banda omogućava Aci emisiju
Iz godine u godinu
Ne more tute HDZ, neka se trsi
Baš ništa
Već vidin
Gotov je Komšo kad ga se Plenkijevi Pretorijanci dočepaju
Zna se kako oni nikako ne podnosu kad se ne poštuje volja naroda
Ništa nji’ ne ljuti k’o to
Ako ništa drugo
Skočit će oni barenko nekon
Prosvjednon noton
Samo ne znan oće li ta nota bit’ polovinka ili četvrtinka
‘Oće’l bit’ povisilice prid njon il’ snizilice
Vrime će pokazat’ ‘oće li bunt bit’ našaran heštegon na tviteriću
Ili statuson na fejsu
Uglavnon, čut će se gusle
A Komšo će pobić glavon brez obzira
Brzin vlakon za uru u Split
Pa unda
Morskin puton kući
Plovit će kruzeron iz Splita u međunarodnu luku Neum
Bit’ će to uplovljavanje
U bobu
Prvi red stabala popilat će se za te zgode
Poradi bolje vidljivosti cile te razvedene obale
Pa će unda Komšo nabacit selfi su onin prvin stupon u moru
Tako da ima šta pokazat svojin gazdama u Sarajevu
Ae
Znade on kako njizi ništa na svitu ne veseli k’o naš most u izgradnji
Eto, tako će Komši u Zagrebu bit’
Tako il’ nikako
Ako i’ko,
Plenki i njegova Vlada znaju skočit’ za svoj narod
I ne sikiran se kad to znaden
Ni za Vukovarce
Ni za Hrvate u BiH
Ni za se’
Pridala san sve Plenkiju u ruke
Tamo je najsigur’ije
Lipo naš narod kaže
Daj dite materi
I sve ured
Pa ja lipo na lašnje teme
Cenin od smija
Doklen čitan šta naša Mirela Holy piše
Ona Oraj gospoja
Ona, što je moj svekar koludricon zove
Mirelu sikiraju diviji gudini
Lov
I biskupi
Pa unda
Uspoređuje divije gudine i malešnu dicu
Ono, živa bića njoj su baš sva ista
I maovina i dite
Ubit dite i izist list salate
Po njoj
Isto je
A meni palo na pamet
Kako bi vrvo bilo
Komšu i Mirelu metnit
Na naslovnicu Novosti
Uparit nekako ta dva lipa, topla, urbana pogleda
Jerbo kako san na novo s’vatila
Nakon onoga derneka SNV
Novosti u biti samo promiču kršćansku satiru
To in je na prvomu mistu
Tek na drugomu mistu in je pokazivanje ljubavi prema Državi u kojoj izlazu
Jerbo da nije tako
Nikad oni kune iz našega proračuna vidili ne bi
Nikad
Ova Vlada
To se znade
Ne da ti ni kune ako kršćanin i domoljub nisi
Ni kune
I ima i pravo
Pa jesmo li Država su većinskin kršćanskin narodon ili nismo
E,
A kad već jesmo
I red je da se to vidi u svemu što se iz proračuna plaća
Bravo Plenki
Priznan ti i tuten rađu maksimalno
Pusti ti Ivane
Raznorazne
Dezerteri neka predaju od neki puzajući agresija
Za te straja nema
Svaku agresiju ti i u mraku pripoznaš i razabireš
Iskustvo je to veliko
Ne dolazi to tek tako
‘Ko to ne konta neka komodno su Mirelon, Beron, Komšon i tak’ima drće i komentira
Neka lipo šara o tomu
Doklen sve upiru
Duševni, diviji gudini
I koje bi sve nacijonalnosti mogli bit’ Komšini Jugo glasači
Il’ neka broji otoke
Na Komšinoj razvedenoj obali kojoj
Jedan most u izgradnji
Osinj
Odman iza ručka pravi.
Barbara Jonjić / Narod.hr
Što vi mislite o ovoj temi?
Kolumne
Mladen Pavković: Ako ne žele hrvatsku himnu, onda se zna što žele!
Učenici nekih škola srpske nacionalnosti u Vukovaru, kazao je gradonačelnik ovog Grada Ivan Penova, ne žele ustati dok se izvodi svečana hrvatska pjesma – himna „Lijepa naša Domovino“, niti žele sudjelovati na predavanjima o hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu.
Vijence nose i svijeće pale samo u spomen na svoje „pomozbog“ junake!
Tako ih valjda uče njihovi roditelji. Ali, ako je to tako, a jeste, onda Vinko Brešan ima pravo kad se u svom filmu zapitao: Kakva je ovo država?
U drugim državama je nešto takvoga nezamislivo. Crnogorci će kažnjavati svakoga tko ne ustane za vrijeme izvođenja himne. Platit će kaznu između 300 i 2000 eura.
Amerikanci i slični s takvim stvarima nemaju problema jer je nezamislivo da netko ne ustane dok se izvodi ova svečana pjesma.
Oni, kao kod nas, koji ne žele ustati na „Lijepu našu Domovinu“ naprosto i javno daju do znanja da ne poštuju državne simbole, od Ustava, zastave, grba do himne.
To je njihovo pravo ili kako bi netko rekao „to je nama naša borba dala“.
Činjenica je da se već godinama ovakvi i još teži problemi u Vukovaru stavljaju pod tepih i da mnogi nisu naviknuti da se o njima javno govori i raspravlja.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo kulture RH također „žmire“ na ono što se svakodnevno događa u vukovarskim školama, koje (odvojeno!) pohađaju učenici srpske nacionalnosti, kao da ne živimo u istoj državi.
I u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj sigurno ima i djece Hrvata koja tamo polaze škole, ali nismo čuli da netko od njih ne poštuje državne simbole zemlje u kojoj živi.
Bojimo se da je to moguće samo kod nas.
Umjesto da se razno razni pupovci i slični zalažu da se takve stvari ne događaju, oni ih podržavaju, pa čak i potiču mržnju.
Mladen Pavković
